Spavanje u mraku je bolje za zdravlje, otkrili su istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Nortvestern Feinberg u Čikagu. Ova studija je obuhvatala izlaganje svetlosti tokom spavanja i zdravstvenih rizika, a kao upozorenje za one koji žive u razvijenim gradovima gde je svetlost stalno prisutna.
Ovo istraživanje je pokazalo da je izlaganje svetlosti tokom spavanja u vezi sa većim rizikom od gojaznosti, pojave dijabetesa i visokog krvnog pritiska (problem sa pritiskom se javlja kod starijih osoba). Međutim, treba imati u vidu da štetni efekti nisu ograničeni samo na starije ljude.
Svetlost koja dopire u toku noći sa ulice, od upaljenog pametnog telefona, televizora ili noćne lampe narušava naš zdrav san. Čak i mala količina svetlosti negativno utiče na kvalitet sna.
Neke ranije studije spovođene na ljudima i životinjama pokazale su potencijalnu povezanost između nedovoljno svetlosti tokom dana i previše svetlosti noću sa gojaznošću.
Čak i blaga svetlost tokom noći, pri slabom osvetljenju pokazala je povećan broj otkucaja srca i glukoze u krvi kod mladih i zdravih osoba. Kod starijih osoba se mogu primetiti kumulativni efekti i problem koji se odražava na kardiovaskularni sistem. Efekti tokom godina postaju izraženiji.
Spavanje u mraku: Šta pokazuje nova studija?
Nova studija je posmatrala 552 starija muškarca i žene u stvarnom svetu. Merili su izloženost svetlosti i san kod starijih osoba (63 do 84 godine) koji su koristili „pametne“ narukvice tokom sedam dana.
Istraživanje je pokazalo da je manje od polovine učesnika u mračnoj sobi spavalo najmanje 5 sati.
Istraživači napominju da nisu očekivali da će toliko veliki broj ljudi spavati izložen slabom osvetljenju, ali ipak ne u potpunom mraku. Verovatnoća od razvoja visokog pritiska kod ove grupe je bila povećana za 74%, gojaznosti za 82%, a dijabetesa 100%. Nije uočena razlika u promeni holesterola kod učesnika studije u obe grupe.
Pinealna žlezda proizvodi i luči melatonin tokom „tamnih“ sati dana, a svetlost može da umanji funkciju melatonina. Niži nivo melatonina je povezan za većim rizikom od pojave dijabetesa kod žena, kao i većim rizikom od hipertenzije. Saznajte više: Sve o melatoninu: Kako održati adekvatan nivo i pomažu li suplementi
Svetlost može da naruši nervni sistem koji se tokom zdravog sna opušta. Tada se usporavaju otkucaji srca i ritam disanja, a sistem odgovoran za borbu i bekstvo se opušta.
San za bolje zdravlje
Ne postoje jasni i merljivi dokazi koja količina svetlosti počinje da pravi problem sa zdravljem i u kojoj dobi. Ali, istraživači se slažu da trebamo izbegavati bilo kakav tip svetla u toku noći. Najbolje bi bilo spavati u potpunom mraku. Ukoliko živite u gradskoj sredini, pobrinite se da spustite roletne pre spavanja i zamračite prostoriju. Obavezno odložite mobilni telefon dalje od kreveta i isključite televizor.
Druga opcija jeste da koristite masku za spavanje. Maske za spavanje su odličan izbor i tokom putovanja avionom ili autobusom.
Noćno svetlo koje neki pale radi svoje bezbednosti bi bilo dobro držati na podu, kako svetlost ne bi dopirala do očiju. Takođe je dobro da pri ruci imate baterijsku lampu ili prekidač za noćno svetlo, kako bi bezbedno došli do toaleta, a bez potrebe da svetlo gori cele noći.
Kada je u pitanju noćno osvetljenje, ako vaš izbor ne može da bude spavanje u mraku, trebalo bi da izbegavate plavo svetlo, neonke i LED osvetljenje. Radije se odlučite za crveno ili svetlo u boji ćilibara.
Objavljen: 9. septembra 2022. godine, ažuriran: 13. februar 2025. godine
Spavanje u mraku je zdravije – Literatura:
MNT: Sleeping with the light on may increase diabetes risk – https://www.medicalnewstoday.com/articles/sleeping-with-the-light-on-may-increase-diabetes-risk
Oxford Academic: Light at night in older age is associated with obesity, diabetes, and hypertension – https://academic.oup.com/sleep/advance-article-abstract/doi/10.1093/sleep/zsac130/6608953?redirectedFrom=fulltext
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Opadanje kose je problem sa kojim se susreće veliki broj žena, ali ono što ga čini posebno frustrirajućim jeste činjenica da uzrok često nije očigledan. Kosa ne reaguje samo na spoljašnje faktore, ona je direktan odraz stanja organizma, hormona i načina života. Opadanje kose je gotov uvek signal da telo pokušava nešto da nam kaže, a ne samo problem estetske prirode.
Roditeljstvo danas retko izgleda kao nekada. Umesto „sela“ koje pomaže, mnogi roditelji funkcionišu sami: između posla, obaveza i svakodnevnog pritiska da sve postignu. Upravo u tom raskoraku između realnosti i očekivanja nastaje najveći stres modernog roditeljstva.
U ovom uzrastu mladi su već razvili određene načine da se nose sa emocijama. Uče kako da prepoznaju šta osećaju i kako da se sa tim nose, posebno kada su u pitanju stres, razočaranje ili neizvesnost.
Roditelji ovde imaju suptilnu, ali važnu ulogu. Umesto insistiranja, često je dovoljno blago ohrabrenje ili lični primer kako bi se podstakle zdrave rutine.
Ljudi rođeni 28. aprila pripadaju znaku Bika, sa snažnim uticajem broja 1 i planete Sunce, što ih čini osobama koje imaju izraženu volju, snažan karakter i želju da ostave trag.
„Šta ako ne želim decu?“ pitanje je koje sve više ljudi postavlja, ali retko izgovara naglas. Iako se dugo smatralo da je roditeljstvo „podrazumevani put“, savremeno društvo donosi više izbora nego ikada i sve veću slobodu da se živi u skladu sa sopstvenim željama.
Važno je razumeti da ova odluka nije znak sebičnosti ili „pogrešnog razmišljanja“, već lični izbor koji treba da bude donet bez pritiska okoline. Upravo zato se o ovoj temi danas sve otvorenije govori.
Alergija na buđ i plesni često prolazi „ispod radara“, jer se njeni simptomi lako pomešaju sa prehladom ili sezonskom alergijom. Međutim, za razliku od polena koji je prisutan u određenim periodima godine, plesni mogu biti prisutne tokom cele godine - posebno u zatvorenim prostorima sa povećanom vlagom. Upravo zbog toga mnogi ljudi mesecima imaju simptome, a da ne znaju pravi uzrok.
Razumevanje ove alergije je važno jer se ona ne odnosi samo na spoljašnje faktore, već često dolazi iz našeg непосредnog okruženja: doma, kancelarije ili škole. To znači da njeno rešavanje nije samo medicinsko pitanje, već i pitanje životnih uslova.
U dvadesetim i ranim tridesetim, estrogen pomaže da se masno tkivo raspoređuje ravnomernije na kukove, butine i zadnjicu. Kako se hormonska ravnoteža menja, taj obrazac počinje da se pomera ka abdominalnom području.