Pomfrit ili bademi svakog dana tokom meseca i šta se menja – Šta pokazuju istraživanja?
Nova naučna studija je obuhvatila 180 zdravih ljudi koji su svakodnevno jeli pomfrit ili bademe tokom jednog meseca. Njih 107 je dobijalo pomfrit, a drugih 58 je dnevno jelo porciju badema iste kalorijske vrednosti. Na kraju studije, istraživači nisu našli značajne razlike u ukupnoj količini masti kod ljudi ili promene prilikom merenja glukoze u krvi natašte. Ova studija je objavljena prošlog meseca.(2)
Pomfrit ili bademi
Razlika u kilogramima nije bila toliko značajna, grupa koja je jela pomfit dobila je oko 490 grama, za razliku od grupe koja je jela bademe (oko 100 grama).
„Ova studija potvrđuje ono što nutricionisti već znaju – možete jesti svu hranu. Možete jesti i bademe, pomfrit, kelj i kolače. Konzumacija bilo koje jedne hrane ili izbegavanje određene vrste hrane ne čini zdravu hranu“, kaže Melisa Majumdar, registrovani nutricionista i sertifikovani specijalista za gojaznost i kontrolu težine u Univerzitetskoj bolnici Emori Midtaun u Atalanti. Melisa naglašava i da ova studija ne znači da krompir treba da jedete svaki dan, po ceo dan, bez obzira na njegove hranljive sastojke. Prženu hranu treba jesti veoma ograničeno i povremeno.
Pomfrit ili bademi
„Problem je i što se pomfrit često kombinuje zajedno sa drugom hranom koja je siromašna hranljivim sastojcima, a sadrži visok sadržaj masti, ne bi trebalo da se jede svakodnevno, ali može da bude deo kontrolisane uravnotežene ishrane“, kaže Melisa.
Istraživanje pomfrita je rađeno sa bademima iz razloga što su oni poznati po svojim pozitivnim efektima na energetski balans, sastav tela i nizak glikemijski indeks. U SAD-u potrošnja krompira je ogromna sa čak 13 kg godišnje po stanovniku, dok je potrošnja badema oko 1 kg godišnje po stanovniku u 2021. godini.
Prosečna starost učesnika studije bila bila oko 30 godina i dve trećina učesnica od ukuno 180 osoba, bile su žene. Nasumično su podelili da 60 ljudi u svoju ishranu doda srednju porciju običnog pomfrita sa začinskim biljem, a 60 ljudi je jelo pečene i slane bademe. Nakon što su neki ljudi napustili studiju, poreostalo je 55 ljudi koji su jeli običan pomfrit, 52 koji su jeli pomfrit sa začinskim biljem i 58 koji su jeli orašaste plodove.
Istraživači su skenirali ljude da bi otkrili bilo kakve promene u mastima, merili su im promenu telesne težine, metabolizam ugljenih hidrata, glukoze i insulina u krvi natašte.
Rezultati studije: Razlika između badema i pomfrita
Promene u ukupnoj telesnoj masti i holesterolu se nisu značajno menjale bilo da su se jeli pomfrit ili bademi. Što se tiče nivoa glikemije nije bilo nikakve razlike među onima koji su jeli pomfrit ili bademe. Dodavanje začinskog bilja i začina ni na koji način nije promenilo glikemijski indeks učesnika, što su istraživači očekivali da će se dogoditi.
Pomfit ili bademi
Nivo glukoze natašte, insulina i HbA1C se nisu značajno razlikovali među nijednom od ove tri grupe. Grupa sa bademima je samo u porođenju među grupama imala nešto niži insulinski odgovor od grupe koja je jela čist pomfrit.
Ova studija se mora dalje ponavljati i unapređivati. Pri sledećem istraživanju je potrebno da se uzme u obzir i količina fizičke aktivnosti i vežbe, kao i osobe obolele od dijabetesa. Osim toga, istraživanje u trajanju od samo 30 dana nije dovoljno da se utvrde značajne razlike. Prosto nijedna studija nema uvek i sve odgovore. No, ova nam je pokazala i to da ne treba bilo koju namirnicu odmah karakterisati kao nužno lošu i da je važnije naći balans u količini i načinu na koji unosimo određene namirnice i koliko često.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Ovo stanje je vrlo rasprostranjeno – procenjuje se da preko 70% odraslih širom sveta ima neki stepen intolerancije na laktozu. Retko se javlja kod dece mlađe od pet godina, jer je kod njih lučenje laktaze prirodno visoko.
Tokom devetog meseca, beba provodi vežbajući disanje uvlačeći i izbacujući amnionsku tečnost. Ovi “pripremni” pokreti pluća pomažu bebi da se pripremi za prvo udahnuće vazduha nakon rođenja. Pluća su sada potpuno razvijena i spremna za disanje van materice.
Zdravlje rođenih 6. oktobra zavisi od njihove sposobnosti da pronađu balans između davanja i primanja. Zbog sklonosti ka preteranom brizi za druge, skloni su iscrpljivanju, što može uticati na njihov imunitet.
Ovo stanje je vrlo rasprostranjeno – procenjuje se da preko 70% odraslih širom sveta ima neki stepen intolerancije na laktozu. Retko se javlja kod dece mlađe od pet godina, jer je kod njih lučenje laktaze prirodno visoko.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Što se tiče Srbije, podaci pokazuju da ovde oko 35% stanovništva ima A+ krvnu grupu, 32% krvnu grupu 0+, dok 12,5% ima B+ krvnu grupu. Preostalih 20,5% su AB+ krvna grupa i ljudi koji imaju negativan Rh faktor.