5 razloga zašto je sa godinama sve teže smršati
Istraživanja pokazuju da sa godinama prirodno dobijamo od 0,5 do 1 kilogram godišnje. Možda zvuči bezazleno, ali vremenom to prerasta u značajan višak i u nekim slučajevima u gojaznost.
Preventivni pregled grudi samopregledom, ultrazvučnim aparatom i mamografom su neophodni. Samo se način pregled i njihova učestalost menjaju sa godinama.
U ovom tekstu
Rano otkrivanje raka dojke je glavni cilj zbog kog se radi preventivni pregled dojke. Rana dijagnostika ovog problema je ključna za pravovremeno delovanje i spašavanje mnogih života žena. Pored toga, preventivni pregled grudi može pomoći u pronalaženju benignih stanja koja je možda potrebno lečiti.
Važno je da se žene svih uzrasta upoznaju se svojim grudima, kako normalno izgledaju i šta je normalno, a šta je razlog da se obratite lekaru. Upoznavanje dojki će omogućiti da lakše uočite neku promene. Promene na koje je važno obratiti pažnju i koje su razlog da se obratite lekaru su:
Američko udruženje za borbu protiv raka kaže da sve žene treba da upoznaju kako njihove grudi normalno izgledaju i osećaju se. Ovo vam može pomoći da lakše uočite sve promene. Promene na vašim grudima mogu uključivati:
Ukoliko uočite bilo koju od ovih promena, potrebno je da se obratite lekaru, kako biste zakazali što pre pregled.
Preventivni pregled grudi podrazumeva i samopregled dojki. Počev od formiranja razvijenih grudi, bilo bi dobro da devojčicu majka ili lekar upute u pravilni pregled grudi. Samopregled se vrši jednom mesečno. Najbolje je prvi pregled obaviti uz pomoć lekara, da bi se naučio pravilan postupak. Vremenom se stiče rutina i znanje da se prepozna eventualna promena.
Fizički pregled dojke se vrši i od strane zdravstvenog radnika koji je obučen za to. Između 29 i 39 godina, ACOG (Američki koledž akušera i ginekologa) savetuje da se klinički pregled vrši na svake 1 do 3 godine. Nakon navršenih 40 godine, žene bi trebalo da idu na godišnji preventivni pregled grudi.
Međutim, mnogi lekari smatraju da je za žene starije od 40 godina ipak važnije da počnu da rade mamografiju. Najbolje je da se raspitate kod svog lekara šta on preporučuje i savetuje kada je pregled dojke u pitanju i za koju metodu smatra da je najbolja za vas. On će uzeti u obzir i vašu porodičnu istoriju i lični rizik od raka dojke.
Mamograf je rendgenski snimak dojki koji malo zrači i koristi se najčešće za dijagnostiku. On može rano otkriti rak dojke i druge probleme i pre nego što se napipa bilo kakva kvržica. Takođe može pomoći i prilikom postavljanja dijagnoze drugih problema sa dojkom. Ukoliko nešto bude problematično i nejasno, moguće je da će savetovati da se uradi biopsija, kako bi se postavila definitivna dijagnoza raka dojke.
Preporuke za godišnju mamografiju se odnose na žene od 40 do 50 godina od strane jedne grupe lekara, dok drugi zagovaraju da se mamografija jednom godišnje treba raditi od 45 do 55 godine. Tek nakon tog perioda, pa sve do 74 godine treba raditi mamografiju na svake dve godine. Odnosno dovoljno je i na dve godine, ali po želji i kada ima potrebe se može nastaviti i sa godišnjim pregledima.
Žene koje imaju zdravstvenu istoriju bolesti ili porodičnu istoriju treba da sa lekarom razgovaraju o tome da eventualno počnu ranije da rade mamografiju i procene koja je učestalnost potrebna u odnosu na niz faktora rizika.
Ne treba odmah paničiti pri uviđanju promene na dojci. Veliki broj promena je potpuno bezazlen, a čak i kod pojave tumora, mnogo je ređi maligni od benignog. Ipak, za svaku promenu je neophodno konsultovati lekara. Nemojte odlagati prefesionalni pregled u tom slučaju.
Objavljen: 14. januara 2013. godine, ažuriran: 28. maja 2024. godineSave
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Istraživanja pokazuju da sa godinama prirodno dobijamo od 0,5 do 1 kilogram godišnje. Možda zvuči bezazleno, ali vremenom to prerasta u značajan višak i u nekim slučajevima u gojaznost.
U današnjem društvu, samohrani roditelji se često suočavaju sa jedinstvenim izazovima i pritiscima. Zajednica podrške je veoma važna za svaku osobu, a posebno za samohrane roditelje.
Hronične bolesti, koje su dugotrajna zdravstvena stanja često sa trajnim efektima na telo i um, mogu imati značajan uticaj na plodnost i reproduktivno zdravlje.
Razgovor sa detetom ne sme da se svodi na to šta je jelo, kako je bilo u vrtiću/školi, da li je spemno za trening i slično. Povezivanje sa detetom je mnogo više od toga.
Period posle porođaja je sasvim nov način života i neće biti uvek baš onakav kakvim si ga zamišljala. Obično je teže, izazovnije, bilo da već imaš decu ili ne. Nema potrebe da nigde žuriš.
Ne propustite najnovije vesti, ekskluzivne ponude i korisne informacije. Prijavite se na naš newsletter.
Kalendar trudnoće od 1. do 42. nedelje trudnoće i kalendar za svaki mesec trudnoće (1. do 9. meseca trudnoće)
Na osnovu svih sprovedenih studija i statističkih analiza, istraživači su došli do zaključka da postoji nedvosmislena uzročno-posledična veza između nesanice i bola u donjem delu leđa.
Dobra vest: insulinska rezistencija se može usporiti ili čak preokrenuti uz promene u načinu života, zdravu ishranu i fizičku aktivnost.
Preponska kila se manifestuje kao izbočina na preponi i može biti bolna kada se krećete. Mnogi ljudi se ne obraćaju za lečenje jer može biti veoma mala i bez simptoma, ali će tretman na vreme preduprediti da problem napreduje i izaziva nelagodu kasnije.
Ukoliko se sa ovako složenom životnom situacijom nosite tako što pijete alkohol ili pušite, velika je verovatnoća da će se to odraziti i na izostanak seksualne želje.
Uticaj štitne žlezde na spavanje, kada se radi o hipertireozi je uglavnom nesanica, koja vremenom prelazi u umor.
Pre svega je važno da svakodnevno pijete puno vode. Imajte u vidu da bi psoebno trebalo da povećate količinu vode koju unosite ili da ograničite odlazak u saunu ili bilo gde gde se možete previše znojiti. Preterani gubitak tečnosti kroz znoj može da pogoduje razvoju znoja. Isto važi i za znojenje tokom letnjih meseci.