“Lako je njoj da bude mršava, ona ima dobar metabolizam.”
“Skoro ništa ne jedem, ali ne mršavim, imam spor metabolizam.”
Često čujemo ove reči, a možda ste ih nekad baš i vi izgovorili.
Metabolizam je inače dosta mistifikovan u svakodnevnom životu ljudi, a često mu se pridaju značenja i svojstva koja nisu tačna.
“Mada je istina da je metabolizam vezan za telesnu težinu, ta veza verovatno nije onakva kakvom je zamišljate. Zapravo, nasuprot uvreženom verovanju, spor metabolizam retko uzrokuje dobijanje prekomerne težine. Iako vaš metabolizam utiče na osnovne potrebe tela za energijom, ono što jedete i pijete i vaša fizička aktivnost određuje koliko ćete biti teški”, objašnjavaju stručnjaci američke Mejo mlinike u članku “Metabolizam i gubitak kilograma: Kako sagorevate kalorije”.
Šta je metabolizam?
Uprošćeno rečeno, metabolizam je proces u kom vaše telo pretvara ono što ste pojeli i popili u energiju. Tokom ovog kompleksnog biohemijskog procesa, kalorije u hrani i piću uz pomoć kiseonika stvaraju energiju koja je potrebna vašem telu da funkcioniše. Čak i kada se odmarate, vašem telu potrebna je energija za mnoge “prikrivene” funkcije – disanje, cirkulaciju krvi, podešavanje nivoa hormona, rast ćelija… Broj kalorija koje vaše telo potroši dok izvršava ove osnovne funkcije je takozvani bazalni metabolizam.
Lekari Mejo klinike navode da na ovaj bazalni metabolizam utiče nekoliko osnovnih stvari:
Vaša veličina i građa – što ste viši i krupniji, ili što imate više mišića, trošićete više kalorija čak i kada mirujete.
Vaš pol – muškarci obično imaju više mišića, a manje masnih naslaga u poređenju sa ženama koje imaju identičnu telesnu težinu. Zato muškarci troše više kalorija.
Vaš uzrast – Kako starite, smanjuje se vaša mišićna masa na račun masti, a uporedo sa tim smanjuje se i broj kalorija koje utrošite.
Metabolizam i fizička aktivnost
Metabolizam, odnosno broj kalorija koji se troši, ne menja se ni lako ni brzo. Kod fizički neaktivnih osoba, koje nemaju redovnu rekreaciju, na bazalni metabolizam potroši se između 60 i 75 odsto kalorija koje sagore svaki dan. Međutim, na trošenje kalorija utiču još neke stvari, kao na primer obrada hrane – varenje, absorbovanje, transport, stvaranje zaliha… sve to troši kalorije, i to 10 odsto dnevnog unosa koje treba dodati na pomenutih 60 do 75 odsto.
Osim toga, veoma veliki uticaj ima fizička aktivnost, u koju se ubrajaju ne samo vežbanje i trčanje, već i šetnja, stajanje dok spremate hranu, penjanje uz stepenice, igranje sa detetom… Ovakva aktivnost najviše varira od dana do dana i ujedno od nje najviše i zavisi koliko ćete kalorija utrošiti u toku dana.
U Mejo klinici ističu da je metabolizam prirodni proces i on se prilagođava vašim potrebama i vašem ponašanju. Možete ga kriviti zato što ste se udebljali, ali on nije krivac, osim ako imate dosta retka oboljenja kao što su Kušingov sindrom ili poremećaj u radu tiroidne žlezde.
Gojite se iz prostog razloga jer pojedete više nego što potrošite. No, morate znati da dijete koje se zasnivaju na unosu vrlo malog broja kalorija nisu uspešne – organizam će shvatiti da dobija malo hrane pa će se truditi da smanji potrošnju – usporiće normalne telesne procese i potrudiće se da sačuva što više hrane za kasnije.
Zato, da biste zaista izgubili na težini, morate da stvorite energetski deficit tako što ćete unositi manje kalorija (do 350 kalorija manje nego inače), a ujedno povećati broj kalorija koje potršite zahvaljujući fizičkoj aktivnosti.
Ujedno, fizička vežba će stvoriti novu mišićnu masu na mestu gde su bile masne naslage, što će zaista uticati na vaš bazalni metabolizam.Save
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja.
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Činjenica je da je pažnja tinejdžera izuzetno kratka i to nije samo posledica korišćenja savremenih tehnologija. I prethodne generacije dece su se susretale sa dosadom u ovom životnoj fazi.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Kada u proleće ili jesen počne kijanje, kašalj i često ljudi ne znaju da prepoznaju da li je alergija ili prehlada u pitanju. Iako se mnogi simptomi preklapaju, prehlada i alergija su dve različite stvari. Važno je da prepoznate šta je u pitanju, kako biste dobili adekvatnu terapiju i sebi olakšali funkcionisanje tokom svakodnevnice.
Možda niste razmišljali o tome da u domu mnoštvo stvari može biti štetno, pre svega, da postoji nezdrav pribor u kuhinji. Ali da, i te kako može biti stvari koji štete vašem zdravlju, a da toga niste ni svesni. Uz male promene, lako ćete kuhinju učiniti bezbednim mestom po zdravlje. Ovo su neke od stvari na koje bi trebalo da obratite pažnju u svom domu.