Bilateralna koordinacija tela: Podjednako korišćenje obe strane tela kod dece
Bilateralna koordinacija označava sposobnost usklađenog korišćenja leve i desne strane tela pri izvođenju neke aktivnosti.
Deca već od šestog meseca počinju da koriste dve strane tela u jednoj aktivnosti.
Bilateralna koordinacija tela: Vrste bilateralne koordinacije
Postoji više tipova bilateralne koordinacije:
sposobnost da prave isti pokret koristeći obe strane tela (kada tapšu rukama, pridržavaju flašicu dok piju iz nje);
sposobnost da prave isti pokret koristeći obe strane tela ali naizmenično, prvo jednu pa drugu stranu (kada igraju uz muziku, penjenju uz stepenice);
sposobnost da leva i desna strana tela prave različite pokrete u isto vreme, što se u najvećem broju slučaja i dešava (kada, na primer, sečemo meso u tanjiru ili pridržavamo papir dok pišemo).
Koordinacija tela je sposobnost koja omogućava telu da svrsishodno i kontrolisano vremenski i prostorno organizuje dva ili više obrazaca pokreta u jednu celinu, radi postizanja specifičnog kretanja tj. pokreta. Koordinacija pokreta je bitna od samog motoričkog planiranja pa preko realizacije pokreta i to od najjednostavnijih pa do najsloženijih radnji.
Kako prepoznati decu sa slabije razvijenom bilateralnom koordinacijom?
Kada dete ima teškoće u izvođenju određenih aktivnosti grube motorike kao što je, recimo: hvatanje lopte sa dve ručice, moguće je da ima problem s bilateralnom koordinacijom. Može se primetiti nespretnost pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti:
dok dete vezuje pertle,
kada treba da stavi pastu za zube na četkicu,
kada dete ne može da se zakopča i otkopča,
ispoljiće problem pri pisanju i korišćenju olovke,
kada treba nešto da napravi ili izreže papir.
Deca sa oštećenom bilateralnom koordinacijom će koristiti samo jednu ruku pri izvođenju svakodnevnih aktivnosti ili će, pak, koristiti obe ruke simetrično kada to nije potrebno.
Bilateralna koordinacija podrazumeva korišćenje obe hemisfere mozga istovremeno.
U Edukativnom centru Prve reči koristimo didaktičke materijale koji podstiču razvoj ove veštine a samim tim poboljšavamo i razvoj motorike koja je usko povezana sa razvojem govora.
Marija Ranisav,
Diplomirani defektolog – logoped
Marija Ranisav je stručni saradnik portala Demetra. Sva pitanja vezano za razvoj govora vašeg deteta možete joj poslati na: logoped@demetra.rs i odgovor će biti objavljen u što kraćem roku.
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.
Kognitivne ili intelektualne sposobnosti deteta i njihov razvoj označavaju sposobnost deteta da razmišlja i rasuđuje. Važno je kako dete organizuje svoj um, ideje i kako razmišlja o svemu koji ga okružuje.
Ako se dete suočava sa nekim izazovnim periodom u životu poput polaska u vrtić, početkom čuvanja bake ili dadilje umesto mame, preseljenja ili rođenja mlađeg brata ili sestre, odložite odvikavanje od pelena.