Deca i vreme ispred ekrana – televizije i “smart” uređaja
Novija istraživanja, objavljena u digitalnom izdanju JAMA Pediatrics u septembru 2019. godine, pokazala su da neki načini na koje dete provodi vreme ispred ekrana mogu da utiču na njegova akademska dostignuća. (Izvor: https://jamanetwork.com)
Koliko vremena deca mogu da provode ispred ekrana mobilnih telefona, računara i televizije?
Važno je napomenuti da nije svo vreme koje se može provesti ispred ekrana štetno, kao i da nijedna od 58 različitih studija nije našla značajnu povezanost između ukupnog vremena ispred ekrana i akademaca. Studija je pokazala da gledanje televizijskog programa i igranje video-igara mogu negativno uticati na akademske rezultate koje će dete ostvariti.
Koje probleme donosi prekomerna upotreba pametnih uređaja?
Prekomerna upotreba pamenih uređaja i televizije neminovno donosi različite vrste problema koje uključuju probleme sa spavanjem, socijalizaciju, zdravstvene probleme i drugo. Sa druge strane, neophodno je da deca danas budu digitalno pismena. Roditelji bi trebalo da kanališu vreme koje će deca provesti ispred ekrana na nekvalitetan način, kao i da im usade zdrave navike u korišćenju novih tehnologija.
Nažalost, ne postoji situacija u kojoj deci možete potpuno prepustiti da sama određuju koliko će vremena provoditi ispred pametnih uređaja i televizije, kao ni za šta će ih koristiti. Roditelj mora da postavi ograničenja i nadgleda korišćenje svih uređaja. Mora da insistira na tome da ima sve šifre i pristup uređajima, makar dogovorili neko skriveno mesto na kome će se te šifre čuvati i tu ne sme biti kompromisa i popuštanja.
Idealno bi bilo da se postigne dogovor da se digitalni uređaji ne nalaze i ne koriste u spavaćoj sobi. Zdrav san je jedna od osnovnih potreba ljudi, a posebno dece. Tinejdžeri su posebno skloni tome da tokom cele noći pričaju telefonom.
Ne bi trebalo da deca gledaju televiziju ili koriste računar i mobilni telefon najmanje sat vremena pre odlaska na spavanje.
Šta je alternativa vremenu ispred ekrana?
Ekrani emituju takozvanu “plavu svetlost” koja ometa sposobnost spavanja i dodatno uznemirava. Pre spavanja bi bilo bolje da dete čita, sluša umirujuću muziku, razgovara sa roditeljima i ima toplu kupku ili tuširanje.
Tokom dana je veoma važno da svako dete, nezavisno od uzrasta, ima dovoljno fizičke aktivnosti. Nemojte sputavati decu da trče, penju se na drveće, voze bicikl, treniraju neki sport ili se fizički angažuju na drugi način. Fizička aktivnost je veoma važna, kako za njihovo zdravlje, tako i za razvoj mozga. Detetu je nepohodno minimum 60 minuta dnevno na prirodnom svetlu kako ne bi došlo do deficita vitamina D. Više…
U kući ih podstaktnite da se igraju igračkama, “lego kockama”, da crtaju, čitaju, bave se kreativnim radom ili igraju društvene igre. Veoma je dobro da dete ima neki hobi kome će posvećivati deo slobodnog vremena.
Pametni uređaji tokom obroka
Tokom jela bi trebalo da NIJEDAN član porodice ne koristi pametne uređaje i ne gleda televizijski program. Ovo se odnosi i na obroke van kuće, kao što je odlazak u goste ili restoran, kao i na porodične obroke u kući. Period tokom jela je ključan za porodično povezivanje i komunikaciju. Bilo bi lepo da se fokusirate samo na uživanje u hrani i razgovor pre i posle jela.
Dok stariji radije čitaju štampane knjige, mlađi sve više posežu za elektonskom literaturom. Ni od nje ne treba bežati, ali štampane knjige su još uvek bolja opcija za čitanje pre spavanja. Bilo kako bilo, dobro je da deca steknu naviku da listaju slikovnice, a onda i čitaju. Ovo je veština koju će savladati na dva načina:
tako što ćete im vi redovno čitati prvih godina, bilo pred spavanje ili preko dana;
tako što će gledajući vas da čitate sa uživanjem u slobodno vreme, dete shvatiti da su knjige nešto što je korisno i lepo.
Dok čitate detetu bajku, odgovarajte mu na pitanja, opisujte dodatno, smišljajte alternativne završetke i povezujte sa već pročitanim knjigama.
Ako imate tinejdžera, povremeno pročitajte knjigu koju on čita i razgovarajte o sadržaju.
Bebama ne bi trebalo davati da koriste mobilne telefone ni gledaju televiziju, osim ako je u pitanju video-poziv.
Vreme ispred ekrana – deca od 18 do 24 meseca
Stariji od godinu i po dana mogu po malo da počnu koristiti uređaju za aplikacije za učenje ili kvalitetne crtane filmove na maternjem jeziku.
Vreme ispred ekrana – deca starija od dve godine
Deca i tinejdžeri ne bi trebalo da ispred ekrana provode više od sat vremena dnevno. Ako imaju ispunjen dan, verovatno za duže neće ni biti vremena. Vreme ispred ekrana im možete dozvoliti tek NAKON što su završili domaće zadatke, kućne poslove i bavili se fizičkom aktivnošću na otvorenom sat vremena.
Nekada će se ukazati prilika da se pogleda i neki duži film, kao i da se organizuje porodični bioskop, ali to nisu svakodnevne situacije. Jednom nedeljno možete planirati veče kada ćete zajedno igrati društvene igre ili gledati neki crtani ili igrani film uz kokice. Vikendom se potrudite da par sati provedete na izletu, u lokalnom parkiću ili bar sopstvenom dvorištu.
Iako ne treba preterivati, deci nikako nije dobro potpuno uskraćivati “smart” uređaje. Naprotiv, posebno tinejdžere treba ohrabriti da kreativno koriste medije. Samo mogu imati korist od veština kao što su: kreiranje video zapisa, pravljenje animacija, savladavanje rada u “vordu” i “ekselu”, pravljenje beleški na telefonu, učenje sviranja instumenata onlajn, snimanje muzike i programiranje. U današnje vreme svašta se može uraditi putem interneta i vaše dete će biti uskraćeno za mnoga znanja, ako ga budete potpuno lišavali upotrebe uređaja.
Horoskopski znak VAGA ( septembar – 22. oktobar); Karakteristike:Društvene, šarmantne i u potrazi za harmonijom i pravdom, često uživaju u partnerstvu i saradnji U ovom tekstu 1 Rođeni 29. septembra – osobine ličnosti1.1 29. septembar – ljubav1.2 Karijera – rođeni 29. septembra1.2.1 Zdravlje1.2.1.1 29. septembar – pozitivne osobine1.2.1.2 Rođeni 29. septembra – negativne osobine1.2.1.2.1 Poznate…
Kada pričamo o tome šta se dešava kada dođe menopauza i srčane bolesti su nešto što ne smemo da propustimo da spomenemo. Menopauza predstavlja prirodan proces starenja kod žena, koji se obično javlja između 45. i 55. godine života. Tokom ovog perioda, žensko telo prolazi kroz značajne hormonalne promene, uključujući smanjenje proizvodnje estrogena. Osim što…
Insulinska rezistencija je stanje u kojem telo postaje manje osetljivo na dejstvo insulina – hormona koji pomaže glukozi (šećeru) iz krvi da uđe u ćelije i obezbedi energiju. Vremenom, ovakvo stanje može dovesti do predijabetesa i dijabetesa tipa 2. Dobra vest: insulinska rezistencija se može usporiti ili čak preokrenuti uz promene u načinu života, zdravu…
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Ne postoji tačna statistika koliko dece sa poremećajem pažnje ima bipolarni poremećaj, jer je razlika između ova dva poremećeja u detinjstvu veoma teška.
Mnogi roditelji se pitaju kada je vreme da njihovo dete progovori, da li dovoljno priča u odnosu na vršnjake, da li u redu da ga samo oni razumeju i da nepravilno izgovara glasove.
Istraživanja sprovedena u našoj zemlji pokazuju da skoro svako peto dete ima izražene simptome emocionalnih poteškoća, a 3 do 7 odsto njih pati od kliničke depresije koja zahteva stručnu pomoć.
Treća nedelja 15. meseca donosi sve izraženiju želju za oponašanjem odraslih i prve značajnije korake u govoru. Strpljivo ga podstičite razgovorom, igrom i knjigama. Svaka nova reč i svaka zamišljena radnja deo su važnog procesa učenja i pripreme za naredne razvojne faze.