15 meseci 2. nedelja – Beba više nije beba i trenutno je u fazi da uopšte nije prijatna. Tantrumi i borbe su svakodnevni i čine vas veoma frustriranim i bespomoćnim. Kada se dete baci na pod, pokušajte da ostane u blizini, da ga držite i ostanete mirni dok ne prođu. Ako ostetite da gubite kontrolu, izađite iz sobe, pa se vratite kada se oboje smirite. Imajte na umu da je ovo frustrirajuće ponašanje prirodna pojava i da ne znači da je dete nemirno, nevaspitano ili razmaženo. Više o tantrumima…
Ako je dete uzdržano, to ne znači da je stidljivo. Možda mu treba više vremena da se opusti pred drugima i ne snalazi se dobro u novim situacijama jer nema iskustva sa njima. Anksioznost odvajanja može da pogodi sve tipove dece i učini da budu stidljiviji. Dajte im do znanja da razumete da im nije prijatno i dozvolite im da imaju vremena da se opuste. Pohvalite ih kada pokažu društveno ponašanje, ali ih ne gurajte u druge dok nije spremno.
Borba za „vlast“ – 15 meseci 2. nedelja
Dete će u ovom periodu biti prilično iscrpljujuće. Čini se da se preko noći od prijatne bebe koja pokušava da korača i puzi pretvorilo u hodajuće „NE“.
Kruto ponašanje se između ostalog događa i kada dete shvati da je ono osoba za sebe i nije deo roditelja. Borba za moć u ovom uzrastu će se preliti na svakodnevnicu u vidu toga da će biti sam pakao promeniti pelenu, vezati ga u sedište, prati mu zube i slično. Najbolje je da nudite izbor i obiđete borbu u situacijama kada je to moguće i nije od vitalnog značaja.
Obzirom da se ubeđivanje sa detetom nekada ne može izbeći, velika je verovatnoća da će to dovesti do tantruma koji su nekada neizbežni. Dobra vest je da je to kratkotrajno iako će vam sa prvim detetom verovatno biti neprijatno kada se bude dešavalo ispred nepoznatih ljudi i na javnim mestima. Jedan od razloga zašto mogu da dožive tantrume je previše intenzivno okruženje koje prevazilazi njihove mogućnosti da obrade sve oko njih. Na primer, putovanja na veoma dinamična mesta i okruženja, ali i odlazak u obližnji tržni centar.
Ukoliko ste u domu i ne možete da podnesete da gledate dete koje se baca i plače, jednostavno idite u drugu prostoriju, popijte čašu vode, izbrojte do deset. Sačekajte da se smirite, a onda se vratite detetu da mu stavite do znanja da ste tu i da ga čuvate i pazite.
Pokušajte da razumete da je većina stvari koje dete radi posledica njegovog razvoja i učenja o svetu koji ga okružuje. Na primer, dete ne želi da legne u krevet i spava, jer počinje da shvata da će možda propustiti neke stvari. Uspostavljanje večernje rutine, daće mu vremena da bude sa vama i provede neko vreme u čitanju, priči i sa nepodeljenom pažnjom.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Da li spavate uz upaljeno svetlo, televizor ili ekran telefona? Iako mnogima to deluje bezazleno, istraživanja pokazuju da čak i mala količina svetla tokom noći može uticati na san, hormone i opšte zdravlje. Upravo zato stručnjaci sve češće naglašavaju koliko je mrak važan za kvalitetan odmor.
Opadanje kose je problem sa kojim se susreće veliki broj žena, ali ono što ga čini posebno frustrirajućim jeste činjenica da uzrok često nije očigledan. Kosa ne reaguje samo na spoljašnje faktore, ona je direktan odraz stanja organizma, hormona i načina života. Opadanje kose je gotov uvek signal da telo pokušava nešto da nam kaže, a ne samo problem estetske prirode.
Roditeljstvo danas retko izgleda kao nekada. Umesto „sela“ koje pomaže, mnogi roditelji funkcionišu sami: između posla, obaveza i svakodnevnog pritiska da sve postignu. Upravo u tom raskoraku između realnosti i očekivanja nastaje najveći stres modernog roditeljstva.
U ovom uzrastu mladi su već razvili određene načine da se nose sa emocijama. Uče kako da prepoznaju šta osećaju i kako da se sa tim nose, posebno kada su u pitanju stres, razočaranje ili neizvesnost.
U ovom uzrastu mladi su već razvili određene načine da se nose sa emocijama. Uče kako da prepoznaju šta osećaju i kako da se sa tim nose, posebno kada su u pitanju stres, razočaranje ili neizvesnost.
Roditelji ovde imaju suptilnu, ali važnu ulogu. Umesto insistiranja, često je dovoljno blago ohrabrenje ili lični primer kako bi se podstakle zdrave rutine.
U ovom periodu mladi postaju usmereniji ka budućnosti. Počinju ozbiljnije da razmišljaju o obrazovanju, poslu, finansijama i načinu života koji žele da vode.
U ovom uzrastu fizički razvoj je uglavnom završen i promene više nisu nagle kao tokom puberteta. Telo je stabilnije, a većina mladih se oseća sigurnije u svom izgledu.
Mnogi osamnaestogodišnjaci razmišljaju o budućnosti, odnosima i sopstvenom identitetu, dok istovremeno još uvek traže oslonac u porodici. Upravo zato je važno pronaći ravnotežu između podrške i davanja prostora za samostalnost.