Estrogen i emocije kod žena: Uticaj estrogena na ženske emocije
Estrogen i emocije kod žena su usko povezane. Na primer, žene ređe imaju problem sa depresijom i anksioznošću u postmenopauzi, nego u ženama u kojima se intenzivno proizvodi estrogen. On je povezan i sa poremećajima raspoloženja koji se javljaju u PMS-u, kod predmenstrualnog disforičnog poremećaja i kod depresije posle porođaja. Kakav je uticaj estrogena na ženske emocije?
Počev od puberteta, jajnici počinju da oslobađaju estrogen tokom mesečnog ciklusa. Sredinom ciklusa nivo naglo raste, pokrećući ovulaciju, a nakon toga naglo opada. Tokom meseca nivo estrogena varira i tako je svakog meseca od početka menstruacije do menopauze.
Nivo estrogena varira konstantno i nije isti za različite žene, ali ni tokom meseca. Zato se analiza estrogena uvek radi u odnosu na dan ciklusa u kom ste.
Estrogen deluje svuda u telu, pa tako i u delovima mozga koji kontrolišu emocije. Estrogen utiče na:
modifikovanje proizvodnje i efekata endorfina (ogovornog za „dobar osećaj“ u mozgu);
povećanje serotonina (poznat i kao „hormon zadovoljstva“) i broja serotoninskih receptora u mozgu;
štiti nerve od oštećenje i stimuliše rast nerava. (Izvor: WebMD)
Nije moguće tako lako i jednostavno proceniti šta efekti estrogena i njihov uticaj na druge hormone rade kod žena. Ove reakcije su previše složene, da bi tek tako mogli da pričamo o njihovim efektima. Činjenica je da je utvrđeno da se kod mnogih žena stanje popravlja nakon menopauze, a estrogen je tada na veoma niskom nivou. Moguće je da zapravo oscilacije estrogena tokom meseca stvaraju poremećaje raspoloženja.
Estrogen u PMS-u: Estogen i predmenstrualni sindrom
Simptomi PMS-a se javljaju kod gotovo svih žena, samo se razlikuju od žene do žele, ali i od meseca do meseca. ako su simptomi previše izraženi, onda se radi o predmenstrualnom disforičnom poremećaju (PDP).
PPD podrazumeva i negativno raspoloženje pre menstruacije. Estrogen i predmenstrualni disforičniporemećaj imaju veze, ali naučnici još uvek nemaju zaključak kakve tačno. Simptomi su ovde izraženiji i ozbiljniji do te mere da često mogu da zasene fizičke simptome i ono što ih prati.
Nivo estrogena kod žena koje imaju PMS ili PDP je gotovo uvek normalan. Otkuda nejasnoće kako on utiče. Problem biti u načinu na koji se on nalazi u tom trenutku u određenim delovima mozga i kako utiče na svakodnevnicu žene.
Postoporođajna tuga je nešto što se događa velikom broju žena, poznata je i kao postporođajni bluz, i ne treba je mešati sa postporođajnom depresijom koja je nešto drugo. Sa postporođajnom depresijom se suočava između 10% i 25% žena u prvih šest meseci posle porođaja, a čini se da je nagli pad estrogena krivac za ovo stanje, iako ne postoje istraživanja koja to tvrde. Ova vrsta depresije se leči kao i svaka druga – terapijom razgovorom, lekovima ili kombinacijom ova dva načina.
Estrogen i perimenopauzalna depresija
Simptomi menopauze u proseku počinju sedam godina pre nego što nastupi menopauza, a kod nekih žena se mnogi javiti i 14 godina ranije. Meseci i godine koji prethode menopauzi nazivaju se perimenopauza. Tada su nivoi estrogena nepredvidivi, a do 10% žena doživi depresiju koja se može pripisati upravo tim fluktuacijama estrogena u ovom periodu. Neka istraživanja pokazuju da se ova stanja mogu poboljšati estogenskom terapijom, ali ona nije standard jer estrogenska terapija kod nekih žena nije moguća, dok za neke predstavlja faktor rizika.
Estrogen i postmenopauzalna depresija
U menopauzi nivo estrogena pada veoma nisko, a uzimanje oralne terapije estrogenom ne pomaže kod depresije kao što je to slučaj bio pre nego što je menopauza nastupila. Nakon menopauze, srećom, stopa depresije kod žena opada i stopa postaje slična muškarcima koji su u toj starosnoj grupi.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Da li spavate uz upaljeno svetlo, televizor ili ekran telefona? Iako mnogima to deluje bezazleno, istraživanja pokazuju da čak i mala količina svetla tokom noći može uticati na san, hormone i opšte zdravlje. Upravo zato stručnjaci sve češće naglašavaju koliko je mrak važan za kvalitetan odmor.
Opadanje kose je problem sa kojim se susreće veliki broj žena, ali ono što ga čini posebno frustrirajućim jeste činjenica da uzrok često nije očigledan. Kosa ne reaguje samo na spoljašnje faktore, ona je direktan odraz stanja organizma, hormona i načina života. Opadanje kose je gotov uvek signal da telo pokušava nešto da nam kaže, a ne samo problem estetske prirode.
Roditeljstvo danas retko izgleda kao nekada. Umesto „sela“ koje pomaže, mnogi roditelji funkcionišu sami: između posla, obaveza i svakodnevnog pritiska da sve postignu. Upravo u tom raskoraku između realnosti i očekivanja nastaje najveći stres modernog roditeljstva.
U ovom uzrastu mladi su već razvili određene načine da se nose sa emocijama. Uče kako da prepoznaju šta osećaju i kako da se sa tim nose, posebno kada su u pitanju stres, razočaranje ili neizvesnost.
Da li spavate uz upaljeno svetlo, televizor ili ekran telefona? Iako mnogima to deluje bezazleno, istraživanja pokazuju da čak i mala količina svetla tokom noći može uticati na san, hormone i opšte zdravlje. Upravo zato stručnjaci sve češće naglašavaju koliko je mrak važan za kvalitetan odmor.
„Šta ako ne želim decu?“ pitanje je koje sve više ljudi postavlja, ali retko izgovara naglas. Iako se dugo smatralo da je roditeljstvo „podrazumevani put“, savremeno društvo donosi više izbora nego ikada i sve veću slobodu da se živi u skladu sa sopstvenim željama.
Važno je razumeti da ova odluka nije znak sebičnosti ili „pogrešnog razmišljanja“, već lični izbor koji treba da bude donet bez pritiska okoline. Upravo zato se o ovoj temi danas sve otvorenije govori.
Alergija na buđ i plesni često prolazi „ispod radara“, jer se njeni simptomi lako pomešaju sa prehladom ili sezonskom alergijom. Međutim, za razliku od polena koji je prisutan u određenim periodima godine, plesni mogu biti prisutne tokom cele godine - posebno u zatvorenim prostorima sa povećanom vlagom. Upravo zbog toga mnogi ljudi mesecima imaju simptome, a da ne znaju pravi uzrok.
Razumevanje ove alergije je važno jer se ona ne odnosi samo na spoljašnje faktore, već često dolazi iz našeg непосредnog okruženja: doma, kancelarije ili škole. To znači da njeno rešavanje nije samo medicinsko pitanje, već i pitanje životnih uslova.
U dvadesetim i ranim tridesetim, estrogen pomaže da se masno tkivo raspoređuje ravnomernije na kukove, butine i zadnjicu. Kako se hormonska ravnoteža menja, taj obrazac počinje da se pomera ka abdominalnom području.