Vantelesna oplodnja i društvena stigma – kako se nositi sa osudama okoline?
VTO nije znak slabosti - naprotiv, to je pokazatelj hrabrosti i odlučnosti da se uprkos izazovima ostvari san o roditeljstvu.
Donacija gameta predstavlja proceduru u kojoj donor ustupa svoje polne ćelije (jajne ćelije ili spermatozoide), dok je donacija embriona procedura u kojoj se doniraju embrioni koji su nastali u toku vantelesne oplodnje.
Ranije je bilo razmišljanje da nakon nekoliko neuspešnih vto postupaka, nema svrhe za daljim pokušavanjem. Poslednjih 20-ak godina aktivno se razvija metoda vantelesne oplodnje, koja uključuje donorske gamete i embrione. Od rađanja prve dece dobijene od donorskih gameta i embriona, donacije izazivaju veliki broj nacionalnih i internacionalnih kontraverzi i debata. Mada iako ova metoda beleži veliki broj kritika, popularnost nastavlja da raste, jer je to za neke ljude jedini način za ostvarivanje potomstva, te je od skoro postala kao prihvatljiva forma lečenja infertiliteta u mnogim zemljama sveta.

Indikacije za donacije gameta i embriona: težak oblik POF, poor responder, gonadalna disgeneza, ponovljeni neuspesi IVF, nasledne genetske bolesti, prirodna menopauza, gubitak ovarijalne rezerve i azoospermija kao lečenje malignih bolesti, homoseksualni parovi…itd
Donacija gameta predstavlja proceduru u kojoj donor ustupa svoje polne ćelije (jajne ćelije ili spermatozoide) osobi koja je recipijent, kako bi recipijent imao mogućnost za ostvarivanje potomstva.
Donacija embriona predstavlja proceduru gde se doniraju embrioni koji su nastali u toku vantelesne oplodnje od infertilnog para, ili nastali od donora spermatozoida i donora jajne ćelije koriščeni samo za dobijanje embriona za doniranje infertilnom paru, sve u cilju postizanja željenje trudnoće.
Zakon o BMPO govori na koji način je moguća upotreba doniranog reproduktivnog materijala.
Članovi 29 i 30. govore o upotrebi doniranog reproduktivnog materijala, dozvoljena je upotreba doniranih reproduktivnih ćelija i embriona, ali ne i istovremena upotreba doniranih semenih i jajnih ćelija.
Članovima 34-41 BMPO regulisan je položaj, prava i obaveze davaoca.
Osnovni kriterijumi za donore su: optimalno reproduktivno životno doba, fizički i psihički zdrav, nema tragova uboda igala na koži, ne spada u rizičnu grupu narkomana, ne konzumira alkohol i cigarete, nema analne odnose, biohemijske analize krvi, kao i testovi koji isključuju virusne i bakterijske bolesti: HIV, HEP B i C, sifilis, gonoreja…itd
Prema statističkim analizama 49% ljudi bi koristilo doniranu jajnu ćeliju, kada trudnoća na drugi način ne bi mogla biti začeta. 33% ljudi ne bi želelo doniranu ćeliju a 18% nije sigurno koju bi odluku donelo. Slična analiza, samo drugačiji rezultati, kada je semena ćelija u pitanju, da je reklo 34 %, ne je reklo 35% a 31% ne zna šta bi učinilo u ovoj situaciji.

Još jedna sporna situacija koja se spominje prilikom donacija, je anonimnost donora. Anonimnost donora je obavezna, i ako dete (začeto donorskim ćelijama) zahteva svoje poreklo. Jedino što dete može da zahteva je medicinska dokumentacija, koja je neophodna za neke potencijalne bolesti. Studije takođe kažu da ako bi dobili dete iz donorske ćelije, većina roditelja bi deci rekla istinu o poreklu.

Jedna od najbitnijih situacija tokom procesa donacije je sinhronizacija ciklusa donora i recipijenta. Gde o načinu sihronizacije odlučuje ginekolog.
Objavljen: oktobar 2022. godine, ažuriran: 22. februar 2024. godine
Literatura:
Ja sam klinički embriolog. Za sebe bih mogla da kažem da sam ambiciozna i pragmatična, neko ko uvek traži neki smisao u svemu što radi. Spremna sam da na sebe preuzimam odgovornost. Analitički pristupam rešavanju svakog problema. U timu poštujem mišljene svakog člana, i smatram da je bitno da svi članovi ravnopravno iznose svoja mišljena, ideje i predloge. Član sam seniorske reprezentacije Srbije u karateu. Trenutno sam vicešampionka države i osvajačica kupa. Volim životinje, imam troje svojih
pasa i nekoliko uličnih o kojima brinem. Takođe se bavim humanitarnim radom, član sam humanitarnih organizacija: ‘’Budi human’’, ‘’Magična pošta Srbije” i “Sa decom”. Govorim engleski jezik, a takođe se služim turskim i ruskim jezikom.
VTO nije znak slabosti - naprotiv, to je pokazatelj hrabrosti i odlučnosti da se uprkos izazovima ostvari san o roditeljstvu.
Studije objavljene u časopisima Human Reproduction i Fertility and Sterility pokazuju da ishrana bogata voćem, povrćem, celim žitaricama, maslinovim uljem i ribom može značajno doprineti uspešnosti VTO postupaka.
Iako KISS sindrom nije priznat kao standardna medicinska dijagnoza u većini pedijatrijskih protokola, stručni radovi ukazuju na to da promene u prvom i drugom vratnom pršljenu (atlanto-aksijalnoj oblasti) mogu imati uticaja na držanje i motorički razvoj odojčeta.
Čitalac se obratio lekaru jer ima kalcifikat u prostati i zanima ga da li postoji neko rešenje mimo operacije.
Duboko veruju u moć transformacije, pa često prolaze kroz velike životne prekretnice koje ih učine još mudrijima i snažnijima.
Ne propustite najnovije vesti, ekskluzivne ponude i korisne informacije. Prijavite se na naš newsletter.
Kalendar trudnoće od 1. do 42. nedelje trudnoće i kalendar za svaki mesec trudnoće (1. do 9. meseca trudnoće)
VTO nije znak slabosti - naprotiv, to je pokazatelj hrabrosti i odlučnosti da se uprkos izazovima ostvari san o roditeljstvu.
Studije objavljene u časopisima Human Reproduction i Fertility and Sterility pokazuju da ishrana bogata voćem, povrćem, celim žitaricama, maslinovim uljem i ribom može značajno doprineti uspešnosti VTO postupaka.
Ne otvarajte tešku temu u žaru rasprave ili kada ste umorni. Bolje je izabrati mirno vreme, kada možete da budete fokusirani jedno na drugo.
Bez hormonske terapije, u prirodnom ciklusu žena obično proizvodi jednu jajnu ćeliju. Tokom VTO cilj je da se dobije više jajnih ćelija, kako bi postojala veća šansa za kvalitetne embrione i uspešan transfer.
Dijabetes predstavlja sve češći izazov za reproduktivno zdravlje muškaraca i to ne samo zbog poznatih komplikacija kao što su erektilna disfunkcija ili neuropatija, već i zato što promenjeni metabolizam glukoze može uticati na kvalitet sperme, hormonsku ravnotežu i plodnost. U tekstu ćemo istražiti na koji način dugoročno povišen nivo šećera utiče na muški reproduktivni sistem, koje su mogućnosti prevencije i na šta bi parovi koji planiraju potomstvo trebalo da obrate pažnju.
Uspešnost VTO sa doniranim jajnim ćelijama iznosi 50–70%, što je dvostruko više nego kod žena starijih od 40 koje koriste sopstvene jajne ćelije.