Spavanje u mraku je bolje za zdravlje, otkrili su istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Nortvestern Feinberg u Čikagu. Ova studija je obuhvatala izlaganje svetlosti tokom spavanja i zdravstvenih rizika, a kao upozorenje za one koji žive u razvijenim gradovima gde je svetlost stalno prisutna.
Ovo istraživanje je pokazalo da je izlaganje svetlosti tokom spavanja u vezi sa većim rizikom od gojaznosti, pojave dijabetesa i visokog krvnog pritiska (problem sa pritiskom se javlja kod starijih osoba). Međutim, treba imati u vidu da štetni efekti nisu ograničeni samo na starije ljude.
Svetlost koja dopire u toku noći sa ulice, od upaljenog pametnog telefona, televizora ili noćne lampe narušava naš zdrav san. Čak i mala količina svetlosti negativno utiče na kvalitet sna.
Neke ranije studije spovođene na ljudima i životinjama pokazale su potencijalnu povezanost između nedovoljno svetlosti tokom dana i previše svetlosti noću sa gojaznošću.
Čak i blaga svetlost tokom noći, pri slabom osvetljenju pokazala je povećan broj otkucaja srca i glukoze u krvi kod mladih i zdravih osoba. Kod starijih osoba se mogu primetiti kumulativni efekti i problem koji se odražava na kardiovaskularni sistem. Efekti tokom godina postaju izraženiji.
Spavanje u mraku: Šta pokazuje nova studija?
Nova studija je posmatrala 552 starija muškarca i žene u stvarnom svetu. Merili su izloženost svetlosti i san kod starijih osoba (63 do 84 godine) koji su koristili „pametne“ narukvice tokom sedam dana.
Istraživanje je pokazalo da je manje od polovine učesnika u mračnoj sobi spavalo najmanje 5 sati.
Istraživači napominju da nisu očekivali da će toliko veliki broj ljudi spavati izložen slabom osvetljenju, ali ipak ne u potpunom mraku. Verovatnoća od razvoja visokog pritiska kod ove grupe je bila povećana za 74%, gojaznosti za 82%, a dijabetesa 100%. Nije uočena razlika u promeni holesterola kod učesnika studije u obe grupe.
Pinealna žlezda proizvodi i luči melatonin tokom „tamnih“ sati dana, a svetlost može da umanji funkciju melatonina. Niži nivo melatonina je povezan za većim rizikom od pojave dijabetesa kod žena, kao i većim rizikom od hipertenzije. Saznajte više: Sve o melatoninu: Kako održati adekvatan nivo i pomažu li suplementi
Svetlost može da naruši nervni sistem koji se tokom zdravog sna opušta. Tada se usporavaju otkucaji srca i ritam disanja, a sistem odgovoran za borbu i bekstvo se opušta.
San za bolje zdravlje
Ne postoje jasni i merljivi dokazi koja količina svetlosti počinje da pravi problem sa zdravljem i u kojoj dobi. Ali, istraživači se slažu da trebamo izbegavati bilo kakav tip svetla u toku noći. Najbolje bi bilo spavati u potpunom mraku. Ukoliko živite u gradskoj sredini, pobrinite se da spustite roletne pre spavanja i zamračite prostoriju. Obavezno odložite mobilni telefon dalje od kreveta i isključite televizor.
Druga opcija jeste da koristite masku za spavanje. Maske za spavanje su odličan izbor i tokom putovanja avionom ili autobusom.
Noćno svetlo koje neki pale radi svoje bezbednosti bi bilo dobro držati na podu, kako svetlost ne bi dopirala do očiju. Takođe je dobro da pri ruci imate baterijsku lampu ili prekidač za noćno svetlo, kako bi bezbedno došli do toaleta, a bez potrebe da svetlo gori cele noći.
Kada je u pitanju noćno osvetljenje, ako vaš izbor ne može da bude spavanje u mraku, trebalo bi da izbegavate plavo svetlo, neonke i LED osvetljenje. Radije se odlučite za crveno ili svetlo u boji ćilibara.
Objavljen: 9. septembra 2022. godine, ažuriran: 13. februar 2025. godine
Spavanje u mraku je zdravije – Literatura:
MNT: Sleeping with the light on may increase diabetes risk – https://www.medicalnewstoday.com/articles/sleeping-with-the-light-on-may-increase-diabetes-risk
Oxford Academic: Light at night in older age is associated with obesity, diabetes, and hypertension – https://academic.oup.com/sleep/advance-article-abstract/doi/10.1093/sleep/zsac130/6608953?redirectedFrom=fulltext
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.