Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti – da li pomažu?
Preplavljeni smo u poslednje vreme raznim motivacionim treninzima i drugim vidovima samopomoći. Bombarduju nas mantrama za uspeh i pozitivno razmišljanje. Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Za mnoge ljude, anksioznost je parališući problem mentalnog zdravlja koji im onemogućava da normalno funkcionišu zbog prevelike brige, stresa, straha i nervoze. Nekada je teško voditi normalan život u ovakvom stanju. Samo u SAD 18,1% stanovništva, odnosno 40 miliona ljudi starijih od 18 godina ima anksiozni poremećaj. (1)Lekovi i terapija mogu da pomognu, a jedna od opcija su i pozitivne afirmacije protiv anksioznosti koje pomažu da se promeni razmišljanje. Pojedine osobe su izjavile da im one pomažu da smanje brigu, a povećaju samopoštovanje.
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti imaju svrhe?
Ne postoji dovoljno istraživanja na temu koliko pomažu pozitivne afirmacije protiv anksioznosti. Jedno istraživanje iz 2016. godine se bavilo preteranom zabrinutošću i obuhvatila je 102 osobe sa anksioznim poremećajem. Studija je pokazala da se anksioznost smanjila kod svih kojima su predočene pozitivne slike, bile one afirmativne ili vezane za neke druge teme. Studija je pokazala da bilo kakvo praktikovanje pozitivne ideje smanjuje učestalost misli o brigama, ali ne i njenu negativnost. Studija je pokazala da ponovljena praksa zamene brige pozitivnom idejom može da se suprotstavi nametljivim i uznemirujućim svojstvima brige. (2)
Kada se osoba oseća ugroženo, pozitivne afirmacije protiv anksioznosti mogu da povrate njegovo osećanje kompetentnosti, samopoštovanja i sopstvene vrednosti, pa će se osoba osećati manje ugroženo. (3)
Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti
Ova situacija nije ni dobra ni loša.
Kada duboko udahnem, moja anksioznost izlazi i napušta me.
Nisam u fizičkoj opasnosti.
Bezbedan/na sam i nisam ugrožen/a.
Osećam se prijatno među ljudima.
Ja sam bezbrižan/na.
Jak/a sam i hrabar/ra.
Osećam da imam kontrolu.
Samouveren/a sam i opušten/a.
Nema prepreke koju ne mogu da savladam.
Ostajem miran/na u novim situacijama.
Da li afirmacije mogu da pogoršaju anksioznost?
Ove afirmacije mogu pogoršati anksioznost kod određene grupe ljudi jer mnogi smatraju upravo suprotno – da pozitivno razmišljanje nije rešenje za prevazilaženje stresa. Jedna studija je pokazala da nivo samopoštovanja kod pojedinaca utiče negativno na njih kada koriste pozitivne afirmacije. Kod onih sa visokim samopoštovanjem, stanje se popravljalo, ali kod onih sa niskim, dešavalo se da se osećaju samo još gore. Ova studija se nije odnosila samo na osobe koje imaju anksioznost. (4)
Kada treba tražiti pomoć i obratiti se lekaru?
Dok je pojedincima pretežan izbor terapija, postoje i ljudi kojima više prija da se prijave u grupe za podršku. Kod nas, nažalost, ne postoji navika ljudi da idu na psihoterapiju i nisu radi da se priključe grupi za podršku, a neretko ih finanijski momenat najpre sprečava da preduzmu nešto po ovom važnom pitanju.
Lekaru se treba obratiti kada anksioznost počne da im ometa svakodnevne aktivnosti. Pojedinci možda neće primećivati probleme mentalnog zdravlja koji se postepeno povećavaju. Ako postanu svesni ovih simptoma i oni vam onemogućavaju da funkcionišete normalno, treba da se obrate lekaru:
Anksioznost može uticati na svakodnevnicu, pa u zavisnosti od toga koliko ometa osobu, treba i tražiti rešenje. Neki će otkriti da im pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu da se nose sa njom i budu pozitivniji. Ne postoji dovoljno studija o pomoći afirmacijama, ali praksa pokazuje da one u velikom broju slučajeva pomažu.
NBCI: The power of positive thinking: Pathological worry is reduced by thought replacement in Generalized Anxiety Disorder – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/labs/pmc/articles/PMC4760272/
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Disbalans trijodotironina (T3) može imati ozbiljne posledice na zdravlje, jer ovaj hormon igra ključnu ulogu u regulaciji različitih fizioloških procesa u organizmu. Disbalans može se javiti u dva glavna oblika: hipotireoza (nizak nivo T3) i hipertireoza (visok nivo T3).
Slaganje navika (habit stacking) ili tzv. piggybacking je psihološka i praktična metoda u kojoj se nova navika pridodaje već postojećoj, tako da ih radite zajedno.