Deca i vreme ispred ekrana – televizije i “smart” uređaja
Novija istraživanja, objavljena u digitalnom izdanju JAMA Pediatrics u septembru 2019. godine, pokazala su da neki načini na koje dete provodi vreme ispred ekrana mogu da utiču na njegova akademska dostignuća. (Izvor: https://jamanetwork.com)
Koliko vremena deca mogu da provode ispred ekrana mobilnih telefona, računara i televizije?
Važno je napomenuti da nije svo vreme koje se može provesti ispred ekrana štetno, kao i da nijedna od 58 različitih studija nije našla značajnu povezanost između ukupnog vremena ispred ekrana i akademaca. Studija je pokazala da gledanje televizijskog programa i igranje video-igara mogu negativno uticati na akademske rezultate koje će dete ostvariti.
Koje probleme donosi prekomerna upotreba pametnih uređaja?
Prekomerna upotreba pamenih uređaja i televizije neminovno donosi različite vrste problema koje uključuju probleme sa spavanjem, socijalizaciju, zdravstvene probleme i drugo. Sa druge strane, neophodno je da deca danas budu digitalno pismena. Roditelji bi trebalo da kanališu vreme koje će deca provesti ispred ekrana na nekvalitetan način, kao i da im usade zdrave navike u korišćenju novih tehnologija.
Nažalost, ne postoji situacija u kojoj deci možete potpuno prepustiti da sama određuju koliko će vremena provoditi ispred pametnih uređaja i televizije, kao ni za šta će ih koristiti. Roditelj mora da postavi ograničenja i nadgleda korišćenje svih uređaja. Mora da insistira na tome da ima sve šifre i pristup uređajima, makar dogovorili neko skriveno mesto na kome će se te šifre čuvati i tu ne sme biti kompromisa i popuštanja.
Idealno bi bilo da se postigne dogovor da se digitalni uređaji ne nalaze i ne koriste u spavaćoj sobi. Zdrav san je jedna od osnovnih potreba ljudi, a posebno dece. Tinejdžeri su posebno skloni tome da tokom cele noći pričaju telefonom.
Ne bi trebalo da deca gledaju televiziju ili koriste računar i mobilni telefon najmanje sat vremena pre odlaska na spavanje.
Šta je alternativa vremenu ispred ekrana?
Ekrani emituju takozvanu “plavu svetlost” koja ometa sposobnost spavanja i dodatno uznemirava. Pre spavanja bi bilo bolje da dete čita, sluša umirujuću muziku, razgovara sa roditeljima i ima toplu kupku ili tuširanje.
Tokom dana je veoma važno da svako dete, nezavisno od uzrasta, ima dovoljno fizičke aktivnosti. Nemojte sputavati decu da trče, penju se na drveće, voze bicikl, treniraju neki sport ili se fizički angažuju na drugi način. Fizička aktivnost je veoma važna, kako za njihovo zdravlje, tako i za razvoj mozga. Detetu je nepohodno minimum 60 minuta dnevno na prirodnom svetlu kako ne bi došlo do deficita vitamina D. Više…
U kući ih podstaktnite da se igraju igračkama, “lego kockama”, da crtaju, čitaju, bave se kreativnim radom ili igraju društvene igre. Veoma je dobro da dete ima neki hobi kome će posvećivati deo slobodnog vremena.
Pametni uređaji tokom obroka
Tokom jela bi trebalo da NIJEDAN član porodice ne koristi pametne uređaje i ne gleda televizijski program. Ovo se odnosi i na obroke van kuće, kao što je odlazak u goste ili restoran, kao i na porodične obroke u kući. Period tokom jela je ključan za porodično povezivanje i komunikaciju. Bilo bi lepo da se fokusirate samo na uživanje u hrani i razgovor pre i posle jela.
Dok stariji radije čitaju štampane knjige, mlađi sve više posežu za elektonskom literaturom. Ni od nje ne treba bežati, ali štampane knjige su još uvek bolja opcija za čitanje pre spavanja. Bilo kako bilo, dobro je da deca steknu naviku da listaju slikovnice, a onda i čitaju. Ovo je veština koju će savladati na dva načina:
tako što ćete im vi redovno čitati prvih godina, bilo pred spavanje ili preko dana;
tako što će gledajući vas da čitate sa uživanjem u slobodno vreme, dete shvatiti da su knjige nešto što je korisno i lepo.
Dok čitate detetu bajku, odgovarajte mu na pitanja, opisujte dodatno, smišljajte alternativne završetke i povezujte sa već pročitanim knjigama.
Ako imate tinejdžera, povremeno pročitajte knjigu koju on čita i razgovarajte o sadržaju.
Bebama ne bi trebalo davati da koriste mobilne telefone ni gledaju televiziju, osim ako je u pitanju video-poziv.
Vreme ispred ekrana – deca od 18 do 24 meseca
Stariji od godinu i po dana mogu po malo da počnu koristiti uređaju za aplikacije za učenje ili kvalitetne crtane filmove na maternjem jeziku.
Vreme ispred ekrana – deca starija od dve godine
Deca i tinejdžeri ne bi trebalo da ispred ekrana provode više od sat vremena dnevno. Ako imaju ispunjen dan, verovatno za duže neće ni biti vremena. Vreme ispred ekrana im možete dozvoliti tek NAKON što su završili domaće zadatke, kućne poslove i bavili se fizičkom aktivnošću na otvorenom sat vremena.
Nekada će se ukazati prilika da se pogleda i neki duži film, kao i da se organizuje porodični bioskop, ali to nisu svakodnevne situacije. Jednom nedeljno možete planirati veče kada ćete zajedno igrati društvene igre ili gledati neki crtani ili igrani film uz kokice. Vikendom se potrudite da par sati provedete na izletu, u lokalnom parkiću ili bar sopstvenom dvorištu.
Iako ne treba preterivati, deci nikako nije dobro potpuno uskraćivati “smart” uređaje. Naprotiv, posebno tinejdžere treba ohrabriti da kreativno koriste medije. Samo mogu imati korist od veština kao što su: kreiranje video zapisa, pravljenje animacija, savladavanje rada u “vordu” i “ekselu”, pravljenje beleški na telefonu, učenje sviranja instumenata onlajn, snimanje muzike i programiranje. U današnje vreme svašta se može uraditi putem interneta i vaše dete će biti uskraćeno za mnoga znanja, ako ga budete potpuno lišavali upotrebe uređaja.
Kada se javlja nizak testosteron? Koji su simptomi pada? Da li on dolazi zajedno sa andropauzom ili nezavisno od nje? Šta ukazuje na pad testosterona? Kako se leči? U ovom tekstu 1 Nizak testosteron1.1 Simptomi niskog testosterona1.1.1 Hroničan umor i nedostatak energije1.1.2 Nizak testosteron, pad libida i promene u seksualnom životu1.1.2.1 Gubitak mišićne mase i…
Kolač sa makom i čokoladom je ukusan i jedan od onih koje deca obožavaju. Ako više volite čia seme, onda ga potopite na sat-dva u mleku po izboru i dobićete cia puding koji možete zasladiti i obogatiti kakaom i voćem po želji. A ako ste više tradicionalni tip, evo jednog od onih „smuti pa prospi“…
Savremena istraživanja sve jasnije ukazuju na stvari koje se dešavaju telu od prerađene hrane, ukoliko je dugotrajno konzumirate. Moguće je da ćete vremenom imati određene posledice, a u nastavku teksta pročitajte o čemu se radi. U ovom tekstu 1 Kako „džank fud“ utiče na telo?1.1 Šta je zapravo ultrapreradjena hrana?2 6 stvari koje se dešavaju…
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.
Da li postoji dokaz ili studija koji pokazuju da su vakcinacija i autizam na neki način povezani ili da vakcine uzrokuju autizam? Ne, ne postoji veza između vakcina i autizma!
Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.