Pomfrit ili bademi svakog dana tokom meseca i šta se menja – Šta pokazuju istraživanja?
Nova naučna studija je obuhvatila 180 zdravih ljudi koji su svakodnevno jeli pomfrit ili bademe tokom jednog meseca. Njih 107 je dobijalo pomfrit, a drugih 58 je dnevno jelo porciju badema iste kalorijske vrednosti. Na kraju studije, istraživači nisu našli značajne razlike u ukupnoj količini masti kod ljudi ili promene prilikom merenja glukoze u krvi natašte. Ova studija je objavljena prošlog meseca.(2)
Pomfrit ili bademi
Razlika u kilogramima nije bila toliko značajna, grupa koja je jela pomfit dobila je oko 490 grama, za razliku od grupe koja je jela bademe (oko 100 grama).
„Ova studija potvrđuje ono što nutricionisti već znaju – možete jesti svu hranu. Možete jesti i bademe, pomfrit, kelj i kolače. Konzumacija bilo koje jedne hrane ili izbegavanje određene vrste hrane ne čini zdravu hranu“, kaže Melisa Majumdar, registrovani nutricionista i sertifikovani specijalista za gojaznost i kontrolu težine u Univerzitetskoj bolnici Emori Midtaun u Atalanti. Melisa naglašava i da ova studija ne znači da krompir treba da jedete svaki dan, po ceo dan, bez obzira na njegove hranljive sastojke. Prženu hranu treba jesti veoma ograničeno i povremeno.
Pomfrit ili bademi
„Problem je i što se pomfrit često kombinuje zajedno sa drugom hranom koja je siromašna hranljivim sastojcima, a sadrži visok sadržaj masti, ne bi trebalo da se jede svakodnevno, ali može da bude deo kontrolisane uravnotežene ishrane“, kaže Melisa.
Istraživanje pomfrita je rađeno sa bademima iz razloga što su oni poznati po svojim pozitivnim efektima na energetski balans, sastav tela i nizak glikemijski indeks. U SAD-u potrošnja krompira je ogromna sa čak 13 kg godišnje po stanovniku, dok je potrošnja badema oko 1 kg godišnje po stanovniku u 2021. godini.
Prosečna starost učesnika studije bila bila oko 30 godina i dve trećina učesnica od ukuno 180 osoba, bile su žene. Nasumično su podelili da 60 ljudi u svoju ishranu doda srednju porciju običnog pomfrita sa začinskim biljem, a 60 ljudi je jelo pečene i slane bademe. Nakon što su neki ljudi napustili studiju, poreostalo je 55 ljudi koji su jeli običan pomfrit, 52 koji su jeli pomfrit sa začinskim biljem i 58 koji su jeli orašaste plodove.
Istraživači su skenirali ljude da bi otkrili bilo kakve promene u mastima, merili su im promenu telesne težine, metabolizam ugljenih hidrata, glukoze i insulina u krvi natašte.
Rezultati studije: Razlika između badema i pomfrita
Promene u ukupnoj telesnoj masti i holesterolu se nisu značajno menjale bilo da su se jeli pomfrit ili bademi. Što se tiče nivoa glikemije nije bilo nikakve razlike među onima koji su jeli pomfrit ili bademe. Dodavanje začinskog bilja i začina ni na koji način nije promenilo glikemijski indeks učesnika, što su istraživači očekivali da će se dogoditi.
Pomfit ili bademi
Nivo glukoze natašte, insulina i HbA1C se nisu značajno razlikovali među nijednom od ove tri grupe. Grupa sa bademima je samo u porođenju među grupama imala nešto niži insulinski odgovor od grupe koja je jela čist pomfrit.
Ova studija se mora dalje ponavljati i unapređivati. Pri sledećem istraživanju je potrebno da se uzme u obzir i količina fizičke aktivnosti i vežbe, kao i osobe obolele od dijabetesa. Osim toga, istraživanje u trajanju od samo 30 dana nije dovoljno da se utvrde značajne razlike. Prosto nijedna studija nema uvek i sve odgovore. No, ova nam je pokazala i to da ne treba bilo koju namirnicu odmah karakterisati kao nužno lošu i da je važnije naći balans u količini i načinu na koji unosimo određene namirnice i koliko često.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Tokom velikih vrućina čak ni najlepše uređena spavaća soba ne mora da pogoduje odmoru. Toplotu najviše zadržavaju zagrejani zidovi, debela posteljina, teški prekrivači i zavese koje ograničavaju protok vazduha. Večernje opuštanje mogu da otežaju i tamne boje, višak dodataka oko kreveta, jako svetlo i vizuelni nered. Zato je leti važno urediti spavaću sobu tako da ima stalan protok vazduha, ali i da vizuelno deluje lagano i umirujuće. U nastavku donosimo savete kako da pripremite spavaću sobu za leto bez renoviranja i velikih troškova.
Iako neslaganja mogu biti iscrpljujuća, ona su prirodan i važan deo procesa odrastanja. Kroz njih mladi uče da izraze svoje mišljenje, brane svoje stavove i pregovaraju o granicama.
Ako dan ne možete da zamislite bez kafe, postoji još jedan razlog da uživate u njoj. Kada se pije bez šećera i kaloričnih dodataka, crna kafa može pomoći organizmu da lakše sagoreva visceralnu mast – najopasniju vrstu masnoće koja se nakuplja duboko u stomaku.
Ono što svakodnevno stavljate na tanjir može imati veći uticaj na zdravlje debelog creva nego što mislite. Naučna istraživanja pokazuju da određene namirnice mogu smanjiti rizik od raka debelog creva i doprineti zdravijem digestivnom sistemu.
Fondacija Koreni u saradnji sa kompanijom Imlek pokreće projekat “Dobrotvorni karavan mleka”, koji će početi u maju 2026. godine sa idejom da preraste u dugoročnu inicijativu obe organizacije.
Ispostavlja se da najzdravija kafa možda nije ona koju najčešće pijemo.
Nije svaka kafa ista. Način pripreme može uticati na holesterol, želudac i koristi koje kafa pruža organizmu.
Filter, turska ili espresso – koja kafa je najzdravija prema najnovijim istraživanjima?