Ovarijalni ciklus – Reproduktivna sposobnost kod žena ogleda se u cikličnoj aktivnosti koja uslovljava rast i razvoj dominantnog folikula. Uobičajeno je da jajnici produkuju jedan dominantni folikul koji rezultira u pojedinačnoj ovulaciji tokom jednog menstrualnog ciklusa.
Dominantni folikul je odgovoran za produkciju estradiola tokom folikularne faze menstrualnog ciklusa, a nakon ovulacije on se transformiše u žuto telo koje luči progesteron tokom lutealne faze ciklusa.
Uloga estradiola i progesterona u procesu reprodukcije odnosi se na pripremu materice za implantaciju embriona. Ovarijalni ciklus se može podeliti u 3 etape ili faze: folikularnu, fazu ovulaciju i lutealnu fazu.
Folikularna faza je faza rasta i razvoja folikula koja traje oko 14 dana. Regresijom žutog tela iz prethodnog ciklusa i padom koncetracije progesterona i estradiola dolazi do pojave menstrualnog krvarenja a sa padom nivoa estradiola podstiče se sekrecija FSH. Ovaj proces podstiče formiranje grupe antralnih folikula za novi menstrualni ciklus.
Međutim sam proces folikulogeneze je složen i obuhvata dugi period pre formiranja spomenute grupe folikula za novi menstrualni ciklus.
Folikulogeneza je dug proces koji od nastanka primordijalnog folikula do razvoja u preovulatorni stadijum traje skoro 12 meseci. Folikulogeneza se može podeliti u dve faze:
preantralna (gonadotropin nezavisna) i
antralna (gonadotropin zavisna).
Preantralna faza karakteriše se rastom i diferencijacijom oocita i kontrolisana je lokalnom produkcija faktora rasta putem autokrinih i parakrinih faktora. Antralna faza je regulisana putem FSH, LH i faktora rasta koji stimulišu proliferaciju ćelija i moduliraju aktivnost gonadotropina. U antralnom folikulu razlikujemo oocitu, zona pellucidu, granuloza ćelije, bazalnu membranu, teka eksternu i teka internu.
Sam početak folikularne faze je praćen rastom FSH, dok od sredine folikularne faze dolazi do povećana receptora za LH. U preovulatornoj fazi (10-14 dana) beleži se rast estradiola, dolazeći do preoculatornog skoka, smanjuči koncentraciju FSH, a dolazi do povećanja LH do ovulatornog skoka. Opadanje FSH smanjuje se sposobnost rasta manje diferenciranih folikula te se uočava pojava atrezije manjih folikula.
Ovarijalni ciklus: Ovulacijska faza
Visoke vrednosti gonadotropina se uočavaju 24-36 h pre ovulacije, gde se potom uočava pad usled smanjena količine estradiola uslovljenog morfološkim promenama u folikulu koji lutenizira I prelazi na dominantnu proizvodnju progesterona.
Ovulacija je fenomen koji traje kratko (60 do 90 sekundi).
Ovulacija označava prskanje zrelog folikula i odigrava se 36h sati posle LH skoka. Prskanje folikula nastaje usled metaboličkih promena u zidu fokikula, povećanog intrafolikularnog pritiska, dejstva proteolitičkih enzima i delovanjanjem prostangladina i kateholamina.
Ovarijalni ciklus: Lutealna faza
Nakon prskanja folikula granuloza ćelije postaju vakualizovane i u njima se nakuplja žuti pigment lutein. Prsnuti folikul kolabira i postaje naboran dok se šupljuna ispunjava krvnim koagulomom. Pravilno formiran korpus luteum (žuto telo) luči sve tri vrste steroidnih hormona: androgene, estrogene i gestagene hormone.
Nakon ovulacije žuto telo pod dejstvom LH proizvodi sve više progesterona. Progesteron dejstvuje tako što inhibira rast novih folikula. Pravilno funkcionisanje žutog tela zavisi od prethodnog razvojnog puta folikula, jer niske vrednosti FSH I estradiola dovode do manjeg broja granuloza ćelija i receptora za LH, čime se umanjuje sposobnost pravilnog funkcionisanja korpus luteuma.
Pored toga žuto telo luči i inhibin A, koji dodatno inhibira FSH, na ovaj način se sprečava nova folikulogeneza. Maksimalna funkcija žutog tela beleži se između 9 i 11 dana. Ukoliko ne dođe do trudnoće, žuto telo ima životni vek 14 dana. Histološki degenerisano žuto telo predstavlja corpus albicans. Pročitajte: Žuto telo (corpus luteum) – Šta je cista žutog tela i defekt žutog tela?
Ljudi rođeni 17. septembra imaju izraženu disciplinu i unutrašnju snagu. Oni su perfekcionisti koji retko dopuštaju da im nešto promakne, a njihova oštra analiza i praktičan duh čine ih osobama kojima se veruje u svim situacijama. U ovom tekstu 1 Rođeni 17. septembra – osobine ličnosti1.1 17. septembar – ljubav1.2 Karijera – rođeni 17. septembra1.2.1…
Šta kada ne znate koji neki od načina da se motivišete i kada vam se čini da ne možete ili ne želite ništa? Ovo su neki od načina da se pokrenete, a možda ih se ne bi setili. U ovom tekstu 1 5 načina da se motivišete1.1 1. Oprezno sa nagradama1.2 2. Jedan od načina…
Antimilerijan hormon (AMH) pokazuje stanje jajnika, tačnije ovarijalne rezerve. On spada u proteinske hormone, kao što su inhibin i aktivin. Ovaj hormon proizvode granuloza ćelije u folikulima jajnika. Anti-Milerov hormon je regulator rezervi jajnika, to jest, sprečava da se rezerve folikula iz jajnika ne isprazne odjednom. On igra ključnu ulogu u razvoju bebinih organa u…
Rođeni 17. septembra su ljudi koji na život gledaju ozbiljno i temeljno. Njihova snaga je u istrajnosti i posvećenosti, a slabost u tome što često zaboravljaju da se opuste i uživaju u trenutku.
Motivacija je pokretačka snaga koja nas podstiče da ostvarimo ciljeve, prevaziđemo izazove i istrajemo kada postane teško. Ona je ključna kako za lične tako i za profesionalne uspehe - od završavanja fakulteta, preko razvijanja zdravih navika, do suočavanja sa kriznim periodima života. Međutim, motivacija nije uvek stabilna. Svi znamo onaj osećaj kada započnemo puni entuzijazma, a zatim vrlo brzo posustanemo.
Začeće nakon kontracepcije ne bi trebalo da bude problem samo po sebi. Za parove koji su koristili određene metode kontracepcije, postizanje trudnoće može biti sledeći korak u planiranju porodice.
Začeće nakon kontracepcije ne bi trebalo da bude problem samo po sebi. Za parove koji su koristili određene metode kontracepcije, postizanje trudnoće može biti sledeći korak u planiranju porodice.
Neretko se dovodi u pitanje da li se mogu dovesti u vezu preponska kila i plodnost, odnosno da li ona može da bude uzrok steriliteta. Ingvinalna kila je relativno česta pojava kod muškaraca, a da li postoji njen uticaj na neplodnost možete pročitati u ovom članku.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.
Kada se embrioni kultivišu do stadijuma blastociste u laboratorijskim uslovima, obično se uočava da oko polovine embriona prestaje da raste do kraja trećeg dana. Ovo je sasvim normalno i rezultat je slabog razvojnog potencijala pojedinih embriona.