Mnogi se slažu da je najprirodnija, a veoma efikasna fizička aktivnost hodanje. Da li znate koje su grupe mišića koje aktivirate hodanjem? Pod ovim se ne podrazumeva da šetate polako nogu pred nogu, već da se krećete nešto žustrijim, ali ustaljenim tempom izvesno vreme.
Preporučeno je da probate da više šetate dok ćaskate sa prijateljem ili slušate omiljeni potkast. Šetnja će uticati blagotvorno i da posložite misli, ali i da poboljšate svoju muskulaturu i aktivirate mišiće. Verovatno znate da je hodanje odlično za mišiće nogu, ali ono pozitivno utiče na još neke grupe mišića.
Obrazac pokreta će aktivirati gotovo sve grupe mišića nogu, ali pored toga on aktivira i druge grupe mišića jer tokom hodanja celo stopalo dotiče tlo i težina se pomera u podnožje stopala. Tada palac počinje da vas gura od tla. Tokom hoda mišići nogu rade naporno, ali i celo telo radi naporno. Koje još grupe mišića možete aktivirati tokom večernje šetnje po kraju?
1. Prednji tibijalis
Jedan mišić nogu koji često zaboravimo da spomenemo, a vredno radi jeste mišić koji se nalazi na duž spoljašnje strane potkolenice. Kada duže hodate, možete osetiti da vas peče duž potkolenice. Posle duge šetnje prednji tibijalis se oseća umorno jer je odgovoran za povlačenje prstiju na nogama. Što vi brže hodate to od napornije radi.
2. Trbušni mišići
Vaše telo se tokom hoda drži uspravno i to zahteva veliko angažovanje trbušnih mišića. Ovi mišići naporno rade dok hodate kako bi dali podršku vašem telu. Ako ubrzavate hodanje, dolazi i do blage rotacije kukova, pa mišići stomaka rade. Posebno ako se krećete uzbrdo ili nizbdo možete primetiti kako se angažuju mišići na vašem stomaku.
3. Grupe mišića koje aktivirate hodanjem: Gornji leđni mišići
Pokretanjem ruku dok trčite ili hodate, posebno ako su ruke savijene pod uglom od 90 stepeni i povijeni ste napred, angažujete gornje mišiće leđa. Ako namerno budete pomerali više i žustrije ruke, gornji leđni mišići će biti veoma jaki.
Grupe mišića koje aktivirate hodanjem, photo: Pexels
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.