“Lako je njoj da bude mršava, ona ima dobar metabolizam.”
“Skoro ništa ne jedem, ali ne mršavim, imam spor metabolizam.”
Često čujemo ove reči, a možda ste ih nekad baš i vi izgovorili.
Metabolizam je inače dosta mistifikovan u svakodnevnom životu ljudi, a često mu se pridaju značenja i svojstva koja nisu tačna.
“Mada je istina da je metabolizam vezan za telesnu težinu, ta veza verovatno nije onakva kakvom je zamišljate. Zapravo, nasuprot uvreženom verovanju, spor metabolizam retko uzrokuje dobijanje prekomerne težine. Iako vaš metabolizam utiče na osnovne potrebe tela za energijom, ono što jedete i pijete i vaša fizička aktivnost određuje koliko ćete biti teški”, objašnjavaju stručnjaci američke Mejo mlinike u članku “Metabolizam i gubitak kilograma: Kako sagorevate kalorije”.
Šta je metabolizam?
Uprošćeno rečeno, metabolizam je proces u kom vaše telo pretvara ono što ste pojeli i popili u energiju. Tokom ovog kompleksnog biohemijskog procesa, kalorije u hrani i piću uz pomoć kiseonika stvaraju energiju koja je potrebna vašem telu da funkcioniše. Čak i kada se odmarate, vašem telu potrebna je energija za mnoge “prikrivene” funkcije – disanje, cirkulaciju krvi, podešavanje nivoa hormona, rast ćelija… Broj kalorija koje vaše telo potroši dok izvršava ove osnovne funkcije je takozvani bazalni metabolizam.
Lekari Mejo klinike navode da na ovaj bazalni metabolizam utiče nekoliko osnovnih stvari:
Vaša veličina i građa – što ste viši i krupniji, ili što imate više mišića, trošićete više kalorija čak i kada mirujete.
Vaš pol – muškarci obično imaju više mišića, a manje masnih naslaga u poređenju sa ženama koje imaju identičnu telesnu težinu. Zato muškarci troše više kalorija.
Vaš uzrast – Kako starite, smanjuje se vaša mišićna masa na račun masti, a uporedo sa tim smanjuje se i broj kalorija koje utrošite.
Metabolizam i fizička aktivnost
Metabolizam, odnosno broj kalorija koji se troši, ne menja se ni lako ni brzo. Kod fizički neaktivnih osoba, koje nemaju redovnu rekreaciju, na bazalni metabolizam potroši se između 60 i 75 odsto kalorija koje sagore svaki dan. Međutim, na trošenje kalorija utiču još neke stvari, kao na primer obrada hrane – varenje, absorbovanje, transport, stvaranje zaliha… sve to troši kalorije, i to 10 odsto dnevnog unosa koje treba dodati na pomenutih 60 do 75 odsto.
Osim toga, veoma veliki uticaj ima fizička aktivnost, u koju se ubrajaju ne samo vežbanje i trčanje, već i šetnja, stajanje dok spremate hranu, penjanje uz stepenice, igranje sa detetom… Ovakva aktivnost najviše varira od dana do dana i ujedno od nje najviše i zavisi koliko ćete kalorija utrošiti u toku dana.
U Mejo klinici ističu da je metabolizam prirodni proces i on se prilagođava vašim potrebama i vašem ponašanju. Možete ga kriviti zato što ste se udebljali, ali on nije krivac, osim ako imate dosta retka oboljenja kao što su Kušingov sindrom ili poremećaj u radu tiroidne žlezde.
Gojite se iz prostog razloga jer pojedete više nego što potrošite. No, morate znati da dijete koje se zasnivaju na unosu vrlo malog broja kalorija nisu uspešne – organizam će shvatiti da dobija malo hrane pa će se truditi da smanji potrošnju – usporiće normalne telesne procese i potrudiće se da sačuva što više hrane za kasnije.
Zato, da biste zaista izgubili na težini, morate da stvorite energetski deficit tako što ćete unositi manje kalorija (do 350 kalorija manje nego inače), a ujedno povećati broj kalorija koje potršite zahvaljujući fizičkoj aktivnosti.
Ujedno, fizička vežba će stvoriti novu mišićnu masu na mestu gde su bile masne naslage, što će zaista uticati na vaš bazalni metabolizam.Save
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Glavni razlog je hormonski disbalans, pre svega pad estrogena i progesterona. Estrogen utiče na proizvodnju neurotransmitera poput serotonina i dopamina, koji imaju važnu ulogu u regulaciji bola.
Dok neke žene nikada ne dožive ovu vrstu bola, drugima se ona događa svakog meseca na sredini ciklusa i po tome znaju da ovuliraju. Ovo, naravno nije pravilo, jer najveći broj žena ima periode u kojima oseća kada je ovulacija i mesece ili godine tokom kojih to ne zna.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.