Decenijama smo se zahvaljivali zbog razvoja medicine i pomaganja antibiotika da se izborimo sa različitim vrstama bolesti. Međutim, sada se suočavamo sa novom vrstom problema, a to je otpornost bakterija na antibiotike. Šta sada možemo preduzeti?
Kako se dogodila otpornost bakterija na antibiotike?
Antibiotici su počeli da se upotrebljavaju početkom 20. veka i oni su bili prekretnica u tome da su veoma pomogli u tome da se smanji stopa smrtnosti. Lekari ih prepisuju za različite oblike infekcija, od blagih do onih koje pacijente mogu dovesti u smrtnu opasnost. Poslednjih nekoliko godina, antibiotici su počeli da gube svoje dejstvo u sukobu sa bakterijama.
Istoričari medicine tvrde da su neki prirodni antibiotici korišćeni u tradicionalim terapijama još pre pet vekova.
Do otpornosti bakterija na antibiotike dolazi jer one razvijaju otpornost na one sojeve antibiotika sa kojima su se susretale više puta. Ovo znači da ćemo vremenom imati sve manje mogućnosti da se lečimo od uobičajenih infekcija.
Bakterije postaju sve opasnije po ljude, jer je sve manje vrsta antibiotika kojima se protiv njih možemo boriti.
Prošle nedelje je centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio izveštaj u kome su podaci o rezistenciji na antibiotike. U ovom izveštaju se navodi da se u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine dogodi više od 2,8 miliona slučajeva infekcija kod kojih se pokaže da su ljudi rezistentni na antibiotike kojima pokušavaju da se izleče, a više od 35.000 ljudi u Americi umre iz ovog razloga godišnje.
Šta preduzeti ako antibiotik ne deluje?
Kada lekar utvrdi da organizam nije reagovao na dat antibiotik i da antibiotik ne deluje, on mora da koristi jače antibiotike ili kombinacije različitih vrsta antibiotika. Ovaj restriktivni pristup može doneti štetu po zdravlje, ali i dugoročno posmatrano, otpornost i na te vrste antibiotika.
Problem sa rezistentnošću na antibiotike nije nova stvar. Prvi izveštaj o pretnji otpornosti na antibiotike je rađen još 2013. godine i od tada se priča o tome koliko je važna racionalna upotreba antibiotika tokom lečenja.
Prepisivanje antibiotika u našoj zemlji
U Srbiji su poslednjih godina intenzivno skreće pažnja da treba biti oprezan pri prepisivanju antibiotika. Više se oni ne mogu kupovati na zahtev pacijenta, već i privatne apoteke traže recept ili nalog lekara ili stomatologa, pre nego se odluče za prodaju. Ovime je upotreba antibiotika smanjena, ali još uvek nije na adekvatnom nivou, da bi se koliko-toliko održala otpornost na bakterije i smanjio rizik od pojave rezistentnosti.
Potrošnja antibiotika u Srbiji u 2018. godini smanjena je za 7,25 odsto u odnosu na prošlu godinu i “iznosi 22,75 definisanih dnevnih doza na 1.000 stanovnika na dan”, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Otpornost na antibiotike je veliki problem i predstavlja veliku pretnju za buduće generacije. Od nje zavisi i izvođenje rutinskih operacija, zatim transplantacije organa, hemioterapije jer se medicina tu oslanja na sprečavanje i lečenje mogućih infekcija.
Otpornost bakterija na antibiotike – glavni razlog
Prvi i najočigledniji razlog pojave otpornosti na antibiotike je njihova preterana upotreba. Do skoro su ljudi u Srbiji samoinicijativno kupovali antibiotike u apoteci čim ih zaboli grlo, ali su ih i lekari veoma često prepisivali i pre nego provere krvnu sliku i utvrde da li uopšte postoji infekcija ili je virus u pitanju.
Primećen je i zavidan broj ljudi koji smatraju da im je odmah bolje kada popiju antibiotik. U pitanju je klasičan placebo efekat, jer antibiotiku treba minimum 24 sata, a čak 72 sata do punog dejstva, te uzrok pobošanja stanja nije lek.
Najčešće virusne infekcije kod kojih upotreba antibiotika NEMA opravdanje su:
Plastično objašnjeno: može se doći u fazu da je nemoguća rutinska operacija zbog infekcije koju nije moguće izlečiti bez antibiotika, a na njih ste rezistentni zbog toga što ste pili antibiotik za svaki bol u grlu.
Da li su i životinje razvile otpornost bakerija na antibiotike?
Nažalost, problem sa prekomernom upotrebom antibiotika se ne odnosi samo na ljude, već i na prepisivanje antibiotika domaćim životinjama. Nekada je upotreba antibiotika opravdana, ali je često upitna svrha. Uz to, veoma je problematično oceniti kada je meso životinja koje su primile antibiotik bezbedno za ljudsku upotrebu.
Može li se rešiti problem sa rezistentnošću na antibiotike?
Suočavajući se sa velikim pretnjama da ostanemo bez rešenja za veliki broj bakterijskih infekcija, usvajaju se brojne mere. U Srbiji se intenzivno radi na tome da se edukuju i lekari i pacijenti da se antibiotik ne sme uzimati napamet. Veterinari su još uvek problem i samo u Americi je procenjeno da čak 80% antibiotika odlazi na podmirivanje potreba domaćih životinja. Paralelno se vrše istraživanja kako bi se našle nove vrste antibiotika, ali ni to nije rešenje, jer će bakterije i na njih razviti otpornost.
Higijena je veoma važna. Kako u kućnim uslovima, tako i u bolnicama, većina rizika od infekcije pre svega zavisi od uslova koji nisu zadovoljavajući. Takođe, decu treba pustiti da glade zdrav imunitet, uz što više boravka u prirodi, bez sterilnih uslova i preteranog čišćenja, važan je kontakt sa životinjama i zemljom. Uz to, vodite računa da dete ne pije antibiotike ako krvna slika ne kaže da je to neophodno i za svaku prehladu. Lekari treba da antibiotike koriste minimalno i u periodu koji je potreban, a ne preventivno.
Vakcine su veoma važan faktor u prevenciji teških bolesti.
Nove vrste lekova i otpornost bakterija na antibiotike
Svetska zdravstvena organizacija je 2017. godine skrenula pažnju na nedostatak novih vrsta antibiotika. Za sada se kombinuju postojeće vrste i kod nekih superinfekcija, osmišljavaju se terapije sa čak 4 i 5 vrsta lekova, kako bi se rešio problem kao što je otpornost bakterija na antibiotike. Osim na razvoju novih vrsta antibiotika, radi se i na razvoju antibiotika iz prirodnih izvora za koje se smatra da bi mogli da budu jednako efikasni kao i antibiotici. Neophodno je proceniti prave količine ekstrahovanih biljnih vrsta u određenoj čistoći i dozi, te se jednoga dana australijski čajevac, zeleni čaj, brusnica i kurkuma mogu naći u oblicima terapija koje će lečiti najotpornije bakterije.
Objavljen: 2. septembra 2022. godine, ažuriran: 29. avgusta 2024. godine
Literatura:
CDC: 2019 AR Threats Report, Antimicrobial Resistance
Sinoćne scene pucanja petardi, raketa i paljenja u Novom Sadu uznemirile su, ne samo građane koji su primorani da slušaju rafale i vidljivi dim, već i najosetljivije među nama - novorođene bebe u porodilištu Betanija, koje se nalazi na svega 400 metara od epicentra dešavanja.
Leti je sve drugačije - dani su duži, noći toplije, telo opuštenije, a srce... često spremno za avanturu. Mnoge žene priznaju da su se baš tokom letnjih meseci zaljubile, uplovile u neku burnu vezu ili doživele romantičnu priču za pamćenje.
Zamka u koju roditelji često upadnu jeste da posle određenog vremena "uskoče u pomoć" i ponude rešenje, umesto da imaju veru da će njihovo dete izdržati tu neprijatnost.
Važno je da znate da ćete za većinu tretmana morati da budete strpljivi i sačekate da se završi period dojenja. Tokom procesa koji pokreću lučenje toksina kako bi se eliminisao celulit, oni odlaze i u mleko. Stoga je važno sačekati da završite sa dojenjem.
Buđenje noću je nekada i normalan deo procesa starenja. Tokom srednjih godina ljudi počinju da se noću bude češće i potrebno im je manje sna zbog promena cirkadijalnog ritma.
Sinoćne scene pucanja petardi, raketa i paljenja u Novom Sadu uznemirile su, ne samo građane koji su primorani da slušaju rafale i vidljivi dim, već i najosetljivije među nama - novorođene bebe u porodilištu Betanija, koje se nalazi na svega 400 metara od epicentra dešavanja.
Ljudi rođeni 14. avgusta pripadaju znaku Lava, ali ih broj 14 obogaćuje osobinama koje ih čine komunikativnijim, radoznalijim i pokretljivijim od tipičnog Lava. Ovi Lavovi su hrabri govornici, večiti istraživači i duhoviti vođe koji vole da šire svoje znanje i uticaj.
Pre svega je važno da svakodnevno pijete puno vode. Imajte u vidu da bi psoebno trebalo da povećate količinu vode koju unosite ili da ograničite odlazak u saunu ili bilo gde gde se možete previše znojiti. Preterani gubitak tečnosti kroz znoj može da pogoduje razvoju znoja. Isto važi i za znojenje tokom letnjih meseci.
Rođeni 13. avgusta su Lavovi sa posebnim osećajem za red, stabilnost i ambiciju, jer broj 13 nosi energiju upornosti i transformacije. Ovi ljudi su neustrašivi, često buntovni, ali i izuzetno odani kada im je stalo.
Demetrini saveti za redovne cikluse i hormonsku ravnotežu nisu ništa drugo do saveti za nešto zdraviji život i skretanje pažnje na to koliko je važno da vodiš računa o sebi i svom zdravlju.
Rođeni 12. avgusta imaju u sebi kombinaciju lavovske snage i broja 3, koji simbolizuje kreativnost, komunikaciju i spontanost. Ovi Lavovi su veseli, harizmatični i često duša svakog društva, ali i izuzetno ambiciozni i odlučni kada se radi o ličnim ciljevima.