Godine 1980. autizam je bilo daleko ređi nego danas. U proseku se javljalo oko 4 slučaja u 10.000 dece. Najnovija istraživanja pokazuju da danas jedno od 50 dece ima autizam. Mnogi se pitaju zašto je autizam čest danas? Iako je teško dobiti tačnu procenu, potpuno je jasno da se stopa autizma drastično povećala u poslednjih nekoliko decenija, zapravo najviše u poslednjih deset godina. Dakle, što se promenilo?
Postoji niz činilaca koji su doprineli povećanju broja slučajeva autizma.
Zašto je autizam čest?
To uključuje:
– Bolju svest o oboljenju
Godine 1980. autizam je prvi put uveden kao posebna dijagnostička kategorija. Do tog vremena, lekari ga podvode pod druge poremećaje, kao što je na primer shizofrenija detinjstva.
Od 1980. godine, a posebno u poslednjih desetak godina, među zdravstvenim radnicima i roditeljima znatno raste svest o ovom poremećaju. Pedijatri sada vrše skrinig na rane znakove upozorenja, a i roditelji su više informisani o toj tematici. Starija deca koja su imala znakove autizma ali nisu prepoznata kao autistična, sada su dobila ispravnu dijagnozu.
– Proširenje spektra simptoma
Usporedo sa naporima da se poveća svest, došlo je do promene dijagnostičkih kriterijuma koje sada priznaju autizam kao spektar. Sada se to naziva Autistički spektar poremećaja (Autism Spectrum Disorder (ASD)) – što je pomoglo da se obuhvati širok spektar simptoma koji nadilaze „klasičan“ autizam i koji uključuju i granične slučajeve socijalnog, komunikativnog i ponavljajućeg/stereotipnog ponašanja.
– Saznanja o uzroku
Poslednjih godina naučnici istražuju ogroman broj potencijalnih činilaca okoline koji bi mogli uzrokovati autizam (kao na primer izloženost toksinima, virusima i slično u fetalnom dobu). Postoji i veoma raširena teorija da je nasledni faktor presudan, kao i da su specifične genetske mutacije kod roditelja jedan od glavnih razloga za ovu “epidemiju” autizma, pogotovo zato što sve češće ljudi dobijaju decu u četrdesetim godinama. Neka istraživanja sugerišu i da ASD nastaje upravo zbog kombinacije te dve stvari – činilaca iz okoline i genetskog porekla.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Oko toga da li redovan seks produžava život ili zdrave osobe imaju češće seks uvek postoje brojne rasprave. To mu dođe kao ono da li je starija kokoška ili jaje. Bilo kako bilo, seksualni odnosi mogu samo da poboljšaju kvalitet vašeg života i, ukoliko je moguće, ne bi trebalo da ih izbegavate i smatrate bespotrebnim.
Blizu 20% svih trudnoća koje su potvrđene završi se spontanim pobačajem, dok do biohemijske trudnoće dolazi u čak oko 50% slučajeva, ali žene tada ni ne znaju još uvek da su ostajale u drugom stanju. Koliki je uticaj kariotipa na ponovljeni pobačaj i kako se utvrđuje da je roditeljski kariotip uzročnik?
Najčešće komplikacije u ranoj trudnoći su vanmaterična trudnoća, molarna trudnoća i spontani pobačaj. Pored toga, mnoge trudnice se suočavaju sa implantacijskim krvarenjem, jutarnjim mučninama i drugim problemima, koji su deo normalnog toka trudnoće.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Možda vas izluđuje to što dete žvaće majicu, ali ako se prisetite faze kada je bilo beba i stavljalo u usta sve što uspe da dohvati, možda će vam stvari postati jasnije. Bebe to rade da bi naučile kako izgleda svet oko njih, kada ih muči izbijanje zubića, ali ako pričamo o godinama kasnije, zašto dete stavlja majicu u usta? Koji je razlog što deca to rade?
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.
Roditeljima beba se čini da je seksualni razvoj njihove dece veoma daleko. Zapravo, naučno je dokazano da se dešava da već na ultrazvučnom pregledu može da se uoči erekcija kod beba dečaka, kao i prva vaginalna lučenja već tokom prvog dana nakon rođenja. Seksualnost kod dece i njen razvoj tokom prvih godina života je ključan za normalno odrastanje deteta.
San je neophodan za decu, njihovo zdravlje i rast. Roditelji često ne znaju da li da dete koje ne želi da spava puste ili je spavanje preko dana kod dece obavezno. Tačnije, kada prestaje spavanje dece preko dana?