Šta da radim kada se osećam usamljeno? 10 predloga šta da radite
Sasvim je normalno da se ponekad osećate usamljeno, kao i da sami sebi postavljate pitanje: „Šta da radim kada se osećam usamljeno?“ Ovo ljudsko iskustvo je ponekad dobrodošlo, a nije retkost ni da se tako osećate kada ste okruženi drugim ljudima. Kada ne osećate povezanost sa okruženjem ili vas oni ne razumeju, pa makar to bili vaši prijatelji ili porodica, možete se osećati veoma usamljeno.
Možda ćete zaista i fizički nekada biti sami. Na primer, kada počnete da živite sami, preselite se u drugi grad ili državu, tugujete zbog raskida, razvoda ili smrti bliske osobe. Usamljenost je nekada povezana i sa depresijom, a javlja se i kod ljudi sa niskim samopoštovanjem.
Duga i velika usamljenost može negativno da utiče na naše mentalno i fizičko zdravlje. Povremena usamljenost je normalna i dešava se svima. Važno je da se usamljenošću pozabavite na zdrav način, a ukoliko ne uspevate da se izborite tokom dužeg vremena, obratite se stručnom licu.
Dugotrajna usamljenost po zdravlje može biti štetna koliko i 15 popušenih cigareta dnevno, a povezana je i sa kognitivnim padom i rizikom od razvoja različitih menalnih problema. Izvor: Indian Journal of Psychiatry
10 predloga šta da radite kada se osećate usamljeno
Priznajte da se osećate usamljeno – Ne trošite energiju pokušavajući da potisnete svoja osećanja. Normalno je da se svako povremeno tako oseća. To ne znači da ste slabi i da će zauvek biti tako, već da ste samo čovek od krvi i mesa. Samim tim što sebi priznate kako se osećate, intenzitet osećanja će se blago smanjiti i pomoći mozgu da shvatite zašto se tako osećate.
Osmislite plan – Razmislite koji je najbolji način da rešite svoja osećanja, jer vi morate da rešite problem i to neće uraditi niko mimo vas. Možda će vam pomoći da se vidite sa nekim te večeri kada se budete osećali usamljenim ili bar da pričate telefonom. Ako, pak, ti ljudi ne budu reagovali, znaćete da morte na drugi način da rešite problem kako se ne bi osećali još usamljenije. Crtanje, pletenje i baštovanstvo nekada mogu da pomognu. Razmislite o nekom hobiju.
Bavite se hobijem – Kreativnost može uticati na to da se ne osećate usamljeno i da pomognete sebi. Skrenućete misli i biće vam bolje.
Povežite se sa ljudima iz prošlosti – Često je lakše povezati se sa starim prijateljima nego se potruditi da steknete nove. Možda ste sa nekim izgubili kontakt tokom godina, ali društvene mreže vam sada daju mogućnost da ostanete povezani. Možda imate i rođaka sa kojim ne razgovarate često i niste se videli više godina. Razgovarajte o tome šta ste propustili i da li biste mogli to da nadoknadite. Podsećanje na stara vremena može učiniti da se ponovo povežete i uspostavite druženje. Najbolje je da se vidite licem u lice, ako je moguće, jer takav kontakt najviše pomaže da se osećate bolje.
Pridužite se grupi, klubu ili udruženju – Možete se aktivirati u vašoj zajednici ili u nekom društvu.
Čitaje knjige kada se osećate usamljeno jer čitanje može pomoći da uđete u glavu naratora. To vam može pomoći da razumete druge ljude, dobijete drugačiji uvid i može vam pomoći da se osećate povezanije. Možete se učlaniti i u lokalnu biblioteku gde ćete takođe sretati ljude sa kojima možete razmeniti iskustva vezano za određene knjige.
Potražite neki forum ili grupu na internetu i mrežama – Putem interneta možete da se povežete sa ljudima iz celog sveta i pronađete lako ljude sa sličnim interesovanjima. Na Fejsbuku postoje grupe koje se bave baštovanstvom, pletenjem i slično. Možete naći i forume vezano za filmove, kućne poslove i teme koje vas zanimaju.
Naučite nešto novo – Uzbuđenje zbog nečega što učite, bilo da je nova veština ili novi jezik, može pomoći da se bolje osećate. Možda ćete usput upoznati i neke nove ljude. Postoje brojne aplikacije i online kursevi.
Budite ljubazni – Učinite nešto lepo za druge ljude i osećaćete se bolje. To će vam pomoći i da se povežete sa zajednicom. Možete se prijaviti da volontirate u lokalnom društvu ili udruženju.
Potražite pomoć – Ako se osećate preplavljeno i ne uspevate da nađete rešenje, potražite stručnu pomoć. Razgovarajte sa stručnjakom za mentalno zdravlje koji će vam pomoći da se suočite i pokušate sebi da pomognete.
Usamljenost i zdravlje
Usamljenost može da se javi i kao posledica depresije, pa će vam lekar preporučiti terapiju. Važno je da li zbog usamljenosti imate problem sa prejedanjem, konzumiranjem alkohola i drugim nezdravim ponašanjem.
Usamljenost vodi do rizika od kognitivnog pada, demencije i većih psihijatrijskih poremećaja te je važno da potražite lečenje ili savet stručnjaka.
Svi se povremeno osećaju usamljeno i loše, ali je važno da li takva osećanja imate često ili samo ponekad i kako se sa njima snalazite. Ovo je sve češći slučaj zbog mogućnosti posla na daljinu i sve manjeg provođenja vremena licem u licem sa drugim osobama. Takođe, živimo u vremenu kada je sve češće da se ljudi ne odlučuju za konvencionalnu porodicu i čak ¼ stanovništva ne želi da ikada ima decu. Više o ovoj temi: Šta ako ne želim decu? Četvrtina odraslih ne želi decu i žive srećno
Šta da radim kada se osećam usamljeno – Photo by Bahador on Unsplash
Bonus saveti
Kako da ne budemo sami? – Potrebno je vreme da prevaziđemo usamljenosti i preoblikujemo svoje negativne misli, prihvatimo i odlučimo da to promenimo. Šetnja parkom, ćaskanje sa drugima, kretanje među ljudima na pijaci, na primer, mogu biti od pomoći. Pored toga, tu je upisivanje određenih kurseva koji nisu onlajn ili aktiviranje u lokalnom udruženju.
Da li je normalno biti potpuno sam? – Čak 22% milenijalaca navodi da nema prijatelje. Nije neobično da imate malo prijatelja ili nijednog bliskog prijatelja. Međutim, važno je kako se osećate. Ako vama to prija, u redu je, ali ako zbog usamljenosti imate fizičke i mentalne probleme, trebalo bi da pokušate da to menjate.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
U ljubavi su rođeni 1. novembra duboko strastveni i privrženi. Oni ne traže površne odnose i za njih ljubav mora imati smisao, dubinu i emotivnu snagu.
U ljubavi su rođeni 31. oktobra strastveni, lojalni i potpuno posvećeni. Oni ne vole površne veze te traže duboku emotivnu i mentalnu povezanost sa partnerom. Kada vole, vole bez zadrške i očekuju isto zauzvrat.
Kombinacijom pravilne ishrane, kretanja, odmora i opuštajućih aktivnosti možete značajno ublažiti simptome i sačuvati dobro raspoloženje i tokom ovog perioda.
Povremena anksioznost je normalna. Međutim, ako fizički simptomi traju mesecima, ometaju spavanje, rad ili odnose sa drugima, može biti reč o anksioznom poremećaju.
Mnogi ljudi povezuju povišen kortizol sa umorom, nesanicom, povećanjem telesne mase ili željom za šećerom, pa je ideja „detoksikacije“ postala privlačna. Ali, važno je znati – kortizol sam po sebi nije neprijatelj.
Manje vremena uz ekran znači manje izlaganja plavom svetlu koje uređaji emituju, a to može da poboljša kvalitet sna, jer plavo svetlo utiče na lučenje melatonina i remeti ciklus spavanja.