Od knjiga i časopisa do rođaka i komšija, realnost je pretrpana savetima o trudnoći. Šta se stvarno sme a šta ne, i šta je prava istina? Koji su to najčešći mitovi o trudnoći?
STVARNOST: Stres nikad nije dobra vest, ali trudnice ne treba da se plaše. Nova istraživanja pokazuju da je umeren nivo stresa zapravo dobar za fetus: to utiče na nervni sistem fetusa i ubrzava njegov razvoj. Saznajte više: Stres kao uzrok spontanog pobačaja
Mitovi o trudnoći # 2 – Trudnice ne bi trebalo da jedu slatkiše.
STVARNOST: Postoji veliki izuzetak od ovog pravila: čokolada. Nove studije pokazuju da šestomesečne bebe žena koje su jele čokoladu svaki dan tokom trudnoće pokazuju manji strah i češće se osmehuju. Prema drugoj studiji, redovno unošenje čokolade značajno smanjuje rizik od razvoja visokog krvnog pritiska – preeklampsije.
Mit # 3 – Trudnice bi trebalo da izbegavaju vežbe.
STVARNOST: Zapravo, trudnica treba da vežba, a beba u tome uživa. Fetusi trudnica koje su fizički aktivne imaju stopu srčanih otkicaja koja je sporija i promenjiva što su znaci zdravog kardiovaskularnog sistema. Saznajte više: Trudnoća i vežbanje
Mit # 4 – Trudnice bi trebalo da se drže daleko od morskih plodova.
STVARNOST: U stvari, unošenje puno ribe bogate sa omega-3 masnim kiselinama, a siromašne živom tokom trudnoće „proizvodi“ pametniju decu. Deca čije su majke jele najmanje 350 grama morskih plodova nedeljno tokom trudnoće, pokazuju istraživanja, imala su veći verbalni IQ, bolje socijalne i komunikacione veštine i vrhunske motoričke veštine. Saznajte više:Riba i morski plodovi u trudnoći
Mit # 5 – Postoji neka idealna trudnoća kojoj žena treba da teži.
STVARNOST: Trudnoća nije generalno idealno iskustvo, već je vrlo lično i posebno. Neke trudnoće su lagane, neke teške. Neke sa komplikacijama, neke bez. Neke mame su srećne, dok su neke depresivne. Sve te trudnica pomažu bebi da odraste i pripremi se za svet u kom će biti dobrodošla. Razvoj malenog bića u maminom stomaku jedinstven je baš kao i trudnica sama.
Mit # 6 – Trudnoća je zapravo samo devet meseci čekanja velikog događaja – porođaja.
STVARNOST: Naučnici smatraju da je trudnoća je ključno razdoblje samo po sebi: „početno stanje za blagostanje ali i bolesti u kasnijem životu”, kako to kaže jedan istraživač. Zaista, akušerstvo je nekad bila uspavana medicinska specijalnost, a danas su tih devet meseci u središtu interesovanja i i predmet sve većeg broja broja časopisa i knjiga.
Mitovi o trudnoći # 7 – Fetus je inertno biće, skup tkiva, a trudnica je njegov pasivni inkubator.
STVARNOST: Istraživanja o fetusima otkrivaju da je fetus aktivno i dinamično stvorenje, koje se prilagođava okolini. Saznajte više: Podsticanje bebinog razvoja u stomaku
Mitovi o trudnoći # 8 – Moramo da se usresredimo na sve što može da pođe po zlu za vreme trudnoće.
STVARNOST: Uslovi u materici imaju veliki uticaj na kasniji život, a prenatalni razdoblje je izvor zdravlja i snage.
Mit # 9 – Fetus je zatvoren daleko u materici, na njega ne utiče ono što se događa napolju.
STVARNOST: Mnogo toga sa čime se trudna žena susreće u svom svakodnevnom životu, od vazduha koji udiše, hrane i pića koje unosi, hemikalija kojima je izložena – sve to na neki način deli sa njom i fetus.
Trudnice mogu da zaštite svoje fetusa suzdržavanjem od alkohola i cigareta, kupovinom plastičnih proizvoda koji su bez ftalata i BPA-free, i bez stavljanja plastičnih posuda u mikrotalasnu rernu.
Mit # 10 – Sve žene se osećaju zadovoljno tokom trudnoće.
STVARNOST: Trudnice, baš kao i druge čene, mogu da pate od poremećaja raspoloženja: psihijatri procenjuju da oko 20 posto trudnica osete anksioznost ili imaju depresiju. Depresija tokom trudnoće može da poveća rizik od prevremenog porođaja i niske porođajne težine, pa u tom slučaju treba potražiti pomoć lekara.
Mitovi o trudnoći # 11 – Pol deteta možete saznati pomoću ultrazvuka ili amniocenteze, sve ostale metode predviđanja su glupe bapske priče.
STVARNOST: U stvari, istraživanja o fetusima potvrđuju neke od bapskih priča o tome kako da se raspozna pol deteta. Žene koje imaju jake jutarnje mučnine zapravo imaju veću verovatnoću da rode devojčice, žene koje imaju veliki apetit zapravo imaju veću verovatnoću da će dobiti dečke, a žene koje se oslanjaju na sne ili „osećaj“ imaju iznenađujuće dobre šanse da i budu u pravu.
Objavljen: 28. jun 2012. godine, ažuriran: 4. januar 2025. godine
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja. U ovom tekstu1 Šta je dvopek i…
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja. U ovom tekstu1 Zašto se javlja mučnina tokom vožnje?1.1 Simptomi „morske bolesti“…
Tinejdžeri i dosada često idu zajedno, a posebno je kod nekih prisutna dosada na letnjem raspustu. Ako imate dete u pubertetu, sigurno ćete primetiti da vrlo često ne znaju šta će sa sobom. Ponekad će vam se činiti da im je ruka „srasla sa telefonom“, a ako im se telefon privremeno oduzme, neće znati kako…
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja.
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Činjenica je da je pažnja tinejdžera izuzetno kratka i to nije samo posledica korišćenja savremenih tehnologija. I prethodne generacije dece su se susretale sa dosadom u ovom životnoj fazi.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Blizu 20% svih trudnoća koje su potvrđene završi se spontanim pobačajem, dok do biohemijske trudnoće dolazi u čak oko 50% slučajeva, ali žene tada ni ne znaju još uvek da su ostajale u drugom stanju. Koliki je uticaj kariotipa na ponovljeni pobačaj i kako se utvrđuje da je roditeljski kariotip uzročnik?
Najčešće komplikacije u ranoj trudnoći su vanmaterična trudnoća, molarna trudnoća i spontani pobačaj. Pored toga, mnoge trudnice se suočavaju sa implantacijskim krvarenjem, jutarnjim mučninama i drugim problemima, koji su deo normalnog toka trudnoće.
Polni organi - Genetski pol embriona je determinisan već pri fertilizaciji, gde je diferenciranje polnih organa genetski programirano i nezavisno. Pošto spermatozoidi nose Y hromozom, može se reći da su oni determinantna pola embriona.
18.nedelja trudnoće – Sada ste u drugom stanju punih 17 nedelja. Bebine kosti postaju sada sve tvrđe i formiraju se otisci prstiju. Oči i uši su joj u ispravnom položaju a kapci zatvoreni. Moguće je da ćete sada moći da je osetite kako se pomera. Uskoro ćete raditi i drugi ekspertni ultrazvučni pregled.