Vantelesna oplodnja i društvena stigma – kako se nositi sa osudama okoline?
VTO nije znak slabosti - naprotiv, to je pokazatelj hrabrosti i odlučnosti da se uprkos izazovima ostvari san o roditeljstvu.
Krvna slika je jedan od najčešćih testova koje pedijatar može preporučiti, ali mnogi roditelji nisu sigurni šta sve ona pokazuje i kada je zaista potrebna. Ovaj pregled obuhvata ključne pokazatelje kao što su broj crvenih i belih krvnih zrnaca, hemoglobin, hematokrit i trombociti, i može pomoći u otkrivanju anemije, infekcija, ali i drugih stanja koja utiču na rast i razvoj deteta. U nastavku ćemo pojasniti šta konkretno znače najčešći nalazi kod dece i koje korake možete preduzeti kao roditelj ukoliko rezultati odstupaju od očekivanog.
Krvna slika deteta je najbolji i najčešći način pomoću kog se utvrđuje trenutno zdravstveno stanje deteta. Ona daje podatke o tome da li postoji neka infekcija, da li treba nešto korigovati u detetovoj ishrani i uopšte kakvo je stanje deteta.
U ovom tekstu
Vrlo je bitno da referentne vrednosti za dete, kao ni bebu, nisu iste kao kod odraslog čoveka. S toga, nikada ne treba analizirati detetovu krvnu sliku bez pomoći lekara, jer se nama može učiniti da nešto što je sasvim u redu nije u referentnim vrednostima.
Pri analizi rezultata krvne slike neophodna je komunikacija sa pedijatrom. On će na osnovu nje, moći da proceni stanje deteta i eventualno odredi ispravnu terapiju.
Studije pokazuju da se krvna slika deteta, odnosno njene referentne vrednosti dinamično menjaju s godinama – na primer, jedno istraživanje sprovedeno na uzorku dece uzrasta 5-17 godina pokazalo je da se hemoglobin, broj crvenih krvnih zrnaca i hematokrit povećavaju sa godinama, dok broj trombocita i belih krvnih zrnaca ima tendenciju blagog opadanja. Takođe, laboratorije napominju da se pri tumačenju rezultata mora uzeti u obzir uzrast, pol i klinička slika deteta. Zato, kada pedijatar kaže da parametri odstupaju „malo”, često to ne znači alarm, već potrebu za ponovljenim kontrolama i dobrim praćenjem.

Lekar će vas verovatno poslati da dete izvadi krv kada bude imalo između četiri i šest meseci. To je vreme kada se nivo hemoglobina smanjuje zbog pražnjenja rezervi gvožđa kod bebe u jetri. S toga se očekuje nešto lošija krvna slika, ali je i pokazatelj da je bebi više nije dovoljno samo majčino mleko te je potrebno da počne da unosi i namirnice bogate gvožđem kako bi nivo hemoglobina ostao nadalje na zadovoljavajućem nivou. Iz ovog razloga je u uzrastu od 6 meseci neophodno početi sa uvođenjem mesa u bebinu ishranu.
Ukoliko je nivo hemoglobina nizak i posle ponovljene krvne slike i promene režima ishrane, privremeno se uvodi suplementacija preparatima gvožđa.
Lekar procenjuje kada je potrebno da se detetu uzima krv kako bi se odredio dalji tok lečenja i prepisala adekatna terapija. Naravno, neće biti potrebno pri svakoj prehladi davati krv na analizu. Najčešće se njoj pribegava kada je dete duže ili ozbiljnije bolesno i kada je potrebno utvrditi da li je potrebna terapija uvođenja antibiotika. (Izvor: https://www.infokid.org.uk/blood-tests )
Krvna slika u kombinaciji sa pregledom je pravi put kojim pedijatar utvrđuje da li je reč o bakterijskoj ili virusnoj infekciji. Tipično kod virusnih infekcija je da ukupni leukociti nisu povećani ili im je broj čak i smanjen, dok u leukocitnoj formuli dominiraju limfociti.
Kod bakterijskih infekcija, ukupni leukociti su povećani, a granulociti preovlađuju u leukocitnoj formuli.
I tu postoje izuzeci jer pojedine viruse prati povećan broj leukocita dok je kod sepse, najteže bakterijske infekcije smanjen često smanjen broj leukocita.

Kada dete ima virusnu infekciju praćenu visokom temperaturom, normalno je da hemoglobin padne privremeno čak i za 20% u odnosu na inače. Nemojte odmah sumnjati na anemiju jer je pad privremen.
Krvna slika deteta nije samo „još jedan” test već ona pruža vredan uvid u opšte zdravstveno stanje deteta. Kada su parametri u granicama normale, to je znak da organizam funkcioniše stabilno; kada su van tih granica – to je pokazatelj da treba pratiti, razgovarati sa pedijatrom i po potrebi preduzeti korektivne mere. Važno je zapamtiti da se „normalne vrednosti” mogu razlikovati zavisno od uzrasta deteta, kao i da rezultat nije sam po sebi dijagnoza, već signal za dalje praćenje.
Pročitajte još: Gvožđе i bеba – Da li vaša beba može imati anemiju?
Literatura:
Objavljen: 14. jun 2015. godine, ažuriran: 5. novembra 2025. godine
Vantelesna oplodnja i društvena stigma – Iako je vantelesna oplodnja (VTO) medicinski postupak koji je do sada pomogao milionima parova širom sveta da postanu roditelji, u našem društvu i dalje postoje predrasude i stigma vezane za ovaj proces. Osude, neprimerena pitanja ili nerazumevanje okoline mogu dodatno otežati parovima put kroz ionako emotivno zahtevno iskustvo. U ovom…
Koju ulogu imaju ishrana i suplementi pre VTO? Da li ishrana može imati uticaja? Koje suplemente odabrati? U ovom tekstu 1 Ishrana koja može poboljšati plodnost1.1 Mediteranska dijeta kao zlatni standard1.1.1 Namirnice koje pomažu:1.1.2 Namirnice koje treba izbegavati:2 Da li suplementi mogu poboljšati uspešnost VTO2.1 Suplementi pre VTO za žene:2.1.1 Suplementi pre VTO za muškarce:2.2…
U Srbiji se ne zna mnogo o ovom sindromu, ali doktori širom sveta odavno prepoznaju KISS sindrom kao jedan od glavnih uzroka problema sa vratnom regijom novorođenčeta nakon rođenja. U ovom tekstu 1 Šta je KISS sindrom?1.1 Važnost profesionalnog pristupa i procedura1.2 Simptomi deteta sa KISS sindromom1.3 Kod koje dece postoji rizik od KISS sindroma?1.3.1…