Pozitivan razgovor sa sobom je unutrašnji dijalog koji može da učini da se osećate dobro. Osoba može da koristi pozitivan govor o sebi da bi razmišljala optimistično i osećala se motivisano. Prepoznavanje situacije u kojoj sami sebi pričate negativno je korak ka pozitivnom razmišljanju.
Prirodno je da ljudi vode unutrašnje razgovore. Uglavnom bi ludi trebalo da razgovaraju više sa sobom da bi se suočili i prevazišli različite probleme i izazove. Ljudi nekada sa sobom pričaju naglas, a nekada u sebi. Postoji negativan i pozitivan razgovor sa sobom. O tome šta je pozitivan razgovor sa sobom i kako da prekinete negativan razgovor možete pročitati u ovom članku.
Pozitivan razgovor o sebi čini da se osoba oseća dobro sa samom sobom. On može da vas podstakne da gledate na stvari sa pozitivne strane i posmatrate drugu perspektivu. Jedna iranska studija (1) sugeriše da je unutrašnji dijalog uticao na to kako su se ljudi nosili sa anksioznošću tokom pandemije virusom korona. Ljudi koji su prijavili da koriste pozitivan razgovor sa sobom su imali manje anksioznosti vezanih za smrt i manje simptoma opsesivno-kompulzivnog poremećaja.
Ova studija je otkrila i da su ljudi koji su vodili pozitivan razgovor sa sobom razvili efikasne strategije za suočavanje sa svojim emocijama i mentalim stresom.
Primeri pozitivnog govora su: „ovo mi dobro ide“, „zaista sam srećan zbog sebe“, „želim da uspem“. Učenici koji su ponavljali samopotvrđujuću izjavu pre javne prezentacije, iskuslili bi manje anksioznosti u odnosu na učenike koji to nisu radili.
Osobe koje se bave sportom pokazuju bolje tehničke performanse nakon pozitivnog razgovora sa sobom. Istraživanja pokazuju da način na koji se oni obraćaju sebi utiče da ostanu angažovani i bolje se zabavljaju. Ovo važi i za ostale ljude.
Korišćenje zamenica koje nisu u prvom licu poput imena, zamenice „ti“ i slično, umesto da kažu JA pomaže im da regulišu svoje misli, ponašanja i osećanja.
Kako utiče na ljude negativan razgovor sa sobom?
Ljudi nekada uključuju negativan razgovor sa sobom kada se osećaju nesigurno, anksiozno ili kada nemaju vere i samopouzdanja. Oni mogu da imaju štetan uticaj na samopoštovanje i veru u sopstvene sposobnosti. Ovakav govor dovodi do začaranog kruga negativizma i nemogućnosti da se izađe iz neispunjujućeg osećaja. Na primer, prvo neće uspeti, a onda će sam sebi reći: „Znao sam da ne mogu da to uradim. Nikada neću uspeti.“
Kako da negativan govor pretvorite u pozitivan razgovor sa sobom?
Pre svega je važno uopšte uočiti da postoji negativan razgovor i odnos prema sebi. To je prvi korak ka promeni ponašanja. Kako da negativan govor pretvorite u pozitivan? Evo nekih primera:
Negativan razgovor sa sobom
Pozitivan razgovor sa sobom
Ja ovo ne mogu da uradim.
Daću sve od sebe.
Ovo je preteško.
Zvuči mi kao izazov.
Uvek sam bio/la ovakav/la.
Otvoren/a sam za promene.
Ja ne znam ništa.
Želim da učim.
Moj život je užasan.
Imam sreće, jer mogao bi mi život biti gori.
Niko me ne voli.
Volim sebe.
Uvek pogrešim.
Ako pogrešim, biće to nova lekcija iz koje ću nešto naučiti.
Neću uspeti.
Želim da uspem.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ukoliko vaš negativan razgovor sa sobom utiče na mentalno zdravlje i javljaju se anksioznost, depresija i opsesivno-kompulzivni poremećaj, onda se treba obratiti lekaru. Lekari mogu savetovati da se priključite grupi za podršku ili razgovarati sa vama kako biste mogli da radite na tome da se stvari unaprede.
Ovo ne znači da odmah treba da pomislite da treba da idete kod psihologa ili imate neku dijagnozu. Sasvim je normalno da ljudi POVREMENO imaju negativne misli i negativno razgovaraju sa sobom. Važno je da teže tome da ovo stanje ne postane često i da te obrasce menaju. Svesnost i meditacija im mogu puno pomoći.
PubMed: The Role of Self-Talk in Predicting Death Anxiety, Obsessive-Compulsive Disorder, and Coping Strategies in the Face of Coronavirus Disease (COVID-19) – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/labs/pmc/articles/PMC7603592/
MNT: Is it normal to talk to Yourself? – https://www.medicalnewstoday.com/articles/talking-to-yourself
MNT: What is positive self talk? – https://www.medicalnewstoday.com/articles/positive-self-talk
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
U ljubavi su nežni, pažljivi i puni romantičnih ideja koje vole da sprovode u delo. Trude se da razumeju partnerove potrebe i često su spremni na kompromise kako bi odnos funkcionisao.
Istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sinsinatiju otkrili su da devojčice koje ranije ulaze u pubertet imaju veći rizik od razvoja migrene, čak i pre nego što dobiju prvu menstruaciju.
Istraživači su analizirali koje navike najviše doprinose ulasku u takozvani „klub stogodišnjaka“ i došli do jasnog zaključka: nikada nije kasno da se produži životni vek, pod uslovom da se usvoje ključne zdrave navike.
Afirmacije su kratke rečenice sa pozitivnim značenjem koje sebi ponavljamo svesno i namerno. Njihova svrha je da nas podsete na ono što vredi u nama i da nam pomognu da prevaziđemo negativan samogovor.
Nemaju svi muškarci dovoljno veliki sposobnost samokontrole, a svima smanjuju uživanje u seksu. Zbog svega ovoga se smatra da je metoda prekinutog snošaja neefikasna.
Mnogi ljudi započinju planove opštim stvarima koje nisu jasne, kao na primer: „želim da živim bolje“, „želim da budem srećnija“, „želim više novca“. Ovi ciljevi su nejasni i nisu dovoljni da biste ih sledili i držali se pravca.
Mnogi se pitaju koliko vremena prođe od momenta kada dobiju HPV, a dobiju ga gotovo sve seksualno aktivne žene u nekom trenutku života, do razvoja karcinoma grlića materice.