05.11.2025 11:02

Krvna slika deteta: Analiza krvne slike kod dece

Krvna slika je jedan od najčešćih testova koje pedijatar može preporučiti, ali mnogi roditelji nisu sigurni šta sve ona pokazuje i kada je zaista potrebna. Ovaj pregled obuhvata ključne pokazatelje kao što su broj crvenih i belih krvnih zrnaca, hemoglobin, hematokrit i trombociti, i može pomoći u otkrivanju anemije, infekcija, ali i drugih stanja koja utiču na rast i razvoj deteta. U nastavku ćemo pojasniti šta konkretno znače najčešći nalazi kod dece i koje korake možete preduzeti kao roditelj ukoliko rezultati odstupaju od očekivanog.

krvna slika deteta

Krvna slika deteta je najbolji i najčešći način pomoću kog se utvrđuje trenutno zdravstveno stanje deteta. Ona daje podatke o tome da li postoji neka infekcija, da li treba nešto korigovati u detetovoj ishrani i uopšte kakvo je stanje deteta.

Analiza krvne slike kod dece

Vrlo je bitno da referentne vrednosti za dete, kao ni bebu, nisu iste kao kod odraslog čoveka. S toga, nikada ne treba analizirati detetovu krvnu sliku bez pomoći lekara, jer se nama može učiniti da nešto što je sasvim u redu nije u referentnim vrednostima.

Pri analizi rezultata krvne slike neophodna je komunikacija sa pedijatrom. On će na osnovu nje, moći da proceni stanje deteta i eventualno odredi ispravnu terapiju.

Šta nam pokazuju istraživanja? 

Studije pokazuju da se krvna slika deteta, odnosno njene referentne vrednosti dinamično menjaju s godinama – na primer, jedno istraživanje sprovedeno na uzorku dece uzrasta 5-17 godina pokazalo je da se hemoglobin, broj crvenih krvnih zrnaca i hematokrit povećavaju sa godinama, dok broj trombocita i belih krvnih zrnaca ima tendenciju blagog opadanja. Takođe, laboratorije napominju da se pri tumačenju rezultata mora uzeti u obzir uzrast, pol i klinička slika deteta. Zato, kada pedijatar kaže da parametri odstupaju „malo”, često to ne znači alarm, već potrebu za ponovljenim kontrolama i dobrim praćenjem.

Referentne vrednosti krvne slike za bebu
Referentne vrednosti krvne slike za bebu i dete – Photo by National Cancer Institute on Unsplash

Prva krvna slika deteta

Lekar će vas verovatno poslati da dete izvadi krv kada bude imalo između četiri i šest meseci. To je vreme kada se nivo hemoglobina smanjuje zbog pražnjenja rezervi gvožđa kod bebe u jetri. S toga se očekuje nešto lošija krvna slika, ali je i pokazatelj da je bebi više nije dovoljno samo majčino mleko te je potrebno da počne da unosi i namirnice bogate gvožđem kako bi nivo hemoglobina ostao nadalje na zadovoljavajućem nivou. Iz ovog razloga je u uzrastu od 6 meseci neophodno početi sa uvođenjem mesa u bebinu ishranu.

Ukoliko je nivo hemoglobina nizak i posle ponovljene krvne slike i promene režima ishrane, privremeno se uvodi suplementacija preparatima gvožđa.

Bolest deteta i krvna slika

Lekar procenjuje kada je potrebno da se detetu uzima krv kako bi se odredio dalji tok lečenja i prepisala adekatna terapija. Naravno, neće biti potrebno pri svakoj prehladi davati krv na analizu. Najčešće se njoj pribegava kada je dete duže ili ozbiljnije bolesno i kada je potrebno utvrditi da li je potrebna terapija uvođenja antibiotika. (Izvor: https://www.infokid.org.uk/blood-tests )

Krvna slika u kombinaciji sa pregledom je pravi put kojim pedijatar utvrđuje da li je reč o bakterijskoj ili virusnoj infekciji. Tipično kod virusnih infekcija je da ukupni leukociti nisu povećani ili im je broj čak i smanjen, dok u leukocitnoj formuli dominiraju limfociti.

Kod bakterijskih infekcija, ukupni leukociti su povećani, a granulociti preovlađuju u leukocitnoj formuli.

I tu postoje izuzeci jer pojedine viruse prati povećan broj leukocita dok je kod sepse, najteže bakterijske infekcije smanjen često smanjen broj leukocita.

krvna slika deteta
Krvna slika deteta – Photo by Testalize.me on Unsplash

Kada dete ima virusnu infekciju praćenu visokom temperaturom, normalno je da hemoglobin padne privremeno čak i za 20% u odnosu na inače. Nemojte odmah sumnjati na anemiju jer je pad privremen.

Krvna slika deteta: rezime 

Krvna slika deteta nije samo „još jedan” test već ona pruža vredan uvid u opšte zdravstveno stanje deteta. Kada su parametri u granicama normale, to je znak da organizam funkcioniše stabilno; kada su van tih granica – to je pokazatelj da treba pratiti, razgovarati sa pedijatrom i po potrebi preduzeti korektivne mere. Važno je zapamtiti da se „normalne vrednosti” mogu razlikovati zavisno od uzrasta deteta, kao i da rezultat nije sam po sebi dijagnoza, već signal za dalje praćenje.

Pročitajte još: Gvožđе i bеba – Da li vaša beba može imati anemiju?

Literatura: 

  1. PubMed: Normative distribution of complete blood count from early childhood through adolescence: the Bogalusa Heart Study
  2. Alex’s Lemonade Stand: Values for healthy children

Objavljen: 14. jun 2015. godine, ažuriran: 5. novembra 2025. godine

  • Nizak testosteron: simptomi koje muškarci često ignorišu

    Nizak testosteron: simptomi koje muškarci često ignorišu

    Kada se javlja nizak testosteron? Koji su simptomi pada? Da li on dolazi zajedno sa andropauzom ili nezavisno od nje? Šta ukazuje na pad testosterona? Kako se leči? U ovom tekstu 1 Nizak testosteron1.1 Simptomi niskog testosterona1.1.1 Hroničan umor i nedostatak energije1.1.2 Nizak testosteron, pad libida i promene u seksualnom životu1.1.2.1 Gubitak mišićne mase i…

  • Kolač sa makom i čokoladom

    Kolač sa makom i čokoladom

    Kolač sa makom i čokoladom je ukusan i jedan od onih koje deca obožavaju. Ako više volite čia seme, onda ga potopite na sat-dva u mleku po izboru i dobićete cia puding koji možete zasladiti i obogatiti kakaom i voćem po želji. A ako ste više tradicionalni tip, evo jednog od onih „smuti pa prospi“…

  • 6 stvari koje se dešavaju telu od prerađene hrane vremenom

    6 stvari koje se dešavaju telu od prerađene hrane vremenom

    Savremena istraživanja sve jasnije ukazuju na stvari koje se dešavaju telu od prerađene hrane, ukoliko je dugotrajno konzumirate. Moguće je da ćete vremenom imati određene posledice, a u nastavku teksta pročitajte o čemu se radi. U ovom tekstu 1 Kako „džank fud“ utiče na telo?1.1 Šta je zapravo ultrapreradjena hrana?2 6 stvari koje se dešavaju…

o autoru

Tamara Petkovic

Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.