Često su roditelji oni koji prvi posumnjaju da njihovo dete ima problem sa sluhom. Najčešće primete da se dete ne okreće ka izvoru zvuka, nema reakciju na iznenadne zvukove ili se ne odaziva na ime. U ovakvim slučajevima je potrebno odvesti dete pedijatru koji će dalje proceniti da li postoji potreba za specijalističkim pregledom i dati druge savete.
Oštećenje sluha kod dece može biti urođeno i stečeno.
Uzroci oštećenja sluha
Uzroci mogu biti razni:
infekcije tokom trudnoće (toksoplazmoza, cytomegalovirus, herpes),
pojedini lekovi,
prevremeno rođena deca,
genetski sindromi,
porodična istorija oštećenja sluha.
Stečena oštećenja sluha
Stečena oštećenja mogu nastati usled:
netretirane infekcije srednjeg uha,
drugih infekcija( meningitis, boginje),
pucanje bubne opne,
izlaganje preteranoj buci,
ototoksicni lekovi,
bolesti – otoskleroza i druge bolesti.
Vrste oštećenja sluha
Oštećenje sluha se po mestu nastanka deli na KONDUKTIVNO, SENZORINEURALNO i MEŠOVITO.
Konduktivno oštećenje sluha
Konduktivno oštećenje sluha je posledica bolesti ili poremećaja koji ogrančavaju prenos zvukakroz spoljašnje ili srednje uvo, a do srednjeg uha. Na primer, tečnost u srednjem uhu usled prehlade, infekcije uha (otitis media), oštećena bubna opna, ušna mast, prisustvo stranog tela u spoljašnjem uhu, alergije.
Kod dece se najčešće javlja oštećenje sluha usled čestih i ponovljenih infekcija srednjeg uha.
Oko 70 % dece uzrasta do 6 godina je imalo bar jednom ovu vrstu upale.
Većina dece prolazi bez posledica, ali se dešava da privremeno oštećenje sluha uspori govorno –jezički razvoj deteta.
Senzorineuralno oštećenje sluha
Senzorineuralno oštećenje predstavlja oštećenje unutrašnjeg uha (kada se oštete trepljaste ćelije kohlee koje su zadužene za pretvaranje zvučnih talasa u električne signale) ili pak oštećenje nervnih puteva koji vode od unutrašnjeg uha do mozga.
Ovo su najčešći oblici trajnog gubitka sluha. U najvećem broju slučajeva se kod dece ovaj vid oštećenja sluha premošćava upotrebom slušnih aparata ili kohlearnog implanta.
Ukoliko postoji porodična istorija oštećenja sluha, ako je vaše dete prevremeno rođeno, ako je dete imalo česte upale uha, meningitis, povrede glave ili vam se iz bilo kog drugog razloga čini da je sluh deteta ugrožen važno je što ranije izvršiti proveru sluha.
U Srbiji se u nekim porodilištima radi neonatalni skrinig kao prvi test sluha kod novorođenčadi. Ovo je veoma bitno kako bi se na vreme u najranijem uzrastu utvrdilo da li dete ima neko oštećenje i krenulo u rešavanje istog.
Uspešnost rešavanja oštećenja sluha i njegovih posledica na razvoj govora, socijalizacije, kao i opšteg psihofiziološkog sazrevanja je veća ako se sa tretmanom krene u ranom periodu.
U daljem tekstu su dati primeri očekivanog ponašanja za uzrast od 0-24 meseca pomoću kojih možete proveriti reakciju na zvuk i razvoj govora kod vašeg deteta.
Sluh kod dece od 0-4 meseca
Budi se ili meškolji na glasane zvukove.
Trgne se na glasan zvuk.
Reaguje na glas (smeška se ili izgovara grlene glasove)
Umiri se na poznati glas.
Sluh kod dece od 4-8 meseci
Usmerava pogled u pravcu izvora zvuka.
Smeje se grleno kada joj se obraćate.
Voli igračke koje proizvode zvuk.
Počinje da brblja, igra se sa glasom.
Plakanjem izražava različite potrebe.
Sluh kod dece od 8-14 meseci
Sve više brblja, izgovara vokale i spaja ih sa grlenim i usnenim glasovima.
Reaguje na svoje ime.
Reaguje na promenu intonacije u vašem glasu.
Razume jednostavne zahteve.
Koristi svoj glas da bi privuklo pažnju.
Udvajanje slogova.
Pojava prvih reči.
Sluh od 15 do 24 meseci
Pokazuje prstićem na predmete i ljude kada ih imenujemo.
Sluh, govor i jezik su međusobno uslovljeni tako da oštećenje sluha dovodi do narušavanja ili pak potpunog odsustva govorne komunikacije. Oštećenje sluha u ranom dečijem uzrastu onemogućava prirodan i spontan razvoj govora i jezika. Što je oštećenje sluha veće patologija govora je veća.
Ispitivanje sluha kod dece vrše otorinolaringolog i surdoaudiolog. Nakon kliničkog pregleda lekar pregleda stanje srednjeg uha, prisustvo zapaljenja, sekreta ili nekih malformacija. Testovi koje se rade su:
timpanometrija sa merenjem akusticnog refleksa;
audiometrija koja se radi kod dece posle 3 godine i daje nam informacije o perifernom slušnom putu;
po potrebi se rade i otoakustička emisija i
BERA test– ispitivanje funkcije slušnog živca. Pomoću slušalica puštamo zvukove u uho, a pomoću elektroda prikačenih na čelo, teme i samo uho prikupljamo podatke o brzini protoka nervnog impulsa kroz slušni živac do centralnog nervnog sistema.
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Mnogi roditelji se pitaju kada je vreme da njihovo dete progovori, da li dovoljno priča u odnosu na vršnjake, da li u redu da ga samo oni razumeju i da nepravilno izgovara glasove.
Kod tinejdžera, kao i kod odraslih, mnogo benefita mogu imati dnevne dremke. Koliko je sna potrebno tinejdžeru tokom dnevne dremke? Ne više od 30 do 45 minuta. Ako duže budu spavali preko dana, nekada će se osećati još umornije.
Zamislite se u detetovoj situaciji. Vaš mozak je obratio informaciju. Vi znate šta želite, ali nemate moć govora, ne znate da pišete ili objasnite pantomimom. Kako biste se osećali?
Naučnici smatraju da je DNK odgovoran za 80% visine ljudi, dok je preostalih 20% uticaj drugih faktora. Ovo znači da ljudi koji su visoki imaju šanse da im dete bude visoko, odnosno ako su niski, da bude nisko, ali se do određenog procenta na to može i uticati.
Na pitanje naše čitateljke, odgovorile su stalne saradnice portala Manuela Kamikovski, psiholog, i Marija Ranisav, logoped. One su, u nastavku teksta, svaka iz svog ugla, dale svoje viđenje stvari i preporuke.
Preporuka lekara jeste da dete ne bi trebalo da sedi napred pre navršenih 12 godina. Izuzetak su deca do tri godine, okrenuta suprotno od smera vožnje i u automobilu gde je vazdušni jastuk isključen na prednjem sedištu.