Vantelesna oplodnja i društvena stigma – kako se nositi sa osudama okoline?
VTO nije znak slabosti - naprotiv, to je pokazatelj hrabrosti i odlučnosti da se uprkos izazovima ostvari san o roditeljstvu.
Smernice o sunčanju nisu menjane decenijama. Poslednjih decenija imamo mnoštvo novih saznanja i bolju potporu u vidu uređaja kojima je moguće lakše i preciznije postaviti dijagnoze, stoga je potrebno i razne preporuke menjati u skladu sa savremenim istraživanjima.
Veoma je važno više pričati o uticaju vitamina D i koliko je on bitan, a na koje načine možemo da ga nadomestimo. Saznajte više: Vitamin D

U ovom tekstu
Vitamin D je rastvorljiv u masntima i igra veoma važnu ulogu kada je zdravlje u pitanju. Ultraljubičasto zračenje (UVR) od sunčeve svetlosti je glavni izvor vitamina D i čini oko 80% preporučene dnevne doze. Sa druge strane ultraljubičasto zračenje može izazvati opekotine i tumor kože.
Naime, sunčeva svetlost ima dve vrste UVR:
Oba izazivaju tamnjenje i prerano starenje kože, te vas izlažu riziku od raka kože, ali UVB dovodi i do stvaranja potrebnih količina vitamina D.
Važno je imati u vidu da je vitamin D veoma značajan za prevenciju mnoštva bolesti: autoimunih oboljenja, dijabetesa tip 2, srčanih oboljenja, prevenciji karcinoma.
Još uvek se rukovodimo smernicama o sunčanju od pre skoro četiri decenije, kada je smatrano da se vitamin D stvara nakon izlaganja UVR zračenju. Danas znamo da pre-vitamin D prolazi kroz određene hemijske procese pre nego što postane vitamin D i telo može da ga koristi. Veoma je važno da ljudi dobiju dovoljne količine vitamina D, ali da pritom ne izlože riziku od raka kože.
Poslednjih desetak godina je rađeno nekoliko istraživanja na ljudima koji su se izlagali različitim tipovima UV zračenja.
Važno je napomenuti da se pre-vitamin D toplinom u koži pretvara u vitamin D, a onda ulazi u cirkulaciju. Bez ova dva biološka procesa, nema ni adekvatne iskorišćenosti vitamin D u organizmu.
Stare preporuke su u ozbir uzimale samo pre-vitamin D bez onoga što dolazi kasnije.
Još uvek ne postoje jasne nove smernice za izlaganje sunčevim zracima. Dobra vest je da se vitamin D prozivodi za vreme izlaganja sunce koje je mnogo kraće od onog koje bi izazvalo opetkotine.

Dosadašnji zaključak studije je da su potrebne mnogo manje količine izlaganja sunčevoj svetlosti nego što se to ranije mislilo. Redovna kratka izlaganja će dati dobar nivo vitamina D u krvi.
Objavljen: 7. oktobra 2021. godine, ažuriran: 28. oktobra 2024. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
VTO nije znak slabosti - naprotiv, to je pokazatelj hrabrosti i odlučnosti da se uprkos izazovima ostvari san o roditeljstvu.
Studije objavljene u časopisima Human Reproduction i Fertility and Sterility pokazuju da ishrana bogata voćem, povrćem, celim žitaricama, maslinovim uljem i ribom može značajno doprineti uspešnosti VTO postupaka.
Iako KISS sindrom nije priznat kao standardna medicinska dijagnoza u većini pedijatrijskih protokola, stručni radovi ukazuju na to da promene u prvom i drugom vratnom pršljenu (atlanto-aksijalnoj oblasti) mogu imati uticaja na držanje i motorički razvoj odojčeta.
Čitalac se obratio lekaru jer ima kalcifikat u prostati i zanima ga da li postoji neko rešenje mimo operacije.
Duboko veruju u moć transformacije, pa često prolaze kroz velike životne prekretnice koje ih učine još mudrijima i snažnijima.
Ne propustite najnovije vesti, ekskluzivne ponude i korisne informacije. Prijavite se na naš newsletter.
Kalendar trudnoće od 1. do 42. nedelje trudnoće i kalendar za svaki mesec trudnoće (1. do 9. meseca trudnoće)
Masturbacija je tema koja i danas izaziva brojne mitove i predrasude. Od tvrdnji da slabi imunitet, do ideja da je njegov uticaj zanemarljiv. U najmodernijim istraživanjima, stručnjaci se sve češće bave pitanjem da li seksualna aktivnost, uključujući i masturbaciju, može imati uticaj na odbrambene mehanizme organizma. U ovom tekstu razumećemo šta nauka kaže o povezanosti masturbacije i imuniteta, koje efekte su zabeležene, gde postoje ograničenja, i na šta obratiti pažnju.
Zdrava težina je jedan od ključnih faktora za opšte zdravlje ljudi. Prekomerna telesna težina i gojaznost imaju tendenciju da čoveka dovedu do rizika od ozbiljnih zdravstvenih problema koja uključuju srčana oboljenja, visok krvni pritisak, dijabetes tip 2, pojavu kamena u žuči, probleme sa disanjem, ali i do određenih vrsta karcinoma.
Manje vremena uz ekran znači manje izlaganja plavom svetlu koje uređaji emituju, a to može da poboljša kvalitet sna, jer plavo svetlo utiče na lučenje melatonina i remeti ciklus spavanja.
Istraživanja pokazuju da sa godinama prirodno dobijamo od 0,5 do 1 kilogram godišnje. Možda zvuči bezazleno, ali vremenom to prerasta u značajan višak i u nekim slučajevima u gojaznost.
Nedavno je osvanula čak i vest da je jedan čovek u Kini ostao paralizovan nakon što je predugo sedeo na wc šolji. Da li je ovo zaista istina, ne znamo, ali znamo zašto nije dobro predugo sedenje u toaletu.
Dobra vest je da na mnoge faktore možemo uticati – zdrav način života i usvajanje dobrih navika može usporiti ovaj proces i pomoći da starimo „zdravije“.
