Mogući deficit u ishrani u prvih šest godina života su toliko rizični, da nije preporučljivo da se uvodi veganska ishrana dece. Ukoliko detetu servirate vegeterijansku ishranu, ona je već nešto drugo, ali veganstvo se ne savetuje.
Dok traje rast i razvoj dece, minimum prvih 6 godina, a idealno dok se ne završi rast ne treba uskraćivati deci hranu životinjskog porekla, pa čak ni ribu, osim pod strogim medicinskim nazorom uz stalne kontrole i analize.
Mimo mesa, uskraćivanje mleka, putera i jaja po decu može imati ozbiljne posledice po zdravlje, zaključili su učesnici na Kongresu Evropskog društva za ishranu u Pragu, 2017. godine. (*1)
Dosadašnja istraživanja: Veganska ishrana dece
Usvajanje veganske ishrane izlaže decu nedostatku velikog broja hranljivih materija koje su ključne za pravilan razvoj. Stoga su se stručnjaci složili da veganstvo nije preporučljivo čak ni uz strog medicinski nadzor, a pogotovo ako on izostane.
Pre svega, deca se najčešće suočavaju sa nedostatkom vitamin B12, zatim kalcijuma, cinka i proteina koji sadrže sve masne kiseline. Ovi nedostaci izlažu decu zdravstvenim problemima koji mogu biti veoma opasni: razvoj koštanog sistema niske gustine do neuroloških poremećaja. Deca vegani su sitnija i mršavija od svojih vršnjaka, takođe su pokazala istraživanja Univerzitskog koledža u Londonu. (*3)
Koja je razlika između vegeterijanske i veganske ishrane kada je zdravlje dece u pitanju?
Mnogo je manji problem ako su deca na vegeterijanskoj u odnosu na vegansku ishranu.
Najčešće se kod dece koja su na veganskoj ishrani uočava problem sa vitaminom B12. On je neophodan za stvaranje DNK koji mora biti sadržan u svakoj novoj ćeliji u telu, a i za pravilan razvoj centralnog nervnog sistema i krvnih zrnaca.
Lekari savetuju da bi veganska ishrana dece trebalo da se odloži najmanje do polaska u školu, ali ako roditelji ne pristaju na to, onda bi morali da vrše detaljne redovne analize određenih vitamina i minerala, kao i sistematske preglede dece, a sve uz medicinsku podršku i savete o kombinovanju namirnica.
Razlike u razvoju dece su uočene i kod dojenje dece, pa se preporučuje obavezna dopuna ishrane, čak i kada analize ne otkrivaju posebne nedostatke. Savetuje se da pređu na neku vrstu vegeterijanstva u periodu dojenja.
Za razliku od onih koji isključuju meso, ribu, mlečne proizvode i jaja, kod malih vegeterijanaca dolazi do poboljšanja lipidnog profila čak i ako se poveća unos dijetalnih vlakana.
Važna napomena: uočena je tendencija prekomernoj telesnoj težini kod osoba svih uzrasta koje su na veganskoj ishrani ili postu, usled prekomernog unosa ugljenih hidrata.
Glavni izvori biljnih proteina
Kada je u pitanju veganska ishrana dece, upotreba suplemenata je neizbežna, jer nije moguće da nedostatak mikronutrijenata nadoknade iz ishrane. Prema Evropskoj asocijaciji za pedijatriju, gastroenterologiju, hepatologiju i nutriciju (ESPAGAN), takozvana „biljna mleka“ od pirinča, badema, soje i ovsa nisu nutritivno adekvatna zamena za kravlje mleko. Problem se uglavnom odnosi na nizak nivo kalcijuma koji je ključan za pravilan razvoj koštanog sistema i prevenciju rahitisa, koji se češće sreće kod dece vegana.
Kupovni biljni napici su uglavnom lošeg kvaliteta sa veoma malim procentom glavnog sastojka, o tome opširno i detaljno možete pročitati na blogu Vitki gurman. Sa druge strane, kupovni biljni napici su najčešće obogaćeni kalcijumom, vitaminom D i B12, mada ne u dovoljnom procentu za ishranu dece. Ako se odlučite da sami pravite „biljno mleko“, onda će dete svakako biti uskraćeno za ove minerale i vitamine, pa je potrebno da mu dajete suplementaciju. Uz sve to, deci bi trebalo povećati i količinu zelenog lisnatog povrća.
NCBI: Van Winckel, M., Vande Velde, S. et al. Clinical practice: Vegetarian infant and child nutrition. European Journal of Pediatrics. 2011. V. 170. No. 12. pp. 1489-1494.
Objavljen: 15. decembar 2021. godine, ažuriran: 23. oktobar 2024. godine
Ljudi rođeni 25. novembra često deluju kao da žive korak ispred svih drugih. Iako su po prirodi vedri, otvoreni i optimistični, u sebi nose dozu ozbiljnosti i jaku unutrašnju logiku. U ovom tekstu 1 Rođeni 25. novembra – osobine ličnosti1.1 25. novembar – ljubav1.2 Karijera – rođeni 25. novembra1.2.1 Zdravlje1.2.1.1 25. novembar – pozitivne osobine1.2.1.2…
Trodnevna groznica ima i druge nazive: Roseola infantum, Exanthema subitum, šesta dečija bolest i trodnevni osip. Iako je većina male dece preleži, to je jedna od manje poznatih dečjih bolesti koja uzrokuje ospu. Oboljevaju samo deca u uzrastu od šest meseci do tri godine – i vrlo je zarazna. U ovom tekstu 1 Šta je…
Mora da ste se nekada pitali kako da preživite sledeće porodično putovanje, jer je prethodno bilo veoma stresno. Prava je retkost da porodica sa decom putuje i u svim fazama detetovog uzrasta sve bude idealno. Realnost je da su roditeljima u glavi misli od toga da ne planiraju da mrdnu dok dete ne navrši 12…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Često su duhoviti, direktni i energični, a njihova harizma dolazi iz kombinacije spontanosti i mudrosti. Imaju potrebu da inspirišu, pokreću i motivišu druge, svesni da im je data prirodna sposobnost da svojom pojavom utiču na svet oko sebe.
Uzrok bolesti je nepoznat, ali to je verovatno zbog virusa koji je prenosi kroz respiratorne puteve. Uzrokuje je jedna vrsta herpes virusa (ne oni koji su seksualno prenosivi). Inkubacija – od infekcije do pojave simptoma – je 10 do 15 dana.
Uzrok bolesti je nepoznat, ali to je verovatno zbog virusa koji je prenosi kroz respiratorne puteve. Uzrokuje je jedna vrsta herpes virusa (ne oni koji su seksualno prenosivi). Inkubacija – od infekcije do pojave simptoma – je 10 do 15 dana.
Iako KISS sindrom nije priznat kao standardna medicinska dijagnoza u većini pedijatrijskih protokola, stručni radovi ukazuju na to da promene u prvom i drugom vratnom pršljenu (atlanto-aksijalnoj oblasti) mogu imati uticaja na držanje i motorički razvoj odojčeta.
Krvna slika je jedan od najčešćih testova koje pedijatar može preporučiti, ali mnogi roditelji nisu sigurni šta sve ona pokazuje i kada je zaista potrebna. Ovaj pregled obuhvata ključne pokazatelje kao što su broj crvenih i belih krvnih zrnaca, hemoglobin, hematokrit i trombociti, i može pomoći u otkrivanju anemije, infekcija, ali i drugih stanja koja utiču na rast i razvoj deteta. U nastavku ćemo pojasniti šta konkretno znače najčešći nalazi kod dece i koje korake možete preduzeti kao roditelj ukoliko rezultati odstupaju od očekivanog.