Dete spava otvorenih očiju: Spavanje otvorenih očiju kod dece
Kada dete spava otvorenih očiju to može biti zbunjujuće i zabrinjavajuće za roditelje. Spavanje otvorenih očiju kod dece, poznato je i kao “noćno lagophtalmus”. Zašto se ono javlja? Kada se i da li treba javiti lekaru?
Spavanje sa poluotovrenim očima je uobičajena briga roditelja i još jedan u nizu normalnih pojava u ranom uzrastu oko koje zapravo ne treba brinuti. Možda vam izgleda alarmantno, neprijatno i zbunjujuće, ali ova pojava je normalna za bebu.
Šta je noćno lagophtalmus?
Noćno lagophtalmus je stanje u kojem osoba (u ovom slučaju dete) spava sa delimično ili potpuno otvorenim očima. Ovo može izgledati neobično, ali je relativno često kod male dece.
Uzroci noćnog lagophtalmusa
Nedovoljno razvijeni mišići kapaka – Kod male dece, mišići koji kontrolišu zatvaranje kapaka još uvek se razvijaju, što može dovesti do toga da kapci ostanu delimično otvoreni tokom spavanja.
Genetika – Neki ljudi imaju genetsku predispoziciju za spavanje otvorenih očiju.
Medicinski uzroci – U retkim slučajevima, noćno lagophtalmus može biti povezano sa neurološkim ili oftalmološkim problemima.
U većini slučajeva, spavanje otvorenih očiju kod dece nije opasno i ne izaziva dugoročne probleme. Međutim, može izazvati suvoću očiju ili iritaciju. Ako primetite crvenilo, suvoću ili iritaciju očiju kod vašeg deteta, možda će biti potrebno konsultovati se sa lekarom.
Šta možete učiniti?
Koristite ovlaživače za oči – Upotreba veštačkih suza ili ovlaživača za oči može pomoći u održavanju vlažnosti očiju.
Ponekad blaga masaža kapaka može pomoći da se kapci potpuno zatvore tokom spavanja.
Ako ste zabrinuti, uvek je najbolje konsultovati se sa stručnjakom – pedijatrom ili oftamologom.
U većini slučajeva, dete će prerasti ovu fazu kako se mišići kapaka razvijaju i jačaju. Međutim, ako imate bilo kakve nedoumice, nemojte oklevati da potražite stručni savet.
Kada deca prestaju da spavaju otvorenih očiju?
Spavanje otvorenih očiju kod dece obično prestaje kako dete raste i kako se mišići kapaka i živčani sistem dodatno razvijaju i sazrevaju. Uzrast u kojem prestaje noćno lagophtalmus okvirno ovakav, ali imajte na umu da su to samo smernice:
Bebe i mala deca – Kod beba i male dece, spavanje otvorenih očiju je relativno uobičajeno i obično nije razlog za zabrinutost. Većina dece preraste ovo stanje do uzrasta od 12 do 18 meseci.
Starija deca – Ako se noćno lagophtalmus javlja kod starije dece, obično nestaje do treće ili četvrte godine života kako se kapci i mišići oko očiju razvijaju i postaju jači.
Izuzeci – U retkim slučajevima, noćno lagophtalmus može trajati duže. Ako dete nastavi da spava otvorenih očiju i nakon četvrte godine, preporučljivo je potražiti savet lekara da se isključe eventualni medicinski uzroci.
Da li postoje slučajevi kada deca sa 7 godina još uvek spavaju poluotvorenih očiju?
Da, postoje slučajevi kada deca sa 7 godina i dalje spavaju sa blago otvorenim očima. Iako je ovo manje uobičajeno, nije nužno razlog za zabrinutost. Međutim, ako se dete i dalje suočava sa ovim problemom u uzrastu od 7 godina, korisno je razumeti moguće uzroke i razmotriti konsultaciju sa lekarom.
Stručnjak može proceniti stanje deteta, obaviti potrebne preglede i pružiti savete ili terapiju ako je potrebno. U većini slučajeva, spavanje sa otvorenim očima nije ozbiljan problem, ali je uvek korisno dobiti stručno mišljenje kako biste bili sigurni da je sve u redu.
Jedan stariji članak pokazuje da čak 1.4% populacije spava otvorenih očiju, od čega 13% ima porodičnu istoriju ovog stanja.
Serotonin je jedan od najpoznatijih neurotransmitera u našem telu, ali njegova uloga prevazilazi samo regulaciju raspoloženja. Iako ga mnogi povezuju sa srećom i dobrim osećajem, serotonin učestvuje u varenju, regulaciji sna, apetita, bolova i rada kardiovaskularnog sistema. Ovaj „tihi regulator“ utiče na gotovo svaki aspekt našeg fizičkog i mentalnog zdravlja, pa je njegovo razumevanje ključno…
Razumevanje rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa je ključno za prevenciju i adekvatno upravljanje ovim stanjem. Povišen rizik za gestacijski dijabetes povezan je sa brojnim faktorima, uključujući prekomernu telesnu težinu, stariju materinsku dob, porodičnu istoriju dijabetesa, kao i određene etničke grupe koje imaju veće predispozicije. Pored ovih faktora, i prethodni gestacijski dijabetes, policistični jajnici i višestruke trudnoće mogu…
Sindrom iznenadne smrti novorođenčeta, poznat i kao SIDS (Sudden Infant Death Syndrome), predstavlja neočekivanu i neobjašnjivu smrt bebe koja deluje zdravo, najčešće tokom sna. Za razliku od situacija u kojima postoji poznat medicinski uzrok, kod SIDS-a se ni nakon detaljne analize ne može utvrditi tačan razlog prestanka života. Ovo stanje je posebno zabrinjavajuće jer se…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Ovaj „tihi regulator“ utiče na gotovo svaki aspekt našeg fizičkog i mentalnog zdravlja, pa je njegovo razumevanje ključno za sve koji žele bolje da upoznaju svoje telo i njegove signale.
Upozoravamo vas da ovaj članak sadrži i neke uznemirujuće informacije, ali da je pisan u edukativne svrhe i nema razloga za paniku i brigu po automatizmu.
U ljubavi su ozbiljni, lojalni i oprezni. Ne zaljubljuju se lako, ali kada se vežu, to je duboko i dugoročno. Potrebno im je vreme da nekome u potpunosti veruju, ali jednom kada se to dogodi, postaju snažan oslonac partneru.
Kognitivne ili intelektualne sposobnosti deteta i njihov razvoj označavaju sposobnost deteta da razmišlja i rasuđuje. Važno je kako dete organizuje svoj um, ideje i kako razmišlja o svemu koji ga okružuje.
Ako se dete suočava sa nekim izazovnim periodom u životu poput polaska u vrtić, početkom čuvanja bake ili dadilje umesto mame, preseljenja ili rođenja mlađeg brata ili sestre, odložite odvikavanje od pelena.
Socijalno-emocionalni razvoj čine i osećaj poverenja, ponosa, samopouzdanja, prijateljstva, naklonosti i humora. Briga odraslih i poverenje koje dete stekne u njih su ključ do uspešnog razvoja.