Aflatoksin je opasan jer je to mikotoksin, odnosno otrovna supstanca koju proizvode određene vrste gljivica iz roda Aspergillus, koje se mogu razviti na hrani u uslovima visoke vlažnosti i toplote. Najčešće se nalazi u žitaricama, orasima, kikirikiju, kukuruzu, pšenici, kao i u mlečnim proizvodima, ukoliko je životinja hranjena kontaminiranom hranom. Postoji nekoliko tipova aflatoksina, ali najopasniji i najčešće istraživani su aflatoksin B1 i aflatoksin M1.
Šta je aflatoksin?
Aflatoksini su mikotoksini koje proizvode gljivice Aspergillus. Aflatoksini su otrovne i kancerogene supstance.
Gljivice Aspergillus su česte i široko rasprostranjene u prirodi. Prirodno stanište Aspergillusa je zemlja. Napadaju vegetaciju, seno i žitarice kada su uslovi povoljni za njihov rast. Posebno im odgovara produženo izlaganje visokoj vlažnosti ili oštećenja nastala usled suše. Žitarice mogu kolonizovati i zagaditi pre žetve ili tokom skladištenja.
Toksin se takođe može naći u mleku životinja koje su hranjene kontaminiranom hranom.
Glavni ciljni organ im je jetra, pa su aflatoksikoze prvenstveno bolest jetre. Izloženost visokom nivou aflatoksina dovodi do akutne nekroze jetre, što dovodi kasnije do ciroze ili karcinoma jetre.
Akutno otkazivanje jetre se ispoljava u vidu krvarenje, otoka, problema u varenju, promena u apsorpciji ili metabolizmu hranjivih materija, kao i psihičkim promenama ili komom. Hronična, subklinička izloženost ne dovodi do simptoma tako dramatičnih kao kod akutne aflatoksikoze.
Deca su, međutim, posebno pogođena ako su izložena dejstvu aflatoksina, što dovodi do usporavanja rasta i usporenog razvoja.
Aflatoksini su izolovani kod svih glavnih žitarica, ali i druge hrane. Često su kontanimirani kukuruz, proso, kikiriki, pirinač, sirak, semenke suncokreta, orašasti plodovi, pšenica, i razni začini koji su namenjeni za ljudsku ili životinjsku potrošnju. Kada se dalje obrade, aflatoksini ulaze u opšte snabdevanje hranom ljudi i kućnih ljubimaca, ali i kao sirovine za ishranu domaćih životinja. Aflatoksin ponekad nalazimo u jajima, mlečnim proizvodima i mesu, kada su životinje hranjene kontaminiranim žitaricama.
Nivo dozvoljenog alfatoksina je različito određen u raznim zemljama.
U Srbiji je maksimalno dozvoljena koncentracija aflatoksina M1 u sirovom mleku, termički obrađenom mleku i mleku za proizvodnju mlečnih proizvoda 0,050 mikrograma/kg u skladu sa tačkom 2.1.13. Pravilnika o dopunama pravilnika o maksimalno dozvoljenim količinama ostataka sredstava za zaštitu bilja u hrani i hrani za životinje i o hrani i hrani za životinje za koju se utvrđuju maksimalno dozvoljene količine ostataka sredstava za ishranu bilja. To je nivo koji je dozvoljen i u državama članicama EU, dok je u nekim zemljama dozvoljen i viši nivo. Velika afera potresla je Srbiju 2012. godine kada je utvrđeno da mlekare ne poštuju ovo ograničenje, te da je zbog kontaminiranog kukuruza koji jedu krave nivo ovog toksina u mleku višestruko prevazišao dozvoljenu granicu.
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Posebno kada dobiju prvo dete, roditelji često preispituju sebe da li se dobro snalaze i koliko brzo umeju da odgovore na bebine potrebe. Često brinu oko toga da li beba diše dok spava, da li ima grčeve i kako da znaju da li je nešto boli. Bebin plač se razlikuje. One ne znaju da pričaju i plačem komuniciraju sa svetom oko sebe.
Rođeni 9. januara nemaju odmah poverenje u osobe koje upoznaju već im treba vremena da ga izgrade. Oni su odlučne osobe koje ne vole da prave kompromise i vole da mirno provode vreme u svojoj udobnosti ili sa bliskim prijateljima.
Iako su nekada bila kontroverzna zbog sadržaja holesterola, savremena istraživanja pokazuju da konzumacija umereno može biti deo zdrave ishrane za većinu ljudi, bez značajnog uticaja na rizik od srčanih bolesti.
Iako su nekada bila kontroverzna zbog sadržaja holesterola, savremena istraživanja pokazuju da konzumacija umereno može biti deo zdrave ishrane za većinu ljudi, bez značajnog uticaja na rizik od srčanih bolesti.
Neretko se dešava da oba pola imaju problem sa niskim libidom. Možda ste zaista izgubili strast, partner vas više ne privlači, dobili ste bebu ili ne spavate dovoljno. Ali, nekada je uzrok tome i nedostatak vitamina D.
Prekomerna hidratacija nastaje kada se u telu nakupi više vode nego što bubrezi mogu da izbace. To se može dogoditi zbog prevelikog unosa tečnosti ili zbog zdravstvenih stanja koja dovode do zadržavanja vode.
U sezoni virusa, najbolje bi bilo da se što više hranite kod kuće i izbegavate mesta gde osobe koje donose ili pakuju hranu dodiruju i novac. Neke osnovne stvari uvek možete da spremite kod kuće.