Iako smo svi svesni da je san veoma bitan, čini se da nismo svesni koliko je važan za decu i šta se dešava kada dete ne spava dovoljno. Roditelji često nisu sigurni zašto je od vitalnog značaja koliko dete spava. Naučnici su ustanovili da je kod dece san podjednako važan kao i zdrava hrana.
Pored sna i hrane, za decu je važno da su fizički aktivna. Ukoliko dođe do disbalansa bilo koje od ovih stvari, deca neće moći da ostanu zdrava, da pravilno rastu i razvijaju se, ali ni da postižu dobre rezultate u školi.
Koliko je važno da deca vremenski dovoljno spavaju, toliko je važno i vreme u koje spavaju. Statistika pokazuje da se deca drugačije razvijaju i nedovoljno rastu ako ležu kasnije nego što je prirodno i spavaju pre podne dugo.
Posledice lošeg sna kod dece i adolescenata
Kada dete ne spava dovoljno posledice se manifestuju kroz zastoj u rastu i poremećaje u razvoju, pojavu gojaznosti i loš imunitet.
Istraživanja su pokazala da ova deca imaju probleme u ponašanju, poremećaje učenja, probleme sa iskazivanjem i kontrolom svojih emocija. Nedavna studija je pokazala da su adolescenti sa poremećajem u spavanju skloniji upotrebi droge i samoubilačkim mislima.
Iako se često mediji i nove tehnologije krive za probleme sa učenjem i gojaznošću kod dece, rezultati istraživanja su pokazali da je glavni uzrok nedostatak sna. Deca često gledaju televiziju ili igraju igrice na uštrb sna. Posebno noću.
Hiperaktivnost kod dece i poremećaji pažnje su vrlo često posledica nedovoljnog i nekvalitetnog sna.
Šta se dešava kada dete ne spava dovoljno: Rast deteta i vreme spavanja
Adolescentima je potrebno manje sna nego manjoj deci. Prirodno je da oni odu na spavanje sat vremena kasnije nego što to čine mala deca. Međutim, problem se javlja u tome što oni ne odlaze na spavanje sat, već 3 sata kasnije. Ova dva sata koja prave problem su posledica društvenih očekivanja, učenja noću i pristupa novim tehnologijama.
Roditelji moraju biti uključeni u planiranje spavanja njihovog deteta. Ne smeju prepustiti detetu da stalno bude van okvira zdravog sna. U redu je da postoje izuzeci, ali ne sme biti pravilo da dete nekvalitetno spava.
Verovatno nije iznenađujuć podatak da je nedavna studija pokazala da smanjenje vremena ispred televizora ili ekrana, zajednička večera i odlazak na spavanje na vreme za posledicu imaju čitave porodice sa adekvatnom telesnom težinom.
Wolfson AR, Montgomery-Downs HE, editors. The Oxford Handbook of Infant, Child and Adolescent Sleep and Behavior. New York: Oxford University Press; 2013.
Dahl RE, Lewin DS. Pathways to adolescent health sleep regulation and behavior. Journal of Adolescent Health. 2002;31:175-184.
Arora T, Hussain S, Hubert Lam KB, Lily Yao G, Neil Thomas G, Taheri S. Exploring the complex pathways among specific types of technology, self-reported sleep duration and body mass index in UK adolescents. International Journal of Obesity. 2013;37:1254-1260.
Luyster FS, Strollo PJ, Zee PC, Walsh JK. Sleep: A health imperative. SLEEP. 2012;35:727-734.
Carskadon MA. Sleep in adolescents: the perfect storm. Pediatric Clinics of North America. 2011;58:637-647.
Haines J, McDonald J, O’Brien A, Sherry B, Bottino CJ, Schmidt ME, Taveras EM. Healthy Habits, Happy Homes: randomized trial to improve household routines for obesity prevention among preschool-aged children. JAMA Pediatrics. 2013;167:1072-1079.
Nova beba u drugom braku donosi radost, ali i mnogo emocija kod starije dece.
Kako da se nijedno dete ne oseća zapostavljeno?
Dolazak bebe u drugi brak često je poseban trenutak za celu porodicu. Za partnere, to može biti simbol novog početka i zajedničkog života, ali za stariju decu, bilo da su iz prethodnih veza ili zajednička, ova promena može izazvati različite emocije.
Uzbuđenje, ljubomora, nesigurnost i potreba za dodatnom pažnjom potpuno su normalne reakcije. Dobra priprema i otvorena komunikacija mogu pomoći da se svi članovi porodice osećaju voljeno i uključeno.
Mnoge žene prve simptome raka debelog creva pripisuju stresu, hemoroidima, PMS-u ili „osetljivom stomaku“. Upravo zato se dijagnoza često postavlja kasno. Evo na koje znake treba posebno obratiti pažnju.
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.
Kognitivne ili intelektualne sposobnosti deteta i njihov razvoj označavaju sposobnost deteta da razmišlja i rasuđuje. Važno je kako dete organizuje svoj um, ideje i kako razmišlja o svemu koji ga okružuje.