U svetu je samo oko 10% ljudi su levoruki. Postoje i ljudi koji favorizuju različite ruke za određene zadatke, ali i oni koje obe ruke koriste podjednako. U pojedinim azijskim zemljama poput Japana i Kine procenat levorukih osoba je mnogo manji nego u Americi i Evropi.
Desnoruki ljudi su uvek bili prisutni u mnogo većem broju nego levoruki. To znamo po merenju kostiju kod skeleta koje su arheolozi nalazili, a zatim merili tadašnje oružje i oruđe koje su koristili. Odavno je poznato da je sklonost ka određenoj strani genetski određena, ali tek 2019. godine je utvrđena razlika između DNK kod levorukih i desnorukih osoba.
Već u trećem mesecu trudnoće fetus počinje da pokreće ruke. Do početka drugog tromesečja, beba će u stomaku preferirati da sisa palac jedne ruke. Stoga stručnjaci smatraju da će ruka koju će beba preferirati biti određena pre rođenja.
Roditelji dece dve do tri godine verovatno neće moći jasno da utvrde koju će ruku dete koristiti. Deca tek između 2. i 3. godine pokazuju sklonost ka preferiranju jedne ruke. Do tada su mahom skloni da predmete premeštaju iz jedne u drugu ruku.
Šta je ambidekstrija?
Ambidekstrija je pojava sposobnosti da pojedini ljudi podjednako koriste obe strane svog tela, a pre svega ruke. Ova pojava može biti urođena ili stečena. Na svetu ima oko 1% ljudi koji imaju ovu sposobnost. Smatra se da je kod retkih ova sposobnost urođena, a da su je mnogi levoruki ljudi stekli zbog toga što je većina alata namenjena za desnoruke ljude. Postoje različiti nivoi ambidekstrije, ali je retkost da ona bude podjednaka. Jedna strudija je pokazala a deca koja podjenako koriste obe ruke ili koriste naizmenično jednu i drugu imaju veću verovatnoću da se pojave problemi sa govorom, mentalnim zdravljem ili učenjem, ali se još uvek ne zna tačan razlog tome.
Mešovita dominatna ruka
Istraživanja su pokazala da učenici osnovnih škola koji menjaju ruke mogu imati veću sklonost ka ADHD, pa čak i sklonost ka disleksiji. Ovo se odnosi samo na decu koja nemaju dominantnu ruku, ne i na one koji su dosledno levoruki.
Da li su levoruka deca superiornija od desnorukih?
Desna strana mozga kontroliše mišiće na levoj strani tela, a u velikoj meri pokreće sposobnosti za muziku i osećaj za prostor. Ovo je razlog zbog kog su levoruke osobe često veoma uspešni umetnici, arhitekte i često imaju veoma lep rukopis. Prema nekim strudijama ova deca su često posebno nadarena, ali postoje i studije koje to dematuju. Ostaje nam da čekamo nova istraživanja.
Postoji dokazana veza između levorukih ljudi i pojave mentalnih stanja poput čestih promena raspoloženja, nemira, halucijancija, šizofrenije i anksioznosti. Ova mentalna stanja nisu pravilo, ali se mogu javiti.
Koliko je komplikovanije biti levoruk?
Obzirom na to da je samo desetina Evropljana i Amerikanaca levoruko, normalno je i da se proizvodi pretežno prave za desnoruke osobe. Levoruki ljudi teže uče da seku makazama, ali i da koriste kuhinjiski i kancelarijski pribor. Vrlo verovatno da kuhinjski nož koji kupite ima sečivo naoštreno tako da ga lakše koristi osoba sa dominantnom desnom rukom.
Stariji ljudi pokazuju sklonost ka tome da koriste ruku koju su tokom života manje koristili, odnosno onu koja nije bila dominatna.
Levoruke osobe kroz istoriju
Tokom srednjeg veka, u pojedinim delovima sveta, smatralo se da je đavo levoruk. U Americi su početkom 20. veka lekari i nastavnici smatrali da su levoruke osobe sklonije mentalnim poremećajima, pa su vršili pritisak da deca koriste desnu ruku. Slično je bilo i na području Balkana, gde se i danas u pojedinim ruralnim područjima levorukost smatra sramotom i na decu se vrši pritisak da koriste isključivo desnu ruku.
Poznate levoruke osobe
Zavidan broj poznatih osoba ima dominantnu levu ruku. Među njima su: Tom Kruz, Pol Mekartni, Opra Vinfri, Bil Gejts, princ Vilijem i njegov otac Čarls, kao i nekoliko bivših predsedika SAD-a: Džordž Buš, Bil Klinton, Ronald Regan i Barak Obama.
Kako da znam da li je dete levoruko?
Levorukost kod dece može se prepoznati pažljivim posmatranjem njihovih svakodnevnih aktivnosti, posebno u periodu kada počinju da koriste ruke za preciznije zadatke. Evo nekoliko koraka i saveta kako da utvrdite da li je dete levoruko:
Posmatrajte prirodnu preferenciju ruke – Obratite pažnju kojom rukom dete instinktivno poseže za predmetima, poput igračaka, olovke ili kašike. Ako dosledno koristi levu ruku, to je dobar znak da je levoruko.
Analizirajte zadatke fine motorike – Kod crtanja, pisanja ili bojenja, proverite kojom rukom dete drži olovku ili bojicu.Pogledajte kako dete koristi ruku prilikom zakopčavanja dugmadi, obuvanja cipela ili obavljanja sličnih zadataka.
Uočite preferenciju kod aktivnosti – Kod sportskih aktivnosti ili igranja, posmatrajte kojom rukom dete baca loptu ili koristi reket. Kod jedenja, posmatrajte kojom rukom drži viljušku ili kašiku.
Testirajte kroz igru – Možete sprovesti nekoliko jednostavnih igara kako biste otkrili preferenciju:
Bacanje loptice: Stavite lopticu ispred deteta i tražite da je baci. Obratite pažnju kojom rukom to radi.
Korišćenje makaza: Dajte detetu makaze i pogledajte kojom rukom ih koristi.
Slaganje kockica: Posmatrajte kojom rukom dete pravi konstrukcije.
Prirodna dominacija – Deca obično pokazuju jasnu dominaciju ruke do 4. ili 5. godine, iako se kod nekih dominacija može razjasniti tek oko 6. godine.
Nemojte forsirati desnorukost – Ako primetite da dete preferira levu ruku, važno je da ga ne prisiljavate da koristi desnu ruku. Prisilno menjanje može izazvati frustraciju i otežati razvoj koordinacije.
Konsultujte stručnjaka (ako je potrebno) – Ako imate nedoumice ili ako dete ne pokazuje jasnu preferenciju ruke ni nakon 6. godine, možete se obratiti dečjem psihologu ili pedagogu za savet. Nekada deca mogu biti ambideksterna (podjednako koriste obe ruke), što je takođe normalno.
Faculty of Washington: One brain or two? – https://faculty.washington.edu/chudler/split.html
NCBI: The Prevalence of Left-Handedness Is Higher Among Individuals With Developmental Coordination Disorder Than in the General Population – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6200842, oktobar 2018. godine
Wikipedia: Ambidekstrija – https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0%BC%D0%B1%D0%B8%D0%B4%D0%B5%D0%BA%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0, novembar 2018. godine
Žene se kunu da nije jele više nego inače, a promene se ipak dešavaju. Evo zašto se stomak pojavljuje niotkuda posle 35 godina. Mnoge žene mogu da označe tačan trenutak kada su prvi put pomislile: „Odakle sad ovo?” Garderoba koja je do juče stajala savršeno odjednom zateže u predelu stomaka. Ishrana je ista, čak možda…
Ljudi rođeni 16. aprila imaju snažnu energiju Ovna, ali sa izraženom unutrašnjom dubinom koja ih razlikuje od drugih. Oni nisu samo brzi i direktni već razmišljaju, analiziraju i često preispituju sopstvene odluke pre nego što naprave sledeći korak. U ovom tekstu 1 Rođeni 16. april – osobine ličnosti1.1 16. april – ljubav1.2 Karijera – rođeni…
Mnogi od vas se pitaju šta uraditi da povratite staru strast. Jer, posle nekog vremena prva strast počinje da se smiruje, a kad prođe koja godina, često se dešava da vas partner gleda prvenstveno kao drugaricu, a ne ljubavnicu. To nije razlog da se prepustite novonastaloj situaciji i kao što se neretko dešava – zapustite…
U dvadesetim i ranim tridesetim, estrogen pomaže da se masno tkivo raspoređuje ravnomernije na kukove, butine i zadnjicu. Kako se hormonska ravnoteža menja, taj obrazac počinje da se pomera ka abdominalnom području.
Oni su kombinacija borca i mislioca. Oni mogu biti vrlo odlučni, ali i povučeni kada im je potrebno vreme za sebe. Njihova snaga leži u sposobnosti da uče iz iskustava, posebno iz onih teških.
Kod većine dečaka pubertet počinje između 9. i 14. godine, najčešće oko 11. godine. Ali ono što mnogi roditelji ne znaju jeste da prvi znak nije glas, ni brada, ni visina.
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.
Da li postoji dokaz ili studija koji pokazuju da su vakcinacija i autizam na neki način povezani ili da vakcine uzrokuju autizam? Ne, ne postoji veza između vakcina i autizma!
Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.