Anksioznost u PMS-u: Šta može uzrokovati anksioznost pred menstruaciju?
Anksioznost u PMS-u (predmenstraulnom sindromu) nije retkost. Ona može biti i simptom predmenstrualnog distrofičnog poremećaja. Ukoliko osoba već ima neka mentalna stanja, ona se mogu pogoršati tokom menstrualnog ciklusa.
Anksioznost u PMS-u nije retkost, čak se neke žene samo tada susreću sa njom. O tome da li može da se drži pod kontrolom i kako da se nosimo sa njom pročitajte u nastavku teksta.
Većina žena se može “pohvaliti” čestim promenama raspoloženja tokom dana koji prethode menstuaciji. Koliko god se trudile da se bore protiv neraspoloženja, ono se nekada neminovno događa. Anksioznost pre menstuacije može biti jedan od simptoma predmenstrualnog distrofičnog poremećaja ili predmenstrualnog sindroma (PMS). Kod žena koje su već imale poteškoća sa mentalnim zdravljem, može doći do pogoršanja stanja u ovom periodu. Da li postoji neki način da se ovo stanje drži pod kontrolom tokom dana koji prethode mentruaciji.
Lutealna faza počinje posle ovulacije i traje najčešće oko 14 dana. Završava se onog trenutka kada počne menstrualno krvarenje. Tokom lutealne faze se javlja predmenstrualni sindrom koji je kombinacija emocionalnih i fizičkih simptoma. Do sada nije utvrđen tačan razlog pojave anksioznosti u ovoj fazi, ali se pretpostavlja da su uzročnici najviši nivoi progesterona i estradiola tokom lutealne faze.
Kod nekih žena, simptomi PMS-a su toliko ozbiljni da mogu biti znak predmenstrualnog distrofičnog poremećaja. Osim anksioznosti, uobičajeni mentalni simptomi predmenstrualnog sindroma su: umor, razdražljivost, pojačan apetit, promene raspoloženja, poteškoće sa koncentracijom, previše ili premalo želje za snom, gubitak želje za seksom. Kada su u pitanju fizički simptomi PMS-a, to su: uvećanje i osetljivost dojki, opstipacija ili dijareja, nadutost stomaka, bol u leđima, glavobolja i netolerancija buke i jakog svetla.
Predmenstualni distrofični poremećaj i predmenstrualno pogoršanje mentalnog stanja (PME)
Predmenstrualni distrofični poremećaj je stanja koje uzrokuje teže simptome od klasičnog PMS-a. Javlja se usled promena hormonskog statusa, ali zavisi i od nivoa serotonina koji ima važnu ulogu u razvoju predmenstrualnog distrofičnog poremećaja. Velika je verovatnoća da će žene sa ovim poremećajem imati anksioznost ili depresiju.
Osim klasičnih simptoma PMS-a, kod predmenstrualnog distrofičnog poremećaja mogu se javiti i: ozibljniji oblici depresije, razdražljivosti i besa, promena raspoloženja, zatim iznenadne pojave tuge i plakanja, socijalno distanciranje, osećanje preplavljenosti i osetljivost na odbacivanje.
Da li može da se leči anksioznost tokom PMS-a?
Šta možete sami da uradite da se osećate bolje ako imate anksioznost pred menstruaciju?
Da biste se bolje osećali tokom dana koji prethode menstruaciji, ali i smanjili problem sa anksioznošću, možete probati da:
Bavite se meditacijom, jogom, pilatesom, vežbama za opuštanje i radite vežbe disanja. Probajte da idete na masažu.
Izbegavajte da pijete alkohol, velike količine kofeina i da unosite previše soli.
Bilo bi idealno da spavate 8 sati tokom noći.
Prestanite da pušite. Veća je verovatnoća da se teži oblici PMS-a, pa čak i predmenstrualni distrofični poremećaj jave kod osoba koje puše.
Anksioznost pred menstruaciju i redovno vežbanje
Istraživanje sprovedeno na univerzitetu u Iranu 2013. godine, među devojkama starosti od 18-25 godina koje nisu sportistkinje pokazalo je da se simptomi PMS-a značajno smanjuju ako aerobne vežbe tokom najmanje 8 nedelja, 3 puta nedeljno po sat vremena.
Lečenje anksioznosti u PMS-u
Ukoliko vam ne pomaže ništa od prethodno navedenog, najbolje je da se obratite lekaru, kako bi zajedno došli do terapijskog rešenja za svoj problem. Neke od uobičajenih terapija su: kontraceptivne pilule, uzimanje lekova za nivo serotonina i lekovi protiv anksioznosti.
Literatura:
NCBI: The Normal Menstrual Cycle and the Control of Ovulation – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279054/, avgust 2018. godine
ADAA: PMS and PPD – https://adaa.org/find-help-for/women/pms-pmdd
NIH: Premenstrual disorders: prevalence, etiology and impact – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16734317/, 2006. godine
NCBI: The effects of 8 weeks of regular aerobic exercise on the symptoms of premenstrual syndrome in non-athlete girls – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3748549/, februar 2013. godine
Office on Women’s Health: PMS – https://www.womenshealth.gov/menstrual-cycle/premenstrual-syndrome, mart 2018. godine
Tekst „Anksioznost u PMS-u“ objavljen: 7. mart 2021. godine, ažuriran: 21. novembar 2024. godine
Ljudi rođeni 13. septembra su praktični, uporni i izuzetno posvećeni onome što rade. Njihova unutrašnja snaga i sposobnost da ostanu mirni u teškim situacijama čine ih pouzdanim osloncem za druge.
Ukoliko želite da spremate ovaj recept, trebaće vam malo više od 15 minuta. Junetina sa šampinjonima se sprema duže, te spremite sebi i neki aperitiv i isplanirajte da paralaleno možete još nešto uraditi.
Starija deca bolje razumeju šta je depresija, ali se ne osećaju bolje čak ni kada razumeju šta je to. Naprotiv, neugodno im je i mogu da brinu da su drugačija od svojih vršnjaka.
Rođeni 12. septembra treba da vode računa o svom disajnom sistemu i nervima. Preporučuju im se aktivnosti poput vožnje bicikla, planinarenja, plivanja ili plesnih treninga. Za balans i mir mogu im koristiti hobiji poput slikanja, pisanja ili sviranja instrumenta.
Vaginalna higijena je od ključnog značaja za žensko intimno zdravlje. Održavanje pravilne vaginalne higijene nije samo pitanje zdravlja već i pravilnog informisanja. Nažalost, mnoge žene se oslanjaju na netačne informacije koje mogu rezultirati narušavanjem prirodne ravnoteže vaginalne flore.
Ova biljka ima dugu tradiciju u narodnoj medicini zbog svojih protivupalnih i adstringentnih svojstava, te se smatra da može pomoći u upravljanju određenim simptomima endometrioze, kao što su pojačano krvarenje i menstrualni bolovi.
U zdravom stanju, vaginalni sekret je beo do providan i bez neprijatnog mirisa. Zelenkast sekret, posebno ako ga prate drugi simptomi, može biti znak različitih stanja.
Ukoliko planirate trudnoću, tokom perioda klizave sluzi imajte seksualne odnose, svaki ili svaki drugi dan i povećaćete šansu da ostanete u drugom stanju.
ažno je da imate u vidu da neke grupe sekreta zahtevaju lečenje oba partnera, kao i da se polno prenosive infekcije mogu preneti putem samo jednog seksualnog odnosa. Ukoliko promenite partnera, vodite računa o adekvatnoj kontracepciji, a isto važi i za svog partnera. Kod prve pojave bilo kakvih simptoma, javite se lekaru.
Uglavnom je najbolje sačekati dva do četiri ciklusa i pratili ciklus. Najbolje je da vodite dnevnik menstruacije, pa tek onda odete kod lekara. Tako će lakše utvrditi u čemu je problem i zašto su se javili obilni ciklusi.