17.09.2025 07:00

5 iznenađujućih načina da se motivišete

Motivacija je pokretačka snaga koja nas podstiče da ostvarimo ciljeve, prevaziđemo izazove i istrajemo kada postane teško. Ona je ključna kako za lične tako i za profesionalne uspehe - od završavanja fakulteta, preko razvijanja zdravih navika, do suočavanja sa kriznim periodima života. Međutim, motivacija nije uvek stabilna. Svi znamo onaj osećaj kada započnemo puni entuzijazma, a zatim vrlo brzo posustanemo.

načina da se motivišete
Photo by Dan Wallace on Unsplash

Šta kada ne znate koji neki od načina da se motivišete i kada vam se čini da ne možete ili ne želite ništa? Ovo su neki od načina da se pokrenete, a možda ih se ne bi setili.

5 načina da se motivišete

Motivacija je pokretačka snaga koja nas podstiče da ostvarimo ciljeve, prevaziđemo izazove i istrajemo kada postane teško. Ona je ključna kako za lične tako i za profesionalne uspehe – od završavanja fakulteta, preko razvijanja zdravih navika, do suočavanja sa kriznim periodima života. Međutim, motivacija nije uvek stabilna. Svi znamo onaj osećaj kada započnemo puni entuzijazma, a zatim vrlo brzo posustanemo.

Zbog toga naučnici i psiholozi godinama proučavaju šta zapravo podstiče motivaciju i kako je možemo održati. Neka od otkrića prilično su neočekivana: pokazalo se da popularne tehnike poput vizuelizacije uspeha ili stalnog nagrađivanja ponekad mogu imati suprotan efekat. Evo pet iznenađujućih, ali naučno potkrepljenih načina kako da se efikasnije motivišete.

1. Oprezno sa nagradama

Na prvi pogled, logično je da će nagrade dodatno pojačati našu želju da uradimo nešto. Ipak, istraživanja pokazuju da spoljašnji podsticaji ponekad mogu potkopati unutrašnju motivaciju. Ovaj fenomen poznat je kao efekat preteranog opravdanja (overjustification effect).

Na primer, deca koja su uživala u igri sa određenom igračkom kasnije su pokazala manju želju da se njome bave nakon što su za igru dobijala nagradu.

Drugim rečima, nagrađivanje za nešto što već radimo iz zadovoljstva može umanjiti našu prirodnu želju da to nastavimo.

Saveti za primenu:

  • Koristite nagrade štedljivo i ciljano.
  • Spoljašnji podsticaji najbolje funkcionišu za aktivnosti koje same po sebi nisu privlačne.
  • Ako uvodite nagrade, postepeno ih smanjujte kako bi unutrašnja motivacija preuzela glavnu ulogu.

(Deci možete dati podsticaj da nauče novu veštinu, ali kasnije ih pustite da uživaju u samom procesu savladavanja izazova.)

2. Jedan od načina da se motivišete: Uvedite nove izazove

Motivacija prirodno raste kada se suočimo sa zadacima koji su izazovni, ali i dalje dostižni. Ako stalno ponavljamo već poznate zadatke, vrlo brzo gubimo interesovanje. Sa druge strane, postavljanje prevelikih izazova može nas obeshrabriti.

Psihološka istraživanja pokazuju da je najbolji podsticaj kada zadatak zahteva proširenje naših trenutnih sposobnosti, ali ne deluje nedostižno.

Na primer, ako ste rekreativni trkač, motivisanije ćete istrajati ako postepeno povećavate distancu ili ciljate na bolje vreme, umesto da ponavljate istu rutu bez promena.

Kako primeniti:

  • Dodajte male, postepene izazove u svoju rutinu.
  • Eksperimentišite sa novim vežbama, zadacima ili kreativnim projektima.
  • Pratite napredak i slavite male pobede.

3. Vizuelizujte proces, a ne ishod

Popularan savet glasi: „Zamisli sebe kao pobednika.“ Ipak, nauka pokazuje da ovakva vizuelizacija može smanjiti motivaciju. Kada sebe zamišljamo na cilju, naš mozak ponekad „prevari“ telo, stvarajući osećaj da smo deo posla već obavili – a samim tim opada energija za konkretne akcije.

Umesto toga, stručnjaci preporučuju vizuelizaciju procesa – svih koraka, prepreka i napora koji su potrebni da stignemo do cilja. Tako se mentalno pripremamo za realne izazove i povećavamo verovatnoću da ćemo ih zaista savladati.

Primer:  Ako želite da završite maraton, umesto da zamišljate sebe na cilju sa medaljom, zamišljajte svakodnevne treninge, bol u mišićima, rano ustajanje – i sebe kako ih prevazilazite.

4. Preuzmite kontrolu i lidersku ulogu

Ljudi su prirodno motivisaniji kada osećaju da imaju kontrolu nad ishodima. U grupnim zadacima često dolazi do gubitka motivacije jer pojedinci misle da njihov doprinos neće biti primećen.

Rešenje je u tome da svaka osoba dobije osećaj lične odgovornosti i uticaja. Ako radite u timu, tražite zadatke u kojima možete samostalno doprineti ili preuzmite ulogu lidera. Ako motivišete druge, podelite zadatke tako da svaki član grupe vidi značaj svog doprinosa.

Kako primeniti:

  • Kada radite sami, dajte sebi jasne odluke i rokove.
  • U grupi – tražite zadatke koji odgovaraju vašim sposobnostima i za koje znate da se vaš doprinos meri.
  • Ako vodite tim, osnažite članove da preuzmu inicijativu.

5. Fokusirajte se na putovanje, a ne na ishod

Psihologinja Kerol Dvek u svojim istraživanjima o načinu razmišljanja (mindset) otkrila je da fiksni fokus na rezultat – „da li sam uspeo ili nisam“ – smanjuje motivaciju. Ljudi tada veruju da su osobine poput inteligencije ili talenta nepromenljive.

Suprotno tome, kada se fokusiramo na proces i napor, razvijamo tzv. rastučí način razmišljanja (growth mindset). Tada svaku grešku vidimo kao priliku za učenje, a trud postaje jednako važan kao i krajnji ishod.

Kako primeniti:

  • Umesto da se pitate „da li sam pobedio?“, pitajte se „šta sam naučio?“.
  • Beležite male korake i napredak tokom procesa.
  • Hvalite trud, a ne samo rezultat.

Rezime

Motivacija nije magični osećaj koji dolazi sam od sebe – ona je veština koju možemo razvijati. Istraživanja pokazuju da neke intuitivne tehnike mogu biti kontraproduktivne, dok metode poput uvođenja izazova, pažljive upotrebe nagrada i fokusiranja na proces donose dugotrajnije rezultate.

načina da se motivišete
Photo by Dan Wallace on Unsplash

Na kraju, važno je zapamtiti da svaka osoba funkcioniše drugačije. Nije svaka strategija jednako efikasna za sve – potrebno je eksperimentisati i pronaći ono što vas lično pokreće. Ako primetite da gubitak motivacije dolazi sa simptomima poput hroničnog umora, nesanice ili osećaja tuge, to može ukazivati na dublji problem poput depresije, pa je preporučljivo obratiti se stručnjaku.

Reference:

  1. Deci, E. L., & Ryan, R. M. (1985). Intrinsic Motivation and Self-Determination in Human Behavior.
  2. Csikszentmihalyi, M. (1990). Flow: The Psychology of Optimal Experience. Harper & Row.
  3. Oettingen, G. (2014). Rethinking Positive Thinking: Inside the New Science of Motivation.
  4. Dweck, C. (2006). Mindset: The New Psychology of Success. Random House.

Pročitajte: