Razvoj deteta po uzrastu: socijalno-emocionalni razvoj
Socijalno-emocionalni razvoj je sposobnost deteta da razume osećanja drugih i kontroliše svoja osećanja i ponašanja. Deci je potrebna saradnja i prateća uputstva, kao i demonstracija samokontrole i obraćanje pažnje na njih, kako bi stekli osnovne veštine. Socijalno-emocionalni razvoj čine i osećaj poverenja, ponosa, samopouzdanja, prijateljstva, naklonosti i humora. Briga odraslih i poverenje koje dete stekne u njih su ključ do uspešnog razvoja.
Deca brzo rastu i razvijaju se tokom prvih pet godina života. Socijalno-emocionalni razvoj je jedna od važnih razvojnih oblasti i predstavlja razvoj sposobnosti dece da:
formiraju i održavaju pozitivne odnose,
imaju emocije i znaju kako da iz izraze i upravljaju njima,
istražuju i bave se okolinom.
Ovaj razvoj utiče na detetovo samopouzdanje, empatiju, sposobnost da razvija tajna prijateljstva i partnerstva, kao i za osećaj vrednosti i važnosti sebe. Roditelji igraju najveću ulogu kada je socijalno-emocionalni razvoj u pitanju jer sa njima imaju najdoslednije odnose. Dosledni odnosi sa ljudima iz okruženja im pomažu da istraže predvidljive emocije.
Temperament deteta (*1)
Temperament deteta je urođeni atribut koji definiše pristup deteta svetu i njegovu interakciju sa okolinom kroz 9 dimenzija:
nivo aktivnosti,
rastresenost,
intenzitet emocija,
pravilnost,
senzorni prag,
sklonost približavanju nasuprot povlačenju,
prilagodljivost,
upornost i
kvalitet raspoloženja.
Temperament možemo da definišemo i kao detetovu ličnost ili stil ponašanja koji mu je svojstven. On utiče na detetovo ponašanje i njegovu interakciju sa drugima. Temperament deteta možemo da svrstamo u 3 široke kategorije:
Lak i fleksibilan – Ova kategorija uključuje decu koja vole da se druže, uživaju u rutinama i pridržavaju ih se (vreme spavanja, obroka, prilagođavanje promenama) i imaju smireno raspoloženje.
Ativan i žestok temperament deteta – Dete koje je nervozno, ne prati rutinu, nema pravilan raspored hranjenja i spavanja, plaši se novog okruženja i ljudi koje ne poznaje. Ova deca imaju intenzivne reakcije i lako se uznemiravaju.
Spor do zagrevanja i oprezan – Temperament deteta koje je ovakvo je nešto drugačiji, ona su ili akativna ili manje angažovana, stidljiva su prema novinama i nepoznatim osobama, pa se mogu povući ili reagovati negativno. Njima je udobnije kada se zagreju i potrebno im je vreme da se naviknu na novu osobu i okruženje.
Ova klasifikacija služi za lakšu diskusiju, ali rektka su deca koja se uklapaju u jednu, pa čak i dve kategorije. Diskusija o temperamentu sa roditeljima, odnosno starateljima će identififkovati potrebe deteta i oblikovati njegovo ponašanje kako bi se ostvarila lakša interakcija sa okolinom.
Socijalno-emocionalni razvoj deteta po uzrastima
0-1 mesec
• spava oko 20 sati • prestaje da plače kada mu se približite • gleda netremice majku dok mu priča
1-2 meseca
• ljudski glas i podizanje na ruke smiruju dete kada plače
2-3 meseca
• reakcija oživljavanja kada gleda ljudsko lice • facijalna ekspresija (grimase)
3 meseca
• spava oko 18 sati
0-3 meseca
• različito plače kada je gladno, kada ga nešto boli i kada mu je neugodno
4 meseca
• glasno se smeje • traži pogledom majku koja ga zove
5 meseci
• pozitivna emoticionalna reakcija na svaki ljudski lik
6 meseci
• spava oko 16 sati • razlikuje poznate od nepoznatih • ljuti se ako mu se uzme igračka
6-7 meseci
• smeje se liku u ogledalu
8 meseci
• igra se skrivača (ku-ku)
9 meseci
• spava oko 15 sati • hrani se keksom • privlači pažnju okoline različitim aktivnostima • reaguje na svoje ime • oponaša radnje “pa-pa” • pruža ruke da bi ga podigli • plače kada se odvoji od majke • afektivno vezivanje: vezano za jednu osobu • strah od stranih lica: rezervisano ponašanje
• pije iz šoljice uz pomoć odraslog • pruža igračku,ali je ne pušta
11 meseci
• taši rukama na poznate pesmice • reaguje na zabranu prekidom započete aktivnosti
Socijalno-emocionalni razvoj – 12 meseci
• spava 13-15 sati • žvaće hranu • pomaže pri oblačenju • samostalno prinosi hranu ustima • oponaša jednostasvne radnje ukucana (plazi se, žmirka, kašljuca) • pokazuje prstom u željenom pravcu • daje predmete majci • pokazuje interes za decu i odrasle
12-15 meseci
• strah od nepoznatih osoba doseže vrhunac
15 meseci
• reaguje na svoje ime • imitira jednostavne aktivnosti ukućana • ponavlja aktivnosti kojoj se ukućani raduju
18 meseci
• skida cipele i čarape, otkopčava rajfešlus • pridržava času dok pije, pokušava da jede kašikom • jak strah pri odvajanju od bliskih osoba • igra solitarna, igra se samo u prisustvu druge dece • javljaju se znaci ljubomore, negoduje kada drugo dete privlači paznju na sebe • nekontrolisano balavljenje • bezrazložni nastupi uznemirenosti i smeha • prisutni intervali odsutnosti • stereotipni pokreti • moguća depresivnost zbog dužeg odvajanja od bliskih osoba
Socijalno-emocionalni razvoj posle druge godine
24 meseca
• skida gaćice, pantalone, kaput i jaknu • zatvara rajsferšlus • pije samo iz šolje • uglavnom suvo noću • početak paralelne igre, igra se pored vršnjaka, poveremeno im daje ili pokazuje igračku, uživa u igrama borbe i premetanja sa vršnjacima • početak interesovanja za grupne aktivnosti • ponos, jogunstvo • izražena ljubomora • reaguje na emocionalni izraz odraslog (empatija)
25 meseci
• ostaje kraće vreme sa nepoznatom osobom
26 meseci
• oblači delove odeće (cipele, čarape, gaćice)
28 meseci
• inicira vlastitu igu • prihvata igru JA-TI • zna svoje ime
29 meseci
• na vreme traži nošu
30 meseci
• ne mokri noću • nosi čašu sa vodom bez prosipanja • uživa pomažući odraslima u aktivnosti (briše prašinu) • pridružuje se grupno vodenoj igri (“ringe ringe raja”)
36 meseci
• kaže svoj pol i godine starosti • koriste fraze učtivnosti: molim, hvala, izvini • igru često proprati govorom • pokušava da pospremi svoje igračke • napadi besa pri sputavanju i sl.
3-4 godine
• uspostavljena kontrola defekacije i mokrenja (potrebna mu je pomoć u toaletu) • prva zaljubljivanja
4 godine
• kooperativna igra sa vršnjacima • početak prihvatanja jednostanih pravila igre • samoinicijativno se pozdravlja sa odraslima • samostalno se priprema za spavanje • počinje emocionalno povezivanje • pojava emocija: stida, zavisti, nade i ponosa; prva estetska osećanja
4-5 godina
• interesovanje za polne organe, moguća masturbacija • kompletno ovladavanje toaletom • strahovi od mraka, imaginarnih bića
5 godina
• postavlja sebi sto • organizuje igre sa vršnjacima, preferira igru sa istim polom • uključuje se u razgovor sa odraslima • može da odloži zadovoljavanje potrebe
Socijalno-emocionalni razvoj – Foto: Canva & Demetra
6 godina
• koristi kompletan pribor za hranjenje, pravi sebi sendvič • čisti svoje cipele • ide samo u komšiluk • može mu se poveriti manja suma novca • bira omiljenog druga • pokazuje zaštitničko ponašanje prema mlađoj deci • poštuje pravila igre sa vršnjacima • prepoznaje svoja osećanja ljubavi i sreće, besa i razočarenja • situaciju može da sagleda i iz ugla druge osobe • realistični strahovi i strahovi od natrpirodnih bića • sposobnost za saradnju i zajedničke aktivnosti.
Objavljen: 7. jun 2011. godine, ažuriran: 6. novembar 2024. godine
Literatura:
NIH: Developmental Stages of Social Emotional Development In Children – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK534819/
Mentalno zdravlje u trudnoći i posle porođaja je veoma važno, a često se ne obraća dovoljno pažnje na to kako se žena oseća. Trudnoća i postporođajni period donose mnoge fizičke promene, ali i intenzivne emocionalne izazove. Iako se često naglašava fizičko zdravlje trudnice i novopečene mame, mentalno zdravlje se i dalje nedovoljno prepoznaje kao ključni…
Jedno od najčešćih pitanja koje klinike za vantelesnu oplodnju dobijaju je sledeće: „Da li imam previše godina da bezbedno zatrudnim?“ Ovo pitanje se sve češće postavlja budući da žene odlažu majčinstvo iz akademskih razloga ili zbog karijere, pa odgovarajućeg partnera nalaze kasnije u životu. U ovom tekstu1 Zašto je teško zatrudneti kako godine odmiču?1.1 Hromozomske…
Rotavirus kod dece srećemo češće nego kod odraslih. On pogađa i bebe, decu predškolskog uzrasta, a može se sresti i kod starije dece i odraslih, no kod njih ređe. Izaziva povraćanje i dijareju. Inkubacija ovog virusa je obično oko 48 sati, a traje između 3 i 8 dana. U ovom tekstu 1 Simptomi: Kako da…
Trudnoća i majčinstvo nisu uvek ispunjeni samo srećom – otkrivamo zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju žena u ovom osetljivom periodu, kako prepoznati znakove problema i kome se obratiti za pomoć.
Kod pažljivo izvedenog preimplantacijskog genetskog testa šanse za ostvarivanje trudnoće se mogu povećati do 8 puta u poređenju sa netestiranim embrionima, a rizik od pobačaja je upola manji.
Rotavirus je jedan od glavnih uzročnika gastroenteritisa koji se često naziva i stomačni grip. Ovaj virus je češći tokom zimskih i prolećnih meseci. Njegovi simptomi su pre svega dijareja i povraćanje, a mogu se javiti i gubitak apetita, bolovi u stomaku i dehidratacija.
Prvi mesec trudnoće nećete imati nikakve simptome do pred sam kraj. Simptomi trudnoće u početku ne postoje, niti vi imate osećaj da ste u drugom stanju.
Osobe koje su pokazale najviši nivo zadovoljstva životom, u ovoj studiji, imaju visok nivo emocionalne stabilnosti. Takođe, to su i ljudi koji su uravnozeženi kada je neurotičnost u pitanju.
U današnje vreme, a posebno u Aziji i siromašnim zemljama Evrope, roditelji sve češće upisuju decu na različite sportove u uzrastu ranijem od preporučenog, ali i preko njihovim mogućnosti.
Naučnici smatraju da je DNK odgovoran za 80% visine ljudi, dok je preostalih 20% uticaj drugih faktora. Ovo znači da ljudi koji su visoki imaju šanse da im dete bude visoko, odnosno ako su niski, da bude nisko, ali se do određenog procenta na to može i uticati.
Igre našeg detinjstva su zapravo dobrim delom još uvek aktuelne, neke od njih su modifikovane, ali njih smo igrali i mi rođeni pre više decenija, ali i naši roditelji, pa čak i bake i deke, kao i ljudi širom sveta.
Bliži se početak nove školske godine, a za neke porodice i prvi susret sa jaslama i vrtićem. Neki će dočekati prvi septembar u novom domu. Za decu je svaka promena veliki stres, a šta uraditi ako se preseljenje u novi dom i druge životne prekretnice preklapaju. Kako se ponašati? Na šta obratiti pažnju? Šta je važno da obezbedite u novom domu?
Preporuka lekara jeste da dete ne bi trebalo da sedi napred pre navršenih 12 godina. Izuzetak su deca do tri godine, okrenuta suprotno od smera vožnje i u automobilu gde je vazdušni jastuk isključen na prednjem sedištu.
zdravlju dece nisu u potpunosti zadovoljene. Neuhranjenost, prekomerna telesna težina, gojaznost i druga stanja se mogu otkriti dok su još u ranoj fazi.