Anksioznost u PMS-u: Šta može uzrokovati anksioznost pred menstruaciju?
Anksioznost u PMS-u (predmenstraulnom sindromu) nije retkost. Ona može biti i simptom predmenstrualnog distrofičnog poremećaja. Ukoliko osoba već ima neka mentalna stanja, ona se mogu pogoršati tokom menstrualnog ciklusa.
Anksioznost u PMS-u nije retkost, čak se neke žene samo tada susreću sa njom. O tome da li može da se drži pod kontrolom i kako da se nosimo sa njom pročitajte u nastavku teksta.
Većina žena se može “pohvaliti” čestim promenama raspoloženja tokom dana koji prethode menstuaciji. Koliko god se trudile da se bore protiv neraspoloženja, ono se nekada neminovno događa. Anksioznost pre menstuacije može biti jedan od simptoma predmenstrualnog distrofičnog poremećaja ili predmenstrualnog sindroma (PMS). Kod žena koje su već imale poteškoća sa mentalnim zdravljem, može doći do pogoršanja stanja u ovom periodu. Da li postoji neki način da se ovo stanje drži pod kontrolom tokom dana koji prethode mentruaciji.
Lutealna faza počinje posle ovulacije i traje najčešće oko 14 dana. Završava se onog trenutka kada počne menstrualno krvarenje. Tokom lutealne faze se javlja predmenstrualni sindrom koji je kombinacija emocionalnih i fizičkih simptoma. Do sada nije utvrđen tačan razlog pojave anksioznosti u ovoj fazi, ali se pretpostavlja da su uzročnici najviši nivoi progesterona i estradiola tokom lutealne faze.
Kod nekih žena, simptomi PMS-a su toliko ozbiljni da mogu biti znak predmenstrualnog distrofičnog poremećaja. Osim anksioznosti, uobičajeni mentalni simptomi predmenstrualnog sindroma su: umor, razdražljivost, pojačan apetit, promene raspoloženja, poteškoće sa koncentracijom, previše ili premalo želje za snom, gubitak želje za seksom. Kada su u pitanju fizički simptomi PMS-a, to su: uvećanje i osetljivost dojki, opstipacija ili dijareja, nadutost stomaka, bol u leđima, glavobolja i netolerancija buke i jakog svetla.
Predmenstualni distrofični poremećaj i predmenstrualno pogoršanje mentalnog stanja (PME)
Predmenstrualni distrofični poremećaj je stanja koje uzrokuje teže simptome od klasičnog PMS-a. Javlja se usled promena hormonskog statusa, ali zavisi i od nivoa serotonina koji ima važnu ulogu u razvoju predmenstrualnog distrofičnog poremećaja. Velika je verovatnoća da će žene sa ovim poremećajem imati anksioznost ili depresiju.
Osim klasičnih simptoma PMS-a, kod predmenstrualnog distrofičnog poremećaja mogu se javiti i: ozibljniji oblici depresije, razdražljivosti i besa, promena raspoloženja, zatim iznenadne pojave tuge i plakanja, socijalno distanciranje, osećanje preplavljenosti i osetljivost na odbacivanje.
Da li može da se leči anksioznost tokom PMS-a?
Šta možete sami da uradite da se osećate bolje ako imate anksioznost pred menstruaciju?
Da biste se bolje osećali tokom dana koji prethode menstruaciji, ali i smanjili problem sa anksioznošću, možete probati da:
Bavite se meditacijom, jogom, pilatesom, vežbama za opuštanje i radite vežbe disanja. Probajte da idete na masažu.
Izbegavajte da pijete alkohol, velike količine kofeina i da unosite previše soli.
Bilo bi idealno da spavate 8 sati tokom noći.
Prestanite da pušite. Veća je verovatnoća da se teži oblici PMS-a, pa čak i predmenstrualni distrofični poremećaj jave kod osoba koje puše.
Anksioznost pred menstruaciju i redovno vežbanje
Istraživanje sprovedeno na univerzitetu u Iranu 2013. godine, među devojkama starosti od 18-25 godina koje nisu sportistkinje pokazalo je da se simptomi PMS-a značajno smanjuju ako aerobne vežbe tokom najmanje 8 nedelja, 3 puta nedeljno po sat vremena.
Lečenje anksioznosti u PMS-u
Ukoliko vam ne pomaže ništa od prethodno navedenog, najbolje je da se obratite lekaru, kako bi zajedno došli do terapijskog rešenja za svoj problem. Neke od uobičajenih terapija su: kontraceptivne pilule, uzimanje lekova za nivo serotonina i lekovi protiv anksioznosti.
Literatura:
NCBI: The Normal Menstrual Cycle and the Control of Ovulation – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279054/, avgust 2018. godine
ADAA: PMS and PPD – https://adaa.org/find-help-for/women/pms-pmdd
NIH: Premenstrual disorders: prevalence, etiology and impact – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16734317/, 2006. godine
NCBI: The effects of 8 weeks of regular aerobic exercise on the symptoms of premenstrual syndrome in non-athlete girls – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3748549/, februar 2013. godine
Office on Women’s Health: PMS – https://www.womenshealth.gov/menstrual-cycle/premenstrual-syndrome, mart 2018. godine
Tekst „Anksioznost u PMS-u“ objavljen: 7. mart 2021. godine, ažuriran: 21. novembar 2024. godine
Ovaj članak nije poziv na još jednu dijetu, detoks ili izazov za „letnju liniju“. Ovo je poziv na ljubav prema telu koje te nosi, diše, preživljava, raduje se i zaslužuje da bude na toj plaži - upravo takvo kakvo jeste.
25. nedelja trudnoće – Prijatelji i porodica vas obasipaju sa puno pažnje. Uživajte u tome! Ako već imate malu decu kod kuće, verovatno i oni iščekuju željno dolazak novog člana porodice, kao i vi.
Naučnici procenjuju da oko 20% žena normalno ima ovu infekciju u vagini bez ikakvih simptoma. Vaginalna kandidijaza se može javiti, odnosno kandida može izazvati infekciju ako se uslovi unutar vagine promene kako bi podstakli njen rast. Infekcija se može desiti zbog hormona, lekova ili promena u imunološkom sistemu.
Toplota, vlaga, sintetički kupaći, promenjena ishrana i boravak na bazenima stvaraju savršen ambijent za razmnožavanje gljivica, posebno Candide albicans.
Infekcije vaginalnog kvasca često se javljaju pre ili posle perioda osobe zbog hormonskih promena vezanih za menstruaciju. Prekomeran rast gljivica može dovesti do vaginalne infekcije.