Štitna žlezda ima veliki uticaj na organizam čoveka, a kakav je uticaj štitne žlezde na spavanje. Kao i na druge procese u ljudskom telu, ona utiče i na lučenje hormona koji su odgovorni za zdrav san.
Štitna žlezda i nesanica
Problemi sa spavanjem su često uzrokovani stresom, brigom, hroničnim bolom, depresijom ili želudačnom kiselinom i problemima sa čirom na želudcu. Takođe, jedan od glavnih uzroka lošeg sna može biti upravo štitna žlezda. Poremećaji štitne žlezde se razlikuju u zavisnosti od toga da li je ona previše aktivna – hipertireoza ili premalo – hipotireoza.
Hipertireoza i nesanica
Kada je štitna žlezda previše aktivna, ljudima se čini da imaju više energije. Osećaju napetost i nervozu. Zbog ovog stanja mnogo teže uspevaju da se opuste i uspavaju, pa je nesanica veoma česta pojava.
U početku se problem sa štitnom žlezdom često ne prepozna jer deluje samo kao više energije zahvaljujući brzom metabolizmu. Ovaj osećaj je kratkotrajan jer kako vreme prolazi osoba počinje da se oseća umorno.
Uticaj štitne žlezde na spavanje, kada se radi o hipertireozi je uglavnom nesanica, koja vremenom prelazi u umor.
Uticaj štitne žlezde na spavanje: Hipotireoza i spavanje
Kada je štitna žlezda nedovoljno aktivna, dolazi do hipotireoza. Nedostatak aktivnosti tiroidne žlezde uzrokuje usporavanje procesa u celom telu. Ljudima sa ovim problemom čak ni prosečan san koji traje sedam do devet sati nije dovoljan da se osećaju odmorno. Stalno su iscrpljeni, kao da su zaglavljeni u izmaglici sa nemogućnošću da racionalno i brzo razmišljaju.
Kada je prisutna hipotireoza, uticaj štitne žlezde na spavanje za posledicu ima gotovo konstantan umor i osećaj da smo nedovoljno naspavani.
Dobra vest je da se oba poremećaja u radu štitne žlezde mogu držati pod kontrolom uz pomoć lekova. Samim tim i simptomi će se smanjiti, a san poboljšati. Ako sumnjate na problem sa štitnom žlezdom, dovoljno je da uradite jednostavnu analizu krvi koja će pokazati da li postoji problem sa štitnom žlezdom.
Objavljen: 14. maj 2019. godine, ažuriran: 17. avgust 2025. godine,
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Roditeljstvo je najteži životni zadatak i ne podrazumeva se da iko zna sa sigurnošću šta da radi, osim kada pričamo o preživljavanju i potrebi da nagonski zaštitimo dete. Gotovo sve ostalo se uči.
Uglavnom je potrebno oko 4 nedelje od poslednje menstruacije, odnosno oko 14 dana od ovulacije da bi analiza beta HCG pokazala trudnoću, a za test za utvrđivanje trudnoće, nekada i par dana više da biste dobili odgovor na pitanje “da li sam trudna”.
Zašto ciklus postaje kraći posle 30? A zašto kod nekih žena postaje duži? Da li je to znak nekog zdravstvenog problema? Kako se može uticati na dužinu ciklusa?
Obično nema potrebe da brinete i ako počne ranije ili kasnije, ali bi ipak bilo dobro da konsultujete lekara ako se to dogodi pre 8, odnosno ako se ne dogodi do 14 godina.
Krvna grupa je određena našim genima. Ona se nasleđuje od roditelja sa podjedankim uticajem majke i oca. Crvena krvna zrnca – eritrociti su spolja obloženi različitim tvorevinama (proteinima, ugljenim hidratima, glikoproteinima itd.) koje se nazivaju antigeni.
U današnje vreme postoji veliki broj državnih ustanova u kojima ove preglede možete obaviti o trošku zdravstvenog osiguranja. Kao i privatnih ustanova koje nude pakete preventivnih pregleda za muškarce i žene.
Hipotireoza često počinje neprimetno. Tegobe se u početku lako pripisuju stresu, umoru ili starenju. Zato se stanje ponekad otkriva tek kada se simptomi nagomilaju.