Kako da isplanirate dnevni meni u trudnoći? Izbor hrane i redosled uzimanja namirnica prepuštamo vama, a mi samo savetujemo šta bi svakog dana i u kojoj količini trebalo da se nađe na meniju trudnice.
Pijenje vode u trudnoći
U trudnoći je unos vode posebno važan, prvenstveno zbog dodatne količine krvi u telu. Potrebno je piti 8 čaša vode dnevno.
Žitarice u trudnoći
Žitarice u celom zrnu su jako bitne u ishrani.U toku trudnoće, trudnica bi dnevno trebala da pojede šest i više obroka hleba, žitarica, pirinča ili testenine. Ako ste fizički aktivni, trebate povećati dozu žitarica. Kod velike fizičke aktivnosti dozvoljeno je i 11 porcija dnevno. Jedna porcija žitarica je:
Kriška hleba ili
1 šoljica sirovih žitarica u zrnu ili
½ šoljice kuvane testenine ili pirinča.
Povrće u trudnoći
Dnevni potreban unos povrća je 3 do 5 porcija. Jedna porcija povrća je:
1 šoljica sirovog lisnatog povrća ili salata ili
½ šoljice seckanog povrća sirovog ili kuvanog.
Koliko trudnica treba da pojede voća tokom dana?
Potrebno je imati i 2 – 4 obroka voća. Jedna porcija voća je:
jedan srednji komad voća, kao što su jabuke, banane, naranče
¾ šoljice 100% čistog voćnog soka ili
¼ šoljice suvog voća ili
½ šoljice naseckanog suvog, kuvanog ili voća iz konzerve ili
1 srednja jabuka, pomorandža, breskva ili banana.
Mlečni proizvodi u ishrani trudnice
Dnevni meni treba da sadrži i dva obroka mlečnih proizivoda (mleko, jogurt, sir). Kod izbora mlečnih proizvoda obavezno je potrebno birati one sa niskim sadržajem masti. Jedan obrok je:
1 šoljica mleka ili jogurta ili
40 g tvrdog ili belog sira (mocarela, feta, čedar…) ili
55 g topljenog sira.
Proteini u trudnoći
Trudnice treba da jedu dve do tri porcije proteina (meso, riba, jaja, mahunarke, orašasti plodovi) dnevno. Birajte posna mesa i ribu. Jedna porcija proteina je:
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Pubertet često počinje pre nego što roditelji to očekuju, a ponekad i pre nego primete, posebno kada su u pitanju devojčice u pubertetu. Ovo je period na koji često niko od članova porodice nije u potpunosti spreman, a ni siguran kako da se snađe i ponaša.
Njihova energija je smirena, ali izuzetno snažna. Deluju tiho, ali kada nešto odluče, retko odustaju. Ljudi ih često doživljavaju kao pouzdane, racionalne i vrlo sposobne.
Izračunavanje pola bebe pomoću kineskog kalendara jedan je od najpoznatijih „narodnih metoda“ koji i danas izaziva radoznalost budućih roditelja. Iako ga mnogi koriste iz zabave tokom trudnoće, ovaj kalendar se često predstavlja kao drevni sistem zasnovan na kombinaciji starosti majke i meseca začeća, koji navodno daje predikciju pola deteta.
Uprkos svojoj popularnosti, važno je razumeti da se radi o tradicionalnoj metodi bez medicinskog utemeljenja, koja se koristi više kao oblik razonode nego kao pouzdan dijagnostički alat.
Mnogi osamnaestogodišnjaci razmišljaju o budućnosti, odnosima i sopstvenom identitetu, dok istovremeno još uvek traže oslonac u porodici. Upravo zato je važno pronaći ravnotežu između podrške i davanja prostora za samostalnost.
Alergija na buđ i plesni često prolazi „ispod radara“, jer se njeni simptomi lako pomešaju sa prehladom ili sezonskom alergijom. Međutim, za razliku od polena koji je prisutan u određenim periodima godine, plesni mogu biti prisutne tokom cele godine - posebno u zatvorenim prostorima sa povećanom vlagom. Upravo zbog toga mnogi ljudi mesecima imaju simptome, a da ne znaju pravi uzrok.
Razumevanje ove alergije je važno jer se ona ne odnosi samo na spoljašnje faktore, već često dolazi iz našeg непосредnog okruženja: doma, kancelarije ili škole. To znači da njeno rešavanje nije samo medicinsko pitanje, već i pitanje životnih uslova.
Aflatoksin je jedan od najopasnijih toksina koji se može naći u hrani, iako ga ne vidimo, ne mirišemo i često ga ne možemo ni primetiti. Nastaje kao produkt plesni koje se razvijaju na namirnicama poput žitarica, orašastih plodova i začina, posebno u uslovima vlage i toplote. Upravo zbog toga predstavlja globalni problem bezbednosti hrane.
Ono što ga čini posebno zabrinjavajućim jeste činjenica da i male, dugotrajne izloženosti mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje. Razumevanje njegovog delovanja pomaže nam da bolje zaštitimo sebe i svoju porodicu.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.