Dete ima fobiju: Kako prepoznati i pomoći detetu sa fobijom
Šta je fobija kod dece?
Fobija kod dece je intenzivan, iracionalan strah od specifičnih objekata, situacija ili aktivnosti. Ovi strahovi mogu biti vrlo uznemirujući i ometati svakodnevne aktivnosti deteta. Fobije kod dece se često javljaju u detinjstvu, ali mogu se razviti i kasnije. Prepoznavanje i adekvatno reagovanje na fobije kod dece je ključno za njihovo mentalno zdravlje i razvoj.
Prepoznavanje fobija kod dece
Fobije kod dece mogu se manifestovati na različite načine. Neki od uobičajenih znakova uključuju:
Ekstremna anksioznost ili panika: Kada je dete suočeno sa specifičnim objektom ili situacijom.
Izbegavanje: Dete će učiniti sve da izbegne situacije ili objekte koji izazivaju strah.
Fizički simptomi: Kao što su ubrzano disanje, znojenje, drhtanje, mučnina ili glavobolja.
Problemi sa spavanjem: Noćne more ili poteškoće sa uspavljivanjem zbog straha.
Promene u ponašanju: Postajanje tiho, povučeno ili agresivno kada je suočeno sa strahom.
Strah od mraka je uobičajen među mlađom decom i često se javlja u predškolskom uzrastu. Ovaj strah može biti povezan sa osećajem nesigurnosti i nemogućnošću da se vide potencijalne pretnje. Deca sa ovim strahom često odbijaju da spavaju bez upaljenog svetla ili insistiraju na prisustvu roditelja tokom noći. Ovaj strah može biti izazvan bujnom maštom deteta, noćnim morama ili iskustvima koja su povećala anksioznost u vezi sa mrakom. Detaljnije: Šta uraditi ako se dete plaši mraka?
Strah od životinja, kao što su psi, pauci ili insekti, može se javiti kod dece zbog različitih faktora, uključujući negativna iskustva, opažanje roditeljskih reakcija ili prekomerno izlaganje zastrašujućim prikazima u medijima. Deca sa ovim strahom mogu pokazivati intenzivnu anksioznost ili paniku kada se nađu u blizini određenih životinja, izbegavati aktivnosti na otvorenom ili insistirati na dodatnoj zaštiti. Važno je pristupiti ovom strahu sa razumevanjem i postepeno izlagati dete situacijama koje uključuju životinje na siguran način.
Strah od visine, poznat kao akrofobija, često se manifestuje kao intenzivan strah ili nelagoda prilikom penjanja na visoke strukture, korišćenja stepenica, vožnje liftom ili gledanja sa visine. Deca sa ovim strahom mogu odbijati da učestvuju u aktivnostima koje uključuju visinu, kao što su vožnja na ringišpilu ili penjanje po igralištima. Ovaj strah može biti povezan sa osećajem gubitka ravnoteže, padom ili opažanjem visine kao opasne situacije. Postepeno izlaganje i ohrabrivanje mogu pomoći detetu da prevaziđe ovaj strah.
Strah od vode, uključujući plivanje ili kupanje, može biti posebno uznemirujuć za decu. Ovaj strah može proizlaziti iz negativnih iskustava, kao što je skoro davljenje, prisustvo u situacijama gde se dete oseća van kontrole, ili iz anksioznosti roditelja prenete na dete. Deca sa ovim strahom često izbegavaju bazene, more ili čak i kadu, pokazujući intenzivnu anksioznost ili paniku kada su prisiljena na interakciju sa vodom. Podučavanje deteta veštinama plivanja u sigurnom i podržavajućem okruženju može pomoći u smanjenju ovog straha. Pročitajte još: Kad pranje kose detetu postane noćna mora
Strah od medicinskih procedura je čest među decom i može uključivati strah od injekcija, poseta doktoru, zubara ili bilo koje situacije koja uključuje medicinsku intervenciju. Ovaj strah može biti izazvan bolnim iskustvima, strahom od nepoznatog ili osećajem bespomoćnosti. Deca sa ovim strahom često pokazuju otpor, anksioznost ili paniku pre i tokom medicinskih procedura, što može otežati pružanje adekvatne zdravstvene nege. Edukacija, simulacija medicinskih postupaka u sigurnom okruženju i prisustvo roditelja mogu pomoći u smanjenju straha i anksioznosti kod dece.: Kao što su injekcije ili posete doktoru.
Zašto se javljaju fobije kod dece?
One mogu nastati iz različitih razloga, uključujući:
Genetski faktori – Povećan rizik od razvoja fobija ako postoji porodična istorija anksioznosti ili fobija.
Traumatska iskustva – Kao što je bolna injekcija ili napad psa.
Učenje i opažanje – Deca mogu razviti fobije posmatrajući strahove roditelja ili druge dece.
Koliko često se dešava da dete ima fobiju?
Prevalencija fobija kod dece varira u zavisnosti od studija, ali se procenjuje da između 5% i 10% dece pati od neke vrste fobije.
Kako pomoći detetu sa fobijom
Pokušajte razumeti šta izaziva njihov strah i kako se osećaju. Validacija njihovih osećanja je važna.
Osigurajte da dete zna da je sigurno i da ste tu da ga zaštitite.
Uvedite dete polako i postepeno u situacije koje izazivaju strah, uz podršku i ohrabrenje.
Efikasan pristup koji pomaže deci da prepoznaju i promene negativne misli i ponašanja vezana za njihov strah.
Podučite dete tehnikama dubokog disanja, meditacije ili svesnosti kako bi smanjilo anksioznost.
Ako fobija značajno utiče na svakodnevni život deteta, konsultujte se sa pedijatrom ili dečjim psihologom.
Prevazilaženje fobija kod dece
Fobije kod dece mogu biti izazovne, ali uz razumevanje, strpljenje i pravovremenu intervenciju, većina dece može uspešno prevazići svoje strahove i nastaviti sa normalnim razvojem. Uz adekvatnu podršku, većina dece može prevazići svoje fobije. Ključni koraci uključuju:
Doslednost – Redovno praktikovanje tehnika suočavanja sa strahom.
Podrška i ohrabrenje – Budite strpljivi i pružite pozitivnu povratnu informaciju kada dete pokaže hrabrost.
Izgradnja samopouzdanja – Pomozite detetu da razvije osećaj sigurnosti i samopouzdanja kroz uspešne susrete sa svojim strahovima.
Fobija kod dece predstavlja intenzivan, iracionalan strah od specifičnih objekata, situacija ili aktivnosti, što može značajno ometati svakodnevni život deteta. Simptomi uključuju ekstremnu anksioznost, izbegavanje, fizičke simptome (poput znojenja i ubrzanog disanja), probleme sa spavanjem i promene u ponašanju.
Objavljen: 18. septembra 2024. godine, ažuriran: 12. marta 2025. godine
Treća nedelja je prva nakon ovulacije, odnosno trenutak kada se zametak formira u jajovodu. Početak nove trudnoće je 3.nedelja trudnoće, iako većina žena to ne zna jer nema nikakvih simptoma ili promena u telu. U ovom trenutku, jajna ćelija se polako kreće kroz jajovod ka materici gde će se pričvrstiti za sluzokožu i početi sa…
Trudnoća se obično računa od prvog dana poslednje menstruacije, tako da 2.nedelja trudnoće nije period kada ste zapravo u drugom stanju, već mu prethodi. Ovulacija, koja predstavlja oslobađanje jajne ćelije iz jajnika, obično se javlja oko 14 dana nakon prvog dana poslednje menstruacije, ali to može da varira u zavisnosti od dužine menstrualnog ciklusa osobe.…
Prvi dan trudnoće, odnosno 1. nedelja trudnoće, se računa od prvog dan menstrualnog ciklusa, odnosno prvog dana kada dobijete menstruaciju. To je dan kada se sluznica maternice odbaci i počne krvariti, što označava početak novog ciklusa. Ako se računa od ovog dana, trudnoća traje 40 nedelja (9 meseci) do porođaja. Dakle, ako je poslednja menstruacija…
Najčešće fobije kod dece uključuju strah od mraka, životinja, visine, vode i medicinskih procedura. Fobije mogu biti uzrokovane genetskim faktorima, traumatskim iskustvima ili učenjem putem posmatranja.
Treća nedelja je prva nakon ovulacije, odnosno trenutak kada se zametak formira u jajovodu. Početak nove trudnoće je 3.nedelja trudnoće, iako većina žena to ne zna jer nema nikakvih simptoma ili promena u telu. U ovom trenutku, jajna ćelija se polako kreće kroz jajovod ka materici gde će se pričvrstiti za sluzokožu i početi sa…
Trudnoća se obično računa od prvog dana poslednje menstruacije, tako da 2.nedelja trudnoće nije period kada ste zapravo u drugom stanju, već mu prethodi. Ovulacija, koja predstavlja oslobađanje jajne ćelije iz jajnika, obično se javlja oko 14 dana nakon prvog dana poslednje menstruacije, ali to može da varira u zavisnosti od dužine menstrualnog ciklusa osobe.…
Prvi dan trudnoće, odnosno 1. nedelja trudnoće, se računa od prvog dan menstrualnog ciklusa, odnosno prvog dana kada dobijete menstruaciju. To je dan kada se sluznica maternice odbaci i počne krvariti, što označava početak novog ciklusa. Ako se računa od ovog dana, trudnoća traje 40 nedelja (9 meseci) do porođaja. Dakle, ako je poslednja menstruacija…
Trudnoća se obično računa od prvog dana poslednje menstruacije, tako da 2.nedelja trudnoće nije period kada ste zapravo u drugom stanju, već mu prethodi.
Mnogi smatraju da su rižoto i pilav jedno te isto, ali to je sve samo ne istina. Pa čak i kada kažu da je slično, verovatno nisu jeli pravi italijanski rižoto
Referentne vrednosti krvne slike za bebu i dete se razlikuju u odnosu na analize kod odraslih. Krvna slika je najbolji i najčešći način pomoću kog se utvrđuje trenutno zdravstveno stanje deteta.
Postoji značajan uticaj dopamina na decu i njihov razvoj, a disbalans ovog neurotransmitera može izazvati određene probleme, kako u razvoju, tako i u ponašanju. Neke od ključnih tačaka, istaćićemo u ovom članku.