Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti – da li pomažu?
Preplavljeni smo u poslednje vreme raznim motivacionim treninzima i drugim vidovima samopomoći. Bombarduju nas mantrama za uspeh i pozitivno razmišljanje. Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Za mnoge ljude, anksioznost je parališući problem mentalnog zdravlja koji im onemogućava da normalno funkcionišu zbog prevelike brige, stresa, straha i nervoze. Nekada je teško voditi normalan život u ovakvom stanju. Samo u SAD 18,1% stanovništva, odnosno 40 miliona ljudi starijih od 18 godina ima anksiozni poremećaj. (1)Lekovi i terapija mogu da pomognu, a jedna od opcija su i pozitivne afirmacije protiv anksioznosti koje pomažu da se promeni razmišljanje. Pojedine osobe su izjavile da im one pomažu da smanje brigu, a povećaju samopoštovanje.
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu?
Da li pozitivne afirmacije protiv anksioznosti imaju svrhe?
Ne postoji dovoljno istraživanja na temu koliko pomažu pozitivne afirmacije protiv anksioznosti. Jedno istraživanje iz 2016. godine se bavilo preteranom zabrinutošću i obuhvatila je 102 osobe sa anksioznim poremećajem. Studija je pokazala da se anksioznost smanjila kod svih kojima su predočene pozitivne slike, bile one afirmativne ili vezane za neke druge teme. Studija je pokazala da bilo kakvo praktikovanje pozitivne ideje smanjuje učestalost misli o brigama, ali ne i njenu negativnost. Studija je pokazala da ponovljena praksa zamene brige pozitivnom idejom može da se suprotstavi nametljivim i uznemirujućim svojstvima brige. (2)
Kada se osoba oseća ugroženo, pozitivne afirmacije protiv anksioznosti mogu da povrate njegovo osećanje kompetentnosti, samopoštovanja i sopstvene vrednosti, pa će se osoba osećati manje ugroženo. (3)
Pozitivne afirmacije protiv anksioznosti
Ova situacija nije ni dobra ni loša.
Kada duboko udahnem, moja anksioznost izlazi i napušta me.
Nisam u fizičkoj opasnosti.
Bezbedan/na sam i nisam ugrožen/a.
Osećam se prijatno među ljudima.
Ja sam bezbrižan/na.
Jak/a sam i hrabar/ra.
Osećam da imam kontrolu.
Samouveren/a sam i opušten/a.
Nema prepreke koju ne mogu da savladam.
Ostajem miran/na u novim situacijama.
Da li afirmacije mogu da pogoršaju anksioznost?
Ove afirmacije mogu pogoršati anksioznost kod određene grupe ljudi jer mnogi smatraju upravo suprotno – da pozitivno razmišljanje nije rešenje za prevazilaženje stresa. Jedna studija je pokazala da nivo samopoštovanja kod pojedinaca utiče negativno na njih kada koriste pozitivne afirmacije. Kod onih sa visokim samopoštovanjem, stanje se popravljalo, ali kod onih sa niskim, dešavalo se da se osećaju samo još gore. Ova studija se nije odnosila samo na osobe koje imaju anksioznost. (4)
Kada treba tražiti pomoć i obratiti se lekaru?
Dok je pojedincima pretežan izbor terapija, postoje i ljudi kojima više prija da se prijave u grupe za podršku. Kod nas, nažalost, ne postoji navika ljudi da idu na psihoterapiju i nisu radi da se priključe grupi za podršku, a neretko ih finanijski momenat najpre sprečava da preduzmu nešto po ovom važnom pitanju.
Lekaru se treba obratiti kada anksioznost počne da im ometa svakodnevne aktivnosti. Pojedinci možda neće primećivati probleme mentalnog zdravlja koji se postepeno povećavaju. Ako postanu svesni ovih simptoma i oni vam onemogućavaju da funkcionišete normalno, treba da se obrate lekaru:
Anksioznost može uticati na svakodnevnicu, pa u zavisnosti od toga koliko ometa osobu, treba i tražiti rešenje. Neki će otkriti da im pozitivne afirmacije protiv anksioznosti pomažu da se nose sa njom i budu pozitivniji. Ne postoji dovoljno studija o pomoći afirmacijama, ali praksa pokazuje da one u velikom broju slučajeva pomažu.
NBCI: The power of positive thinking: Pathological worry is reduced by thought replacement in Generalized Anxiety Disorder – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/labs/pmc/articles/PMC4760272/
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.