Dete se budi noću i plače i vrišti
Ako vam se dešava sledeća situacija – dete se budi noću i plače, a ne možete da ga umirite. Deca često spavaju tokom plača i ujutru se neće sećati ničega.
Kolagen je protein koji telo prirodno stvara i čini oko trećine proteina u telu. Od suštinskog je značaja za zdrave zglobove, ali i održava elastičnost kože i smanjuje bore. Suplementi kolagena su veoma popularni jer koža izgleda mlađe, ali koliko su oni zapravo efikasni i da li ishrana može da pomogne? Kako da imate dovoljno ovog proteina?
Reč kolagen potiče od grčke reči „kolla“ koja znači lepak. Vlakna ovog proteina deluju poput lepka koji drži stvari u telu: tetive, kosti, ligamente, mišiće, organe i kožu.
U telu postoji čak 16 vrsta ovog proteina, ali najviše ima tipa I, II i III. Svaka vrsta ima svoju ulogu i radi svoj posao. Prvi tip gradi kožu, tetive, kosti i ligamente, drugi pomaže da se napravi hrskavica i fleksibilno tkivo između kostiju, ušiju i nosa, a treći pomaže u stvaranju mišića i krvnih sudova.
Kako starite, tako vaše telo stvara sve manje ovog proteina. Ne može se tačno izmeriti koliko ga imate i ovo nekada može da stvara dilemu. Kada se snizi nivo u telu, mogu se događati simptomi poput bolova u zglobovima, ukočenosti tetiva i ligamenata, a mišići mogu biti slabiji. Može se pojaviti i suva koža koja deluje opušteno. Uzimanje suplemenata kolagena će olakšati ove simptome, ali bi trebalo da razgovarate i sa lekarom o tome koja je vrsta najbolja za vas.
Osim starenja, tri najvažnije stvari koje imaju uticaj na to da se smanji nivo ovog proteina i primete promene na licu su: sunce, pušenje i šećer. Previše izloženosti uv zracima čini da se vlakna kolagena raspuknu i može dovesti do pojave bora i oštećenja kože lica. Duvnaski dim može dovesti do sitnih pukotina na licu, kao i velika konzumacija šećera negativno na vlakna te koža vremenom postaje manje elastična.
Nekada lekari estetske medicine koriste kolagen da bi tretirali ožiljke, popunili bore i izvršili druge intervencije. Neretko ovaj postupak treba ponoviti kroz par meseci do godinu dana, kako bi efekat bio bolji.
Suplementacija može da pomogne da koža bude elastičnija, manje suva i da se poveća njen volumen. Kliničko ispitivanje (*1) je potvrdilo da pomoću ovih suplemenata mogu da se vrate hidratacija, elastičnost i gustina kože nakon tri meseca uzimanja.
Uzimanje ovog proteina u obliku dijetetkog preparata će olakšati bolove u zglobovima i pomoći da budete aktivniji. Istraživanje nije pokazalo neželjene efekte i pokazao se dobro tolerisanim i bezbednim.
Iako je tokom istraživanja dokazano da pomaže zarastanju rana, za sada nema jasnih dokaza o tome da pomaže kod ekcema i atopijskog dermatitisa. Potrebno je obaviti još istraživanja, kako bi se utvrdio uticaj na osobe sa ovim problemom.
Kreme sa sintetičkim kolagenom mogu biti efikasan način da se ovaj protein pojača u koži i dodaju zaštitnu barijeru u gubitku vode, ali ne mogu povećati volumen. Efikasnija metoda je zaštita kože od sunca u ranijim godinama kada je koža osetljiva na sunčeve zrake, nego što se to u kasnijim godinama može sanirati kremama.
Zdrava hrana može da poveća nivo ovog sastojka, a naviše ga ima u ribi, školjkama, mesu, pomorandžama, kiviju, paprikama, jajima i žitaricama celog zrna. Nedostaju još uvek istraživanja o tome koliki uticaj ima ishrana na zdravlje zglobova i kože. Kada se vari, on se razlaže na aminokiseline koje se distribuiraju kroz celo telo, tamo gde su najpotrebniji i ove namirnice se preporučuju kao deo zdrave ishrane.
Komadi mesa poput različitih vrsta pečenja, šnicli i prsa sadrže veliku količinu, ali se ne preporučuje preterani unos crvenog mesa zbog zdravlja, ali i ekološke održivosti ishrane. (3) Ima ga dosta i u kostima i koži riba.
Supa od kostiju je bogata kolagenom, ali samo ako se dugo kuvala (više od 4 sata), te je želatin iz kostiju imao vremena da se rastvori u potpunosti. Količina aminokiselina će varirati od dužina i načina kuvanja.
Želatin je derivat koji se pravi od životinjskih kostiju, hrskavice i kože, pa su pihtije odličan izvor ovog proteina.
Veruje se da hrana koja sadrži glicin, prolin i hidroksiprolin može da pomogne da se ovaj protein proizvodi. Ove aminokiseline sadrže: riba, živina, meso, jaja, mlečni proizvodi, mahunarke i soja. Takođe mogu doprineti i namirnice bogate cinkom: školjke, mahunarke, meso, orašasti plodovi, semenke i cele žitarice, te vitamin c: citrusno i bobičasto voće, lisnato zelenilo, paprike i paradajz.
Supa od kostiju je upravo dobra iz razloga što ona ne skladišti direktno ovaj protein već želatin razlaže u aminokiseline koje podstiču telo da ga proizvodi.
Pročitajte: Zašto je unos proteina važan?
Objavljen: 20. jun 2022. godine, ažuriran: 28. novembar 2024. godine