Lekovi tokom dojenja: Uticaj lekova na dojenje i bebu
Da li su dozvoljeni lekovi tokom dojenja? Kakav je uticaj lekova na bebu? Koji lekovi nisu bezbedni? Da li je veći uticaj na bebu lekova tokom trudnoće ili u toku dojenja? Sve su ovo pitanja na koje ćete naći odgovore u ovom članku.
Važno je da odmah naglasimo da je dojenje najbolji mogući izbor za bebu i ako dojite, koliko god, već ste mnogo učinili za zdravlje svoje bebe, ali i za svoje zdravlje. Ukoliko se nađete u situaciji da treba da pijete lekove, evo nekih smernica na koje treba obratiti pažnju.
Dojenje je važan i osetljiv period u životu žene, gde je pažnja prema zdravlju majke i bebe od suštinskog značaja. Upotreba lekova tokom dojenja zahteva oprez i pažljivo razmatranje kako bi se osiguralo da nema nepotrebnih rizika po zdravlje bebe. Lekovi koji se uzimaju tokom dojenja mogu imati uticaj na bebu, ali je taj uticaj obično manji nego tokom trudnoće. To je zbog razlika u metabolizmu i sposobnosti tela bebe da obradi supstance.
Pre nego što započnete bilo koju terapiju tokom dojenja, uvek je preporučljivo da se konsultujete sa zdravstvenim stručnjakom, obično lekarom ili farmaceutom. Oni će proceniti rizike i koristi, uzimajući u obzir specifičnosti vašeg slučaja.
Postoje različiti izvori informacija o lekovima tokom dojenja. Nacionalni i međunarodni resursi, kao i farmaceutske organizacije, pružaju smernice o bezbednosti lekova tokom dojenja. A uvek vam na ta pitanja odgovore mogu dati i lekar ili farmaceut.
Da li je veći uticaj na bebu lekova u trudnoći ili tokom dojenja?
Uopšteno, lekovi u trudnoći mogu imati značajan uticaj na razvoj fetusa, budući da se supstance iz lekova prenose preko posteljice direktno do bebe u stomaku. Zbog toga se posebna pažnja posvećuje bezbednosti lekova tokom trudnoće, i mnogi lekovi se ne preporučuju ili se koriste samo uz pažljivo praćenje.
S druge strane, tokom dojenja, supstance iz lekova mogu preći u majčino mleko, ali u obično manjim količinama nego što se prenose tokom trudnoće. Ova manja izloženost često rezultira manjim rizicima za bebu u odnosu na period trudnoće.
Važno je napomenuti da individualni faktori, poput vrste lekova, doze, trajanja izlaganja i specifičnosti zdravstvenog stanja majke i bebe, igraju ključnu ulogu u oceni rizika i koristi. U nekim slučajevima, lekar može preporučiti prekid dojenja ili prilagođavanje terapije kako bi se smanjio potencijalni rizik za bebu.
U svakom slučaju, konsultacija sa zdravstvenim profesionalcem je od suštinskog značaja kako bi se donela informisana odluka o upotrebi lekova tokom trudnoće i dojenja. Individualna procena rizika i koristi pomaže u donošenju najbolje odluke koja zadovoljava potrebe majke i obezbeđuje optimalno zdravlje bebe.
Da li lekovi prelaze u majčino mleko?
Gotovo svi lekovi koji se nađu u krvi u nekoj meri će se preneti u majčino mleko, ali većina u niskoj dozi koja nema uticaj na novorođenče. Međutim, neki lekovi se mogu naći u visokim nivoima u majčinom mleku. Stoga se svaki lek individualno procenjuje i savetuje se njegova doza.
Lekovi i dojenje: Da li uzrast bebe utiče na to da majka sme ili ne da uzima neki lek?
Najveći uticaj lekova na bebu je u prvom trimestru trudnoće, a kako fetus i kasnije, beba, raste, taj rizik opada. Izlaganje lekovima u majčinom mleku je najrizičnije za prevremeno rođene bebe, novorođenčad i bebe koje imaju neko zdravstveno stanje koje je rizično, kao i bebe sa bubrežnim problemima.
Prva dva dana posle porođaja, lekovi tokom dojenja se prenose u minimalnoj meri jer majka tada proizvodi ograničenu količinu mleka. Rizik je najmanji za zdrave bebe od 6 meseci i starije. U ovom uzrastu, lekovi se efikasno metabolišu kroz telo odojčadi.
Foto: Canva/Demetra
Da li treba prestati sa dojenjem zbog uzimanja lekova?
Lekovi tokom dojenja su u velikoj meri bezbedni. Uvek razmatrajte i to da korist od nastavka uzimanja lekova za hronično stanje može nadmašiti sve potencijalne rizike. Ipak, ako je neki lek štetan za bebu, lekar će savetovati alternativni lek ili nižu dozu.
Veoma su retke situacije u kojima lekari savetuju privremeno ili trajno prestajanje dojenja obzirom na to koliko je ono značajno za bebu. Ukoliko unapred znate koliko će pauza od dojenja trajati, za to vreme se možete izmlazati rukom ili pomoću pumpice i nastaviti sa dojenjem po završetkuterapije.
Možda imate i sačuvanog svog mleka ili ćete moći da ga nakupite dok ne počnete terapiju, za taj period, ali nije problem ni ako beba u tom periodu bude morala da koristi neko drugo mleko prilagođeno njenim potrebama.
Kod nas se mnogo češće savetuje prestanak dojenja ili ni ne počinjanje sa dojenjem, nego što je to slučaj bilo gde u svetu. Veoma su retke i teške zdravstvene situacije, kao što je hemoterapija, na primer, kada bi lekar zaista trebao da savetuje da majka ne bi trebalo da doji. Dobro se raspitajte da li bebi zaista morate da uskratite dojenje!
Bezbedni lekovi tokom dojenja
Neki od ovih lekova su bezbedni, ali imajte u vidu da nisu svi u potpunosti dozvoljeni. Najbolje je da se držite pretrage sa linkova u nastavku teksta i proveravate svaki lek pojedinačno.
Lekovi protiv bolova – acetaminophen, ibuprofen, naproksen natrijum — samo za kratkotrajnu upotrebu
Antimikrobni lekovi – flukonazol, mikonazol (primenite minimalnu količinu), klotrimazol (primenite minimalnu količinu); penicilini, kao što su amoksicilin i ampicilin; cefalosporini, kao što je cefaleksin
Dekongestivi – lekovi koji sadrže pseudoefedrin (koristite ih sa oprezom jer pseudoefedrin može smanjiti snabdevanje mlekom)
Kontracepcija – koja sadrže samo progestin, poznati i kao minipilule. Razgovarajte sa lekarom o upotrebi klasične pilule koja sadrži estrogen i progesteron
Lekovi i dojenje: Šta raditi ako već postoji terapija za neko zdravstveno stanje?
Ako unapred planirate da uzimate lekove, svakako ćete već imati određenu terapiju i tokom trudnoće. Lekovi koji su dozvoljeni u trudnoći dozvoljeni su i tokom dojenja. Verovatno ste već o tome razgovarali sa svojim lekarima i utvrdili potrebnu dozu koja će se eventualno prilagođavati vremenom.
Izbegavajte da uvodite lekove koji vam nisu nužno potrebni poput biljnih lekova, velikih doza vitamina i suplemenata (osim vitamina za trudnice i onoga što lekar ili farmaceut preporuče).
Važno je i da na umu imate vreme kada pijete lek i koliko će vremena proći do podoja. Različiti lekovi u različitim vremenskim okvirima dospevaju u mleko.
Lekovi tokom dojenja za koje nije potreban recept
Često su lekovi za koje nije potreban recept, poput većine za prehladu, složenog sastava i teško je utvrditi da li su odobreni za trudnice ili ne. Nemojte uzimati pojačane (Forte) oblike, kao i lekove sa produženim dejstvom, a svakako se posavetujte sa lekarom da li su i u kojoj meri bezbedni.
Isto važi i za suplemente, dodatke ishrani i biljne lekove. Nemojte ih uzimati ako nije naznačeno da su bezbedni za trudnice i dojilje.
*Napomena: Kada je u pitanju treća stavka, pretragu morate vršiti po generičkom nazivu na ćirilici. Prve dve stavke daju detaljan prikaz svih lekova, uz objašnjenja i studije, ali na engleskom jeziku
Bezbednost lekova tokom dojenja zahteva individualni pristup. Razgovarajte sa svojim lekarom kako biste zajedno napravili informisanu odluku koja će obezbediti optimalno zdravlje i dobrobit kako majke, tako i bebe.
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja. U ovom tekstu1 Šta je dvopek i…
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja. U ovom tekstu1 Zašto se javlja mučnina tokom vožnje?1.1 Simptomi „morske bolesti“…
Tinejdžeri i dosada često idu zajedno, a posebno je kod nekih prisutna dosada na letnjem raspustu. Ako imate dete u pubertetu, sigurno ćete primetiti da vrlo često ne znaju šta će sa sobom. Ponekad će vam se činiti da im je ruka „srasla sa telefonom“, a ako im se telefon privremeno oduzme, neće znati kako…
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja.
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Činjenica je da je pažnja tinejdžera izuzetno kratka i to nije samo posledica korišćenja savremenih tehnologija. I prethodne generacije dece su se susretale sa dosadom u ovom životnoj fazi.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Uvođenje hrane za neke bebe će tek sada početi, kod beba uzrasta 6 do 9 meseci. Ako vaša beba do sada nije jela čvrstu hranu, vratite se prvo na spisak namirnica za bebe 4 do 6 meseci.
Plakanje je primarni oblik komunikacije novorođenčeta. I bebe veoma često plaču. Ono na šta će vam biti možda teško da se naviknete u početku je zacenjivanje novorođenčeta. Veoma male bebe u proseku plaču između jednog i četiri sata dnevno. To je uobičajen deo procesa prilagođavanja na život van maminog stomaka.
29.nedelja bebinog razvoja: Vaše dete je u ovom uzrastu veoma osetljivo na sukobe. Ono može da oseti frustracije čak i kada nisu usmerene na njega. Sada beba veoma jasno ume da raspoznaje razliku između tužnog i srećnog lica, a po tonu glasa će prepoznavati da li joj neko prija ili ne.