Faktori rizika za dijabetes tip 2 su različiti i brojni, ali je dobra stvar što deo faktora možemo kontrolisati, te od nas u mnogome zavisi verovatnoća da li će se dijabetes razviti. Svako može kontrolisati ishranu i fizičku aktivnost, ali nažalost ne može porodičnu istoriju dijabetesa i godine starosti.
Rizik od dobijanja dijabetesa tip 2 umnogome zavisi od same osobe jer ona može odabrati da li će živeti na zdraviji način i izbegavati stres koliko to bude moguće.
Glavni okidač za insulinsku rezistenciju neretko je prekomerna telesna težina i višak masnog tkiva. Do insulinske rezistencije dolazi kada jetra, mišići i masne ćelije više nisu osteljive na insulin i oni prestanu da skladište glukozu kao glikopen. Glukoza zbog toga ostaje duže u krvi i nivo šećera raste, a da bi se šećer smanjio pankreas mora da proizvodi više insulina i tako prevaziđe slab odgovor ćelija. Ovaj proces se može preokrenuti promenom načina života i ponekad, lekovima, a ako se prepusti bez kontrole verovatno će vremenom preći u dijabetes tip 2.
Faktori rizika za dijabetes tip 2 i pušenje
Pušenje povećava rizik od insulinske rezistencije i razvoja dijabetesa tip 2 za čak 30-40% u odnosu na one koji ne puše. (*1) Obzirom da nikotin povećava nivo šećera u krvi, osobe sa dijabetesom tip 2 bi trebalo da konsultuju lekara ako planiraju da prestanu da puše. Ovo je važno jer može doći do naglih padova šećera u odnosu na inače, a hipoglikemija takođe može da bude problem.
Nedovoljna fizička aktivnost
Osim što fizička aktivnost smanjuje rizik od depresije, poboljšava mentalno i kardivaskularno zdravlje, ona može i da smanji insulinsku rezistenciju. Istaživanja (*2) su pokazala da svi oblici vežbanja mogu pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi i sprečiti dijabetes ili ga lakše držati pod kontrolom, posebno ako je u vezi sa gojaznošću.
Vežbanje je, uz pravilnu ishranu, najvažnije i za predupređivanje pojave dijabetesa.
Problemi sa mentalnim zdravljem kao faktori rizika za dijabetes tip 2
Osobe sa dijabetesom će možda imati depresivne epizode ili anksioznost. Ukoliko ne budu lečili ova stanja, još će teže držati dijabetes pod kontrolom. Uznemirenost dovodi i do toga da jedete više hrane koja nije adekvatna, te da manje vežbate što može prouzrokovati porast nivoa šećera u krvi.
Hormoni stresa mogu uticati da nivo šećera u krvi varira nepredvidivo.
Faktori rizika na koje se ne može uticati
Postoje faktori rizika na koje se ne može uticati koliko god vodili računa, u pitanju je, na primer, genetika. Veća je verovatnoća da osoba dobije dijabetes tip 2, ukoliko neko od članova porodice ima dijabetes.
Dobra vest je da će osoba koja vodi računa o ishrani, dovoljno je fizički aktivna i izbegava stres moći značajno da smanji rizik od oboljevanja od dijabetesa tip 2 bez obzira na genetsku predispoziciju.
Starost kao faktor rizika za dijabetes tip 2
S godinama ljudska tela više nisu u mogućnosti da metabolišu ugljene hidrate kao nekada što može dovesti do višeg nivoa šećera u krvi u odnosu na inače. Ćelije mišića, jetre i masti vremenom gube svoju osetljivost na insulin što povećava nivo šećera u krvi i može izazvati insulinsku rezistenciju.
Gojazne osobe i oni koji ne vode računa o balansiranoj ishrani imaju daleko veći rizik od osoba koje imaju adekvatnu telesnu težinu u starijoj dobi.
CDC: Smoking and Diabetes – https://www.cdc.gov/diabetes/library/features/smoking-and-diabetes.html, avgust 2021. godine
NCBI: The essential role of exercise in the management of type 2 diabetes – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5846677, jul 2017. godine
MNT: What are the Symptoms of type 2 Diabetes? – https://www.medicalnewstoday.com/articles/317462, april 2019. godine
NCBI: Obesity, Insulin Resistance, and Type 2 Diabetes: Associations and Therapeutic Implications – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7553667, oktobar 2020. godine
Objavljen: 16. avgust 2021. godine, ažuriran: 15. april 2025. godine
Rođeni 25.juna odišu neobičnim spojem emocionalne dubine i intelektualne radoznalosti. Iako su pod znakom Raka, često pokazuju izraženu komunikativnost i duhovitost, što ih čini otvorenijim i društvenijim nego što je to tipično za ovaj znak.
Naša čitateljka je poslala pitanje vezano za ishranu. Naime ona je dobila višak kilograma posle karcinoma dojke, pretpostavlja usled hormonskog disbalansa.
Da li stres utiče na zdravlje kože? Koliko puta ste se suočili s iznenadnim aknama pred važan sastanak ili primetili da vam koža izgleda „umorno” u periodima intenzivne brige?
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Od momenta kada počnu da rastu pa sve do menopauze, žene se periodično pitaju: „Zašto me bole grudi?“ Bol, pečenje, težina i nadutost dojki su uobičajene pojave, ali je dobro i da sve promene ispratite i po potrebi se posavetujete sa svojim lekarom.