Ljudi ne razmišljaju o tome da depresija pogađa i decu podjednako kao i odrasle. Depresija kod dece je češća nego što možemo da pretpostavimo. Većina ljudi smatra da depresija u detinjstvu i adolescenciji ne postoji, pa otuda ta deca ostaju nelečena. Veoma je važno razviti svest o tome u našem društvu, kako kod roditelja, tako i kod nastavnika i ljudi iz okruženja.
Odrasli misle da deca ne mogu da imaju depresiju jer oni ne brinu o problemima sa kojima sa susreću odrasli poput velikog broja obaveza, posla, vođenja domaćinstva, obezbeđivanja novca za račune, brige o deci. Ljudi ne shvataju da se deca susreću sa istom količinom problema samo u okviru svojih mogućnosti i kapaciteta.
Najčešća razlika zbog koje ne prepoznajemo da se javila depresija kod dece jeste da se kod odraslih ona uglavnom ispoljava kroz tugu, a deca se češće ponašaju ljuto i razdražljivo. Nauočljiviji simptomi kod dece su promena raspoloženja i lošije ocene u školi.
Čak i deca koja odrastaju u blagostanju, okružena ljubavlju i naizgled bez problema mogu da pate od depresije. Nemojte se osećati odgovornim ako vaše dete ima depresiju, jer ona može da se dogodi svakome.
Najuočljiviji znaci depresije kod dece i tinejdžera su: bes, razdražljivost, pokazivanje inata, lošije ocene u školi i fizičke probleme od kojih su najčešći bolovi stomaka i glavobolja.
Verovatno je da će dete tvrditi da je sve u redu i neće isticati svoje probleme, a roditelji će razdražljivost shvatati kao razvojnu fazu koja je normalna. Međutim, razdražljivost koja traje duže od dve nedelje može biti znak depresije.
Ali i deca doživljavaju stres. Pa čak i deca koja žive relativno životno bez stresa mogu razviti depresiju.
Koji su uzroci depresije kod dece i adolescenata?
Izloženost stresu, poput nesreća, gubitka ili razvoda roditelja mogu doprineti depresiji, ali je to samo jedan delić slagalice. Genetika i drugi faktori takođe imaju svoju ulogu.
Faktori rizika za pojavu depresije
Hemijski procesi u mozgu
Neravnoteža među određenim hormonima i neurotransmiterima može imati ulogu u funkciji mozga deteta. Na ovaj način se može uticati na raspoloženje i određene emocije kod dece, ali i povećati rizik od pojave depresivnog stanja.
Genetika
Deca u čijoj porodici postoje slučajevi osoba sa poremećajima ponašanja izložena su većem riziku da i sama počnu da ispoljavaju simptome depresije.
Trauma i stres
Za dete je većina iznenadnih promena izvor velikog stresa. Njima okidač može biti razvod roditelja ili selidba, ali i traumatični događaj poput napada, zlostavljanja ili gubitka drage osobe.
Ostali faktori životne sredine
Kućna atmosfera koja je disharmonična može biti okidač za stres kod deteta, kao i maltretiranje od strane vršnjaka. Vršnjačko nasilje je nešto o čemu se još uvek nedovoljno priča, a što bi trebalo sankcionisati pravovremeno.
Kako se postavlja dijagnoza depresija kod dece?
Za početak je neophodno da odete na razgovor sa pedijatrom i on će vas uputiti šta treba da preduzmete dalje. Pocena lekara će uključivati razgovor sa detetom bez vašeg prisustva.
Ne postoji testiranje kada je depresija kod dece u pitanju, ali lekar može doneti zaključke na osnovu razgovora sa detetom. Lekar će proceniti da li dete treba odvesti kod specijaliste za mentalno zdravlje.
Da bi se postavila dijagnoza depresije, mora postojati najmanje pet simptoma u toku najmanje dve nedelje. Simptomi kada je depresija kod dece u pitanju:
depresivno ili razdražljivo ponašanje,
gubitak volje, interesovanja ili zadovoljstva za prethodne aktivnosti.
i još 3 ili više ovih simptoma:
previše spavanja ili nesanicu,
izostanak energije i konstantan umor,
nervozu, nemir i smanjenje kretanja,
mršavljenje i gubitak apetita,
poteškoće prilikom donošenja odluka,
nedostatak koncentracije,
osećaj bezvrednosti i krivice,
razmišljanje o smrti i samoubistvu.
Pored ovih simptoma, deca mogu da pokazuju učestale glavobolje, bolove u stomaku, ljutnju, konzumiranje alkohola, cigareta i droge, lošije ocene i nesmotreno ponašanje.
Deca često ne žele da razgovaraju
Moguće je da deca neće želeti ili umeti da razgovaraju o svom mentalnom zdravlju i onome što ih muči bez obzira na uzrast. Mlađa deca često nemaju fond reči kojima bi opisali svoja osećanja i ono što proživljavaju.
Starija deca bolje razumeju šta je depresija, ali se ne osećaju bolje čak ni kada razumeju šta je to. Naprotiv, neugodno im je i mogu da brinu da su drugačija od svojih vršnjaka.
Najbolje je da ne preterujete sa ispitivanjem, ako uvidite da se dete dodatno oseća nelagodno. Umesto toga vodite dnevnik u koji ćete beležiti promene raspoloženja, kako biste mogli da predočite lekaru postojeći problem.
Lečenje depresije kod deteta
Roditelji se često ustručavaju da se obrate lekaru, pre svega zbog potencijalno jakih lekova koji mogu biti prepisani detetu. Međutim, lekovi nisu uvek deo terapije.
Lečenje depresije kod dece uključuje psihoterapiju, promenu životnih navikla, lekove i kombinaciju ovoga. Pre razgovora sa stručnim licem, ne može se dati procena o načinu lečenja i terapiji.
Terapija kod dece koja su depresivna
Terapija je najčešći pristup lečenju dece od depresije. Tokom kognitivno-bihejvioralne terapije detetu se pomaže da prolazi kroz proces tako što prepoznaje negativne, beskorisne misli i zamenjuje ih pozitivnim mislima. Bihejvioralna terapija može da pomogne deci sa problematičnim ponašanjem i kod prevazilaženja straha.
Antidepresivi koji se prepisuju deci, moraju biti pod strogom kontrolom lekara kako bi se smanjio rizik od neželjenih efekata. Stoga roditelji moraju da tokom prvih nedelja strogo vode računa o ponašanju deteta.
Promena načina života
Kod blagih slučajeva depresije, promena načina života je često efikasan način da se reši problem. Redovna fizička aktivnost, tehike opuštanja, hobiji, druženje, nalaženje načina za upravljanje stresom, socijalna podrška i dovoljno pažnje i ljubavi mogu pomoći detetu da se oseća bolje.
Ne može se uvek sprečiti depresija kod dece, ali se ona može izlečiti, bez obzira na tom u kom je stadijumu. Roditelji moraju da preduzmu sve što je u njihovoj moći kako bi pomogli detetu da se izbori sa ovim problemom. Predočite detetu koliko je briga o sebi važna – da redovno i zdravo jede, spava i vežba. Pripazite da dete dovoljno spava, da ne leže mnogo kasno i da to bude uvek približno u slično vreme. Pomozite detetu da izgradi društveni život, ali ga nemojte previše opterećivati aktivnostima. Nagradite dete za odgovornost, ali mu je i dodelite. Pročitajte: Uloga porodice u razvoju deteta
Pomozite detetu da nauči da rešava probleme i upravlja svojim emocijama, te da se nosi sa uspehom i neuspehom.
Zašto je važno da se leči depresija kod dece?
Depresija kod dece može da ima ozibljan uticaj na ceo njegov budući život, na tok života, odluke i postignuća. Veoma je važno da primetite fine znake upozorenja da je dete možda depresivno. Budite spremni za razgovor, budite podrška i nemojte osuđivati. Što pre budete reagovali, lakši će biti put do izlečenja.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate – vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju. Iako su vrlo osetljivi, ne…
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje. Ministarstvo prosvete je objavilo školski kalendar u kojem je predviđeno čak pet raspusta, što znači više prilika…
Oko toga da li redovan seks produžava život ili zdrave osobe imaju češće seks uvek postoje brojne rasprave. To mu dođe kao ono da li je starija kokoška ili jaje. Bilo kako bilo, seksualni odnosi mogu samo da poboljšaju kvalitet vašeg života i, ukoliko je moguće, ne bi trebalo da ih izbegavate i smatrate bespotrebnim.…
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Oko toga da li redovan seks produžava život ili zdrave osobe imaju češće seks uvek postoje brojne rasprave. To mu dođe kao ono da li je starija kokoška ili jaje. Bilo kako bilo, seksualni odnosi mogu samo da poboljšaju kvalitet vašeg života i, ukoliko je moguće, ne bi trebalo da ih izbegavate i smatrate bespotrebnim.
Blizu 20% svih trudnoća koje su potvrđene završi se spontanim pobačajem, dok do biohemijske trudnoće dolazi u čak oko 50% slučajeva, ali žene tada ni ne znaju još uvek da su ostajale u drugom stanju. Koliki je uticaj kariotipa na ponovljeni pobačaj i kako se utvrđuje da je roditeljski kariotip uzročnik?
Najčešće komplikacije u ranoj trudnoći su vanmaterična trudnoća, molarna trudnoća i spontani pobačaj. Pored toga, mnoge trudnice se suočavaju sa implantacijskim krvarenjem, jutarnjim mučninama i drugim problemima, koji su deo normalnog toka trudnoće.
Kada se javi krvarenje iz nosa kod dece, a posebno ako se odmah ne zaustavi. Roditelji se nekada uspaniče. Često na potpuno pogrešan način pokušavaju da zaustave krvarenje, kao što su zabacivanje glave ili postavljanje deteta da legne. Krv iz nosa kod deteta u većini slučajeva nije razlog za brigu.
Zašto se uvođenje jajeta vezuje uz ovu vrstu vakcine. Kako su uvođenje jajeta i MMR vakcina povezani? Da li alergija na jaje i MMR vakcina isključuju jedna drugo?
Već kada zaspi, vi počinjete da oskuškujete jer danima dete kašlje dok spava. Neretko se dešavaju situacije da je tokom dana situacija sasvim u redu, ali da se noću pogoršava.
Referentne vrednosti krvne slike za bebu i dete se razlikuju u odnosu na analize kod odraslih. Krvna slika je najbolji i najčešći način pomoću kog se utvrđuje trenutno zdravstveno stanje deteta.