Razvoj deteta po uzrastu: socijalno-emocionalni razvoj
Socijalno-emocionalni razvoj je sposobnost deteta da razume osećanja drugih i kontroliše svoja osećanja i ponašanja. Deci je potrebna saradnja i prateća uputstva, kao i demonstracija samokontrole i obraćanje pažnje na njih, kako bi stekli osnovne veštine. Socijalno-emocionalni razvoj čine i osećaj poverenja, ponosa, samopouzdanja, prijateljstva, naklonosti i humora. Briga odraslih i poverenje koje dete stekne u njih su ključ do uspešnog razvoja.
Deca brzo rastu i razvijaju se tokom prvih pet godina života. Socijalno-emocionalni razvoj je jedna od važnih razvojnih oblasti i predstavlja razvoj sposobnosti dece da:
formiraju i održavaju pozitivne odnose,
imaju emocije i znaju kako da iz izraze i upravljaju njima,
istražuju i bave se okolinom.
Ovaj razvoj utiče na detetovo samopouzdanje, empatiju, sposobnost da razvija tajna prijateljstva i partnerstva, kao i za osećaj vrednosti i važnosti sebe. Roditelji igraju najveću ulogu kada je socijalno-emocionalni razvoj u pitanju jer sa njima imaju najdoslednije odnose. Dosledni odnosi sa ljudima iz okruženja im pomažu da istraže predvidljive emocije.
Temperament deteta (*1)
Temperament deteta je urođeni atribut koji definiše pristup deteta svetu i njegovu interakciju sa okolinom kroz 9 dimenzija:
nivo aktivnosti,
rastresenost,
intenzitet emocija,
pravilnost,
senzorni prag,
sklonost približavanju nasuprot povlačenju,
prilagodljivost,
upornost i
kvalitet raspoloženja.
Temperament možemo da definišemo i kao detetovu ličnost ili stil ponašanja koji mu je svojstven. On utiče na detetovo ponašanje i njegovu interakciju sa drugima. Temperament deteta možemo da svrstamo u 3 široke kategorije:
Lak i fleksibilan – Ova kategorija uključuje decu koja vole da se druže, uživaju u rutinama i pridržavaju ih se (vreme spavanja, obroka, prilagođavanje promenama) i imaju smireno raspoloženje.
Ativan i žestok temperament deteta – Dete koje je nervozno, ne prati rutinu, nema pravilan raspored hranjenja i spavanja, plaši se novog okruženja i ljudi koje ne poznaje. Ova deca imaju intenzivne reakcije i lako se uznemiravaju.
Spor do zagrevanja i oprezan – Temperament deteta koje je ovakvo je nešto drugačiji, ona su ili akativna ili manje angažovana, stidljiva su prema novinama i nepoznatim osobama, pa se mogu povući ili reagovati negativno. Njima je udobnije kada se zagreju i potrebno im je vreme da se naviknu na novu osobu i okruženje.
Ova klasifikacija služi za lakšu diskusiju, ali rektka su deca koja se uklapaju u jednu, pa čak i dve kategorije. Diskusija o temperamentu sa roditeljima, odnosno starateljima će identififkovati potrebe deteta i oblikovati njegovo ponašanje kako bi se ostvarila lakša interakcija sa okolinom.
Socijalno-emocionalni razvoj deteta po uzrastima
0-1 mesec
• spava oko 20 sati • prestaje da plače kada mu se približite • gleda netremice majku dok mu priča
1-2 meseca
• ljudski glas i podizanje na ruke smiruju dete kada plače
2-3 meseca
• reakcija oživljavanja kada gleda ljudsko lice • facijalna ekspresija (grimase)
3 meseca
• spava oko 18 sati
0-3 meseca
• različito plače kada je gladno, kada ga nešto boli i kada mu je neugodno
4 meseca
• glasno se smeje • traži pogledom majku koja ga zove
5 meseci
• pozitivna emoticionalna reakcija na svaki ljudski lik
6 meseci
• spava oko 16 sati • razlikuje poznate od nepoznatih • ljuti se ako mu se uzme igračka
6-7 meseci
• smeje se liku u ogledalu
8 meseci
• igra se skrivača (ku-ku)
9 meseci
• spava oko 15 sati • hrani se keksom • privlači pažnju okoline različitim aktivnostima • reaguje na svoje ime • oponaša radnje “pa-pa” • pruža ruke da bi ga podigli • plače kada se odvoji od majke • afektivno vezivanje: vezano za jednu osobu • strah od stranih lica: rezervisano ponašanje
• pije iz šoljice uz pomoć odraslog • pruža igračku,ali je ne pušta
11 meseci
• taši rukama na poznate pesmice • reaguje na zabranu prekidom započete aktivnosti
Socijalno-emocionalni razvoj – 12 meseci
• spava 13-15 sati • žvaće hranu • pomaže pri oblačenju • samostalno prinosi hranu ustima • oponaša jednostasvne radnje ukucana (plazi se, žmirka, kašljuca) • pokazuje prstom u željenom pravcu • daje predmete majci • pokazuje interes za decu i odrasle
12-15 meseci
• strah od nepoznatih osoba doseže vrhunac
15 meseci
• reaguje na svoje ime • imitira jednostavne aktivnosti ukućana • ponavlja aktivnosti kojoj se ukućani raduju
18 meseci
• skida cipele i čarape, otkopčava rajfešlus • pridržava času dok pije, pokušava da jede kašikom • jak strah pri odvajanju od bliskih osoba • igra solitarna, igra se samo u prisustvu druge dece • javljaju se znaci ljubomore, negoduje kada drugo dete privlači paznju na sebe • nekontrolisano balavljenje • bezrazložni nastupi uznemirenosti i smeha • prisutni intervali odsutnosti • stereotipni pokreti • moguća depresivnost zbog dužeg odvajanja od bliskih osoba
Socijalno-emocionalni razvoj posle druge godine
24 meseca
• skida gaćice, pantalone, kaput i jaknu • zatvara rajsferšlus • pije samo iz šolje • uglavnom suvo noću • početak paralelne igre, igra se pored vršnjaka, poveremeno im daje ili pokazuje igračku, uživa u igrama borbe i premetanja sa vršnjacima • početak interesovanja za grupne aktivnosti • ponos, jogunstvo • izražena ljubomora • reaguje na emocionalni izraz odraslog (empatija)
25 meseci
• ostaje kraće vreme sa nepoznatom osobom
26 meseci
• oblači delove odeće (cipele, čarape, gaćice)
28 meseci
• inicira vlastitu igu • prihvata igru JA-TI • zna svoje ime
29 meseci
• na vreme traži nošu
30 meseci
• ne mokri noću • nosi čašu sa vodom bez prosipanja • uživa pomažući odraslima u aktivnosti (briše prašinu) • pridružuje se grupno vodenoj igri (“ringe ringe raja”)
36 meseci
• kaže svoj pol i godine starosti • koriste fraze učtivnosti: molim, hvala, izvini • igru često proprati govorom • pokušava da pospremi svoje igračke • napadi besa pri sputavanju i sl.
3-4 godine
• uspostavljena kontrola defekacije i mokrenja (potrebna mu je pomoć u toaletu) • prva zaljubljivanja
4 godine
• kooperativna igra sa vršnjacima • početak prihvatanja jednostanih pravila igre • samoinicijativno se pozdravlja sa odraslima • samostalno se priprema za spavanje • počinje emocionalno povezivanje • pojava emocija: stida, zavisti, nade i ponosa; prva estetska osećanja
4-5 godina
• interesovanje za polne organe, moguća masturbacija • kompletno ovladavanje toaletom • strahovi od mraka, imaginarnih bića
5 godina
• postavlja sebi sto • organizuje igre sa vršnjacima, preferira igru sa istim polom • uključuje se u razgovor sa odraslima • može da odloži zadovoljavanje potrebe
Socijalno-emocionalni razvoj – Foto: Canva & Demetra
6 godina
• koristi kompletan pribor za hranjenje, pravi sebi sendvič • čisti svoje cipele • ide samo u komšiluk • može mu se poveriti manja suma novca • bira omiljenog druga • pokazuje zaštitničko ponašanje prema mlađoj deci • poštuje pravila igre sa vršnjacima • prepoznaje svoja osećanja ljubavi i sreće, besa i razočarenja • situaciju može da sagleda i iz ugla druge osobe • realistični strahovi i strahovi od natrpirodnih bića • sposobnost za saradnju i zajedničke aktivnosti.
Objavljen: 7. jun 2011. godine, ažuriran: 6. novembar 2024. godine
Literatura:
NIH: Developmental Stages of Social Emotional Development In Children – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK534819/
Mnoge žene brinu o pobačaju. Nažalost, malo je stvari koje se mogu preduzeti da se spreči spontani pobačaj. Obično se javlja u prvih 12 nedelja trudnoće. Javlja se u oko 15% trudnoća, dok se računajući i biohemijsku trudnoću (kada obično ni ne saznate da ste u drugom stanju), javlja u preko 50% trudnoća. U ovom…
Pošto smo konačno skinuli stigmu sa masturbacije i shvatili da je to normalna aktivnost, neki mitovi su se ipak zadržali. Ovaj put pričamo o tome da li masturbacija utiče na imunitet i na koji način može ili ne da utiče. Studije sugerišu da masturbacija može da donese različite zdravstvene benefite u vidu ublažavanja stresa, poboljšanja…
Ovo je jedan od najjednostavnijih recepata za keksiće. Jednostavan keks sa pudingom mogu napraviti i početnici u kuhinji. Sastojci za jednostavan keks: 125 grama putera 50 grama šećera u prahu 125 grama brašna kesica pudinga po ukusu Foto: MrsPetkovic Kako se pravi jednostavan keks sa pudingom? Ostavite puter van frižidera da omekša. Prstima ga izgnječite…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Gubitak trudnoće je iskustvo koje retko ko očekuje i mnogima donese duboku emotivnu prekretnicu. Spontani pobačaj, iako čest, ostaje prekriven tišinom i neizvesnošću: šta se dogodilo, zašto se dogodilo, da li će se ponoviti? U ovom tekstu razmatramo ključne informacije: kada govorimo o spontanom pobačaju, koji su najčešći uzroci, na šta obratiti pažnju kao trudnica ili partner, i kako pristupiti sledećim koracima posle iskustva gubitka.
Masturbacija je tema koja i danas izaziva brojne mitove i predrasude. Od tvrdnji da slabi imunitet, do ideja da je njegov uticaj zanemarljiv. U najmodernijim istraživanjima, stručnjaci se sve češće bave pitanjem da li seksualna aktivnost, uključujući i masturbaciju, može imati uticaj na odbrambene mehanizme organizma. U ovom tekstu razumećemo šta nauka kaže o povezanosti masturbacije i imuniteta, koje efekte su zabeležene, gde postoje ograničenja, i na šta obratiti pažnju.
Karijera rođenih 7. novembra često se kreće u pravcu istraživanja, nauke, umetnosti ili psihologije. Imaju izuzetnu sposobnost da uoče obrasce i otkriju istinu, što ih čini uspešnima u profesijama koje zahtevaju analitičnost i empatiju.
Možda o tome da sada niste razmišljali, ali i mobilni telefon ima načina da vam bude saveznik u oslobađanju od stresa. Sve može biti korisno, ako stvari koristite i gledate na pravi način.
Imajte na umu da će zabavne zimske aktivnosti poboljšati mentalno zdravlje cele porodice, a aktivnosti na otvorenom i fizičko zdravlje, kako dece, tako i odraslih.
Ne postoji tačna statistika koliko dece sa poremećajem pažnje ima bipolarni poremećaj, jer je razlika između ova dva poremećeja u detinjstvu veoma teška.
Mnogi roditelji se pitaju kada je vreme da njihovo dete progovori, da li dovoljno priča u odnosu na vršnjake, da li u redu da ga samo oni razumeju i da nepravilno izgovara glasove.