Stopa nataliteta blizanaca porasla je za 76% od 1980. do 2009. godine, sa 18,9 na 33,3 na 1.000 rođenih. Među opštom populacijom na 100 trudnoća dešavaju se tri blizanačke, što je 3% šanse da se vama ona dogodi.
Gotovo svako sebi nekada u životu postavi pitanje: “Kolika je šansa da dobijem blizance?” Odgovor na ovo pitanje jeste da i te kako imate šanse da dobijete blizance. Štaviše, šanse su vam sada mnogo veće nego ženama koje su planirale porodicu pre 20 ili 30 godina.
Stopa nataliteta blizanaca porasla je za 76% od 1980. do 2009. godine, sa 18,9 na 33,3 na 1.000 rođenih. Među opštom populacijom na 100 trudnoća dešavaju se tri blizanačke, što je 3% šanse da se vama ona dogodi.
Postoje dve vrste blizanaca – jednojajčani i dvojajčani
Jednojajčani ili identični blizanci potiču iz jedne jajne ćelije koja je oplođena jednim spermatozoidom, koji se nakon toga podelio na dva odvojena embriona u veoma ranoj trudnoći. Ovi blizanci dele dnk i često izgledaju identično. Uvek su deca istog pola. Šanse za jednojajčane blizance su veoma male, samo 3-4 trudnoća od 1000 rođenih beba su jednojajčani blizanci.
Dvojajčani blizanci nastaju kada se oplode dve različite jajne ćelije sa dva spermatozoida. Oni ne dele DNK i u srodstvu su koliko i drugi braća i sestre. Ne moraju biti istog pola, a ne mora da znači ni da će ličiti.
Kako ćete znati razliku da li su blizanci jednojajčani ili dvojajčani?
Misteriju će razrešiti doktor pomoću ultrazvuka, ali verovatno će mu trebati malo vremena, tj. da trudnoća odmakne. Ako svaka beba na primer ima svoju placentu, onda nije moguće reći jesu li jednojajčani ili dvojajčani. Ali, ako su obe bebe u jednoj placenti, onda su lekari sigurni da su u pitanju jednojajčani, identični blizanci.
Ako su bebe različitog pola, dečak i devojčica, onda sigurno ne mogu biti jednojajčani. Zbog čega? Kada se jedna jajna ćelija podeli, ona daje isti genetski materijal za obe bebe, pa u takvom slučaju ne mogu nikako nastati bebe različitog pola.
Kada je veća šansa da dobijem blizance?
Lečenje neplodnosti
Lekari smatraju da je najveći uticaj na nove brojke učinilo lečenje neplodnosti. Šanse za blizanačku trudnoću povećalo je lečenje steriliteta, pre svega. U brojnim tretmanima lekari pokušavaju da stimulišu jajnike žene kako bi u toku jednog meseca umesto jednog, oni proizveli dve, tri ili čak više jajnih ćelija. Na primer, klomifen ili klomid, lek koji se veoma često koristi za stimulisanje ovulacije u slučajevima kada ona izostaje ili da bi se povećale šanse za oplodnju ukoliko muškarac ima loše rezultate spermograma, utiče upravo na ovaj način. Proizvođači klomifena upozoravaju da su blizanci jedna od “nuspojava” tog leka.
Vantelesna oplodnja i šanse za blizanačku trudnoću
Slično je i sa vantelesnom oplodnjom koja povećava šanse za blizanačku trudnoću. Tokom procesa stimulacije jajnika žene, najčešće se dobija između 3 i 13 jajnih ćelija, a nekad i mnogo više. Retko budu oplođene sve, ali se obično dešava da se u laboratoriji dobije na primer pet ili osam embriona. Nakon toga, izabere se nekoliko najkvalitetnijih i obično se u matericu vrate dva ili tri, u zavisnosti od želje buduće majke. Lekari izbegavaju da to bude veći broj jer su višeplodne trudnoće obično rizične.
Starost trudnice
Starost žene koja pokušava da ostane u drugom stanju može imati uticaj na to hoće li se dogoditi jednopolna ili višepolna trudnoća. Naučnici kažu da sa godinama žene imaju mnogo više šanse da dobiju blizance jer njihovo telo uloži mnogo više napora (u prevodu hormona) da pokrene ovulaciju, pa se onda desi i da se oslobode dve jajne ćelije umesto jedne. Više: Trudnoća u 30-im i 40-im godinama
Žena stara 35 godina ima oko 4 puta veće šanse za blizanačku trudnoću nego petnaestogodišnjakinja. Razlog tome su hormonske promene koje se dešavaju kako se žena približava menopauzi.
Žene u čijoj je porodici već bilo slučajeva blizanaca, imaju drastično veće šanse da se i njima to dogodi. Nasleđe sa očeve strane nema uticaj.
Postoje geni koji kod žena dovode do hiperovulacije (oslobađanja više jajnih ćelija) i ako se to dogodi, šanse za blizanačku trudnoću su veće. Stoga nasledna predispozicija za blizanačku trudnoću zavisi od žene, a ne od muškaraca.
PubMed: Non-identical monozygotic twins, intermediate twin types, zygosity testing, and the non-random nature of monozygotic twinning: a review – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19363805/
Napisala: Tamara Petković Medicinski pregledala: dr Olga Ličina Možda se pitate kakve veze imaju baš vitamin B6 i plodnost, ali svi vitamini, minerali i hrana koju jedemo imaju svoju funkciju i važni su telu. Kada je u pitanju sterilitet, bilo da se radi o ženama ili muškarcima, neadekvatna ishrana može da dovede do poteškoća, kada je…
Da li ste se ikada pitali kako beba diše u stomaku? Jedna od najfascinantnijih činjenica o trudnoći jeste da beba u materici ne diše plućima. Iako joj se pluća razvijaju tokom svih devet meseci, ona ne udiše vazduh kao nakon rođenja. Umesto toga, sav kiseonik koji joj je potreban za život i razvoj dobija preko…
Beta HCG, humani horionski gonadotropin, naziva se i hormon trudnoće. Njega luči tkivo posteljice bebe, a u dijagnostici može da posluži za potvrđivanje postojanja trudnoće i praćenje njenog toka. Nivo beta hCG u krvi Njegovo lučenje može da se registruje već kada je embrion u osmoćelijskom stadijumu, odnosno samo dan nakon implantacije. Na dan kada…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Možda se pitate kakve veze imaju baš vitamin B6 i plodnost, ali svi vitamini, minerali i hrana koju jedemo imaju svoju funkciju i važni su telu. Kada je u pitanju sterilitet, bilo da se radi o ženama ili muškarcima, neadekvatna ishrana može da dovede do poteškoća, kada je začeće u pitanju.
Posteljica je mnogo više od organa koji obezbeđuje hranljive materije. Ona je i „pluća“ bebe tokom trudnoće, omogućavajući neprekidnu razmenu kiseonika i ugljen-dioksida između organizma majke i fetusa.
Beta HCG, humani horionski gonadotropin, naziva se i hormon trudnoće. Njega luči tkivo posteljice bebe, a u dijagnostici može da posluži za potvrđivanje postojanja trudnoće i praćenje njenog toka.
Sve metode imaju svoje prednosti i ograničenja. U ovom članku istražićemo različite metode koje vam mogu pomoći da prepoznate plodne dane i optimalno iskoristite period začeća.
Implantacijski grčevi su jedan od raniih znakova trudnoće i događaju se određenom broju žena. Oni se događaju upravo u vreme kada oplođena jajna ćelija, odnosno blastocista uspeva da se ugnezdi u sluzokožu materice kako bi nastavila da raste.
Možda se pitate kakve veze imaju baš vitamin B6 i plodnost, ali svi vitamini, minerali i hrana koju jedemo imaju svoju funkciju i važni su telu. Kada je u pitanju sterilitet, bilo da se radi o ženama ili muškarcima, neadekvatna ishrana može da dovede do poteškoća, kada je začeće u pitanju.
Beta HCG, humani horionski gonadotropin, naziva se i hormon trudnoće. Njega luči tkivo posteljice bebe, a u dijagnostici može da posluži za potvrđivanje postojanja trudnoće i praćenje njenog toka.
Sve metode imaju svoje prednosti i ograničenja. U ovom članku istražićemo različite metode koje vam mogu pomoći da prepoznate plodne dane i optimalno iskoristite period začeća.
Implantacijski grčevi su jedan od raniih znakova trudnoće i događaju se određenom broju žena. Oni se događaju upravo u vreme kada oplođena jajna ćelija, odnosno blastocista uspeva da se ugnezdi u sluzokožu materice kako bi nastavila da raste.
Toksične supstance mogu uticati na plodnost i kvalitet jajnih ćelija i spermatozoida. Osim toga, neki hemijski agensi mogu povećati rizik od komplikacija u trudnoći, uključujući rane pobačaje ili razvojne poremećaje.