Hrišćanski vernici koji slave po julijanskom kalendaru 6. januara obeležavaju Badnji dan, dan koji prethodi Božiću. Običaji za Badnji dan se razlikuju i u Srbiji u zavisnosti od regiona i nasleđa.
Ovaj dan u svom praznovanju je zadržao mnoštvo narodnih običaja, a sam naziv nosi po badnjaku koji je centralni deo proslave. Badnjak koji je po pravilu grana hrasta je zaostavština paganskih Slovena i njihovih običaja gde je to bilo sveto drvo, a koje se su Srbi integrisali sa pravoslavljem.
Ime badnjak je vezano za reč „bdenje“ jer se ovog dana dočekuje (bdi) najradosniji hrišćanski praznik.
Običaji za Badnji dan
Običaji su veoma raznoliki od mesta do mesta, ali neke karakteristike su svuda iste.
Ujutru Badnjeg dana se odlazi u šumu po badnjak, obično sam domaćin. Danas, s obzirom da se životni stil u mnogome promenio, većina porodica kupuje simbolično nekoliko grančica badnjaka i malo slame.
Badnjak i slama se unosi u kuću kad padne mrak.Noseći badnjak domaćin obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima. Ostali orasi i lešnici se ostavljaju i najčešće se jedu sa medom. Orahe koji su u uglovima niko ne uzima. Preko dela slame se stavlja stoljnak i tu se večera. Na stolu se ne smeju naći viljuške i noževi, da se, kako kažu, Isus Hrist ne bi povredio.
Slama, jedenje na podu i orasi su simboli kulta mrtvih, simbolično sećanje na preminule pretke. Iz istog razloga večera protiče u tišini, a sama trpeza se ne rasprema tri dana, da se duhovi ne bi rasterali. U relijgijskom kontekstu, slama u domu se tumači kao sećanje na to da se Isus Hrist rodio na slami.
Trpeza za Badnji dan je posna, s obzirom da je to poslednji dan božićnog posta, bogata i svečana.Nekim jelima se pridavao poseban, magijski značaj, zato su ona i obavezna: riba, pasulj, beli luk, kupus, orasi, lešnici, jabuke, suve šljive, med.
Paljenje badnjaka označava završetak Badnjeg dana i uvod u Božić. Badnjak se celiva, maže medom i stavlja na ognjište. Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star, spominje se još 1272.god. u pisanim izvorima. Deca „džaraju“ vatru, odnosno grančicama raspaljuju vatru izazivajući pregršt varnica i iskri govoreći „koliko iskrica toliko parica, pilića, košnica…“ nabrajajući svu stoku i žive čije se blagostanje priželjkuje.
Ljudi rođeni 19. avgusta odišu samopouzdanjem, magnetizmom i borbenošću. Oni su Lavovi s izraženom vizijom, često predodređeni da vode i inspirišu. Njihova energija nosi dozu kraljevske harizme, ali i ljudskosti koja ih čini pristupačnim.
Ova studije sugeriše da je optimalno vreme između dve trudnoće 18 meseci, s tim da je u redu raspon između jedne i dve godine. Lekari uglavnom preporučuju da to bude 18 do 24 meseca.
Ljudi rođeni 18. avgusta pripadaju horoskopskom znaku Lava, ali za razliku od tipičnog Lavovskog sjaja, kod njih dominira unutrašnja snaga, hrabrost i izražena osećajnost. Ove osobe su duboko emocionalne, ali istovremeno ponosne, principijelne i nepokolebljive.
Ova studije sugeriše da je optimalno vreme između dve trudnoće 18 meseci, s tim da je u redu raspon između jedne i dve godine. Lekari uglavnom preporučuju da to bude 18 do 24 meseca.
Jedno od klasičnih jela je svakako sladak kupus sa mesom. Ovo je jedno od onih jela, poput boranije sa junetinom koje mnogi ne vole dok ne probaju kakav je ukus kada se pripremi na malo drugačiji način, a onda im postane jedno od omiljenih jela. Mada ima i toga da neka jela više volimo s godinama.
Overena saglasnost drugog roditelja često je ključan dokument koji potvrđuje da jedan roditelj ili staratelj ima dozvolu da vodi dete preko granice. Ovaj dokument je posebno važan u slučajevima razvedenih roditelja, starateljstva ili kada dete putuje sa trećom osobom.
U nekim kulturama, crvena može imati različite konotacije koje mogu uticati na preferencije. Na primer, u nekim azijskim kulturama crvena je simbol sreće i prosperiteta, dok u drugim može biti povezana s opasnošću ili upozorenjem.