Kardiotokografija: CTG – Praćenje otkucaja srca bebe tokom porođaja
Tokom porođaja vrši se praćenje otkucaja srca bebe na CTG-u (kardiotokografu). Lekari se odlučuju da li je dovoljno jednom proveriti otkucaje srca ili sve vreme pratiti dok se porođaj odvija.
Praćenje bebinih otkucaja srca pomaže timu zdravstvenih radnika da procene u kakvom je stanju beba tokom porođaja i da se uvere da sve ide po planu. Kada počnu kontrakcije materice, protok krvi kroz posteljicu je ograničen. Ovo je prirodan proces i za većinu beba ne predstavlja problem. Međutim, u nekim slučajevima, beba može imati probleme. Otkucaji srca će biti u stanju da ”kažu” da li je vaša beba pod stresom.
Kako se koristi CTG?
Kardiotokografija je medicinski test koji se koristi za procenu stanja fetusa tokom trudnoće. Ovaj test meri dva osnovna parametra:
Fetalni otkucaji srca: beleži otkucaje srca fetusa u minuti, što pomaže lekarima da procene zdravlje i dobrobit fetusa.
Uterine kontrakcije: takođe meri kontrakcije materice, što može biti korisno za praćenje porođaja ili za procenu aktivnosti materice u kasnijim fazama trudnoće.
Test se obično izvodi pomoću dva senzora koja se stavljaju na stomak trudnice. Jedan senzor meri fetalne otkucaje srca, dok drugi meri kontrakcije materice. Ovi podaci se zatim prikazuju na monitoru kao grafički prikaz.
CTG se koristi za:
Praćenje stanja fetusa tokom trudnoće, posebno kod visokorizičnih trudnoća.
Procenu kako fetus reaguje na kontrakcije tokom porođaja.
Otkrivanje eventualnih problema kao što su fetalna hipoksija (nedostatak kiseonika) ili nepravilnosti u radu srca fetusa.
Rezultati testa pomažu lekarima da donesu informisane odluke o daljoj nezi i intervencijama, ako su potrebne.
Koliko je normalno da budu otkucaji srca fetusa prilikom CTG-a?
Normalan broj otkucaja srca fetusa prilikom kardiotokografije se kreće u rasponu od 110 do 160 otkucaja u minuti (bpm). Ovaj raspon može da varira u zavisnosti od nekoliko faktora, uključujući gestacijsku starost fetusa i njegovu aktivnost u trenutku merenja. Evo nekoliko ključnih tačaka:
Bazalni ritam: Ovo je prosečan broj otkucaja srca fetusa tokom perioda od 10 minuta. Normalan bazalni ritam je između 110 i 160 bpm.
Variabilnost: Normalna variabilnost u otkucajima srca fetusa je dobar znak, jer ukazuje na zdravu autonomnu regulaciju srca. To podrazumeva manje promene u brzini otkucaja srca od otprilike 5 do 25 bpm.
Akceleracije: Privremeni porast otkucaja srca za najmanje 15 bpm koji traje najmanje 15 sekundi su normalne i često se javljaju kada se fetus kreće.
Deceleracije: Kratkoročna usporenja otkucaja srca mogu biti normalna, ali produžene ili ponavljajuće deceleracije mogu biti znak problema i zahtevaju dalju evaluaciju.
Ako su otkucaji srca fetusa van ovog normalnog raspona ili ako postoje drugi znaci zabrinutosti na CTG-u, lekari će možda preduzeti dodatne korake kako bi osigurali dobrobit fetusa.
Kako CTG meri kontrakcije i kako se one očitavaju?
CTG meri kontrakcije materice pomoću toko-dinamskog senzora (toko-senzora), koji se postavlja na stomak trudnice. Evo kako funkcioniše merenje i očitavanje kontrakcija na CTG-u:
Merenje kontrakcija
Postavljanje senzora: Toko-senzor se postavlja na stomak trudnice, obično na vrh materice (fundus), gde su kontrakcije najjače.
Detekcija pritiska: Senzor meri promene u napetosti i pritisku na stomaku uzrokovane kontrakcijama materice. Tokom kontrakcije, mišići materice se stežu, što povećava pritisak na senzor.
Električni signal: Pritisak se pretvara u električni signal koji se šalje monitoru CTG-a.
Očitavanje kontrakcija
Grafički prikaz: Na CTG traci se kontrakcije prikazuju kao krivulje ili talasi u donjem delu grafikona. Ove krivulje pokazuju intenzitet i trajanje svake kontrakcije.
Intenzitet: Visina krivulje predstavlja intenzitet kontrakcije. Veće krivulje ukazuju na jače kontrakcije.
Trajanje: Dužina krivulje pokazuje trajanje kontrakcije. Šire krivulje predstavljaju duže kontrakcije.
Frekvencija: Udaljenost između krivulja pokazuje učestalost kontrakcija. Češće kontrakcije će imati manje razmaka između krivulja.
Evaluacija kontrakcija
Normalne kontrakcije: Tipično, normalne kontrakcije tokom porođaja postaju sve učestalije i intenzivnije. Na početku porođaja mogu biti blage i javljati se na svakih 10-20 minuta, dok kasnije postaju jače i javljaju se na svakih 2-3 minuta.
Abnormalnosti: Prejake, preduge ili prečeste kontrakcije mogu biti znak problema, kao što su preterana stimulacija materice ili fetalna distres. Lekari će proceniti ove parametre zajedno sa otkucajima srca fetusa kako bi doneli odluke o daljem toku porođaja.
CTG omogućava kontinuirano praćenje kako kontrakcija materice, tako i odgovora fetusa na te kontrakcije, što je ključno za bezbedan tok porođaja.
Kada se obično radi CTG u Srbiji?
U Srbiji, kardiotokografija se obično radi u sledećim situacijama:
Visokorizične trudnoće: Ako postoji bilo kakav rizik za majku ili bebu, kao što su hipertenzija, dijabetes, preeklampsija, smanjenje fetalnih pokreta ili prethodne komplikacije, može se raditi češće i ranije u trudnoći.
Tokom porođaja: CTG se koristi za kontinuirano praćenje stanja fetusa i kontrakcija materice tokom porođaja. Ovo omogućava lekarima da prate kako fetus reaguje na kontrakcije i da prepoznaju potencijalne probleme u ranom stadijumu.
Sumnja na fetalnu distres: Ako postoji sumnja na fetalni distres, kao što su promene u pokretima fetusa ili abnormalni nalazi na ultrazvuku, može se koristiti za dodatnu evaluaciju.
Prenesena trudnoća: Ako trudnoća traje duže od očekivanog termina porođaja (42. nedelja), koristi se za praćenje stanja fetusa i odlučivanje o eventualnim intervencijama.
CTG se obično izvodi u prenatalnim klinikama, domovima zdravlja ili bolnicama, a postupak traje između 20 i 60 minuta, u zavisnosti od situacije. Na osnovu rezultata, lekari donose odluke o daljoj nezi i eventualnim intervencijama kako bi se osiguralo zdravlje majke i bebe.
Objavljen: 2. marta 2012. godine, ažuriran: 11. oktobar 2024. godine
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate – vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju. Iako su vrlo osetljivi, ne…
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje. Ministarstvo prosvete je objavilo školski kalendar u kojem je predviđeno čak pet raspusta, što znači više prilika…
Oko toga da li redovan seks produžava život ili zdrave osobe imaju češće seks uvek postoje brojne rasprave. To mu dođe kao ono da li je starija kokoška ili jaje. Bilo kako bilo, seksualni odnosi mogu samo da poboljšaju kvalitet vašeg života i, ukoliko je moguće, ne bi trebalo da ih izbegavate i smatrate bespotrebnim.…
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Oko toga da li redovan seks produžava život ili zdrave osobe imaju češće seks uvek postoje brojne rasprave. To mu dođe kao ono da li je starija kokoška ili jaje. Bilo kako bilo, seksualni odnosi mogu samo da poboljšaju kvalitet vašeg života i, ukoliko je moguće, ne bi trebalo da ih izbegavate i smatrate bespotrebnim.
Blizu 20% svih trudnoća koje su potvrđene završi se spontanim pobačajem, dok do biohemijske trudnoće dolazi u čak oko 50% slučajeva, ali žene tada ni ne znaju još uvek da su ostajale u drugom stanju. Koliki je uticaj kariotipa na ponovljeni pobačaj i kako se utvrđuje da je roditeljski kariotip uzročnik?
Najčešće komplikacije u ranoj trudnoći su vanmaterična trudnoća, molarna trudnoća i spontani pobačaj. Pored toga, mnoge trudnice se suočavaju sa implantacijskim krvarenjem, jutarnjim mučninama i drugim problemima, koji su deo normalnog toka trudnoće.
Blizu 20% svih trudnoća koje su potvrđene završi se spontanim pobačajem, dok do biohemijske trudnoće dolazi u čak oko 50% slučajeva, ali žene tada ni ne znaju još uvek da su ostajale u drugom stanju. Koliki je uticaj kariotipa na ponovljeni pobačaj i kako se utvrđuje da je roditeljski kariotip uzročnik?
Najčešće komplikacije u ranoj trudnoći su vanmaterična trudnoća, molarna trudnoća i spontani pobačaj. Pored toga, mnoge trudnice se suočavaju sa implantacijskim krvarenjem, jutarnjim mučninama i drugim problemima, koji su deo normalnog toka trudnoće.
Polni organi - Genetski pol embriona je determinisan već pri fertilizaciji, gde je diferenciranje polnih organa genetski programirano i nezavisno. Pošto spermatozoidi nose Y hromozom, može se reći da su oni determinantna pola embriona.
18.nedelja trudnoće – Sada ste u drugom stanju punih 17 nedelja. Bebine kosti postaju sada sve tvrđe i formiraju se otisci prstiju. Oči i uši su joj u ispravnom položaju a kapci zatvoreni. Moguće je da ćete sada moći da je osetite kako se pomera. Uskoro ćete raditi i drugi ekspertni ultrazvučni pregled.