Kako da isplanirate dnevni meni u trudnoći? Izbor hrane i redosled uzimanja namirnica prepuštamo vama, a mi samo savetujemo šta bi svakog dana i u kojoj količini trebalo da se nađe na meniju trudnice.
Pijenje vode u trudnoći
U trudnoći je unos vode posebno važan, prvenstveno zbog dodatne količine krvi u telu. Potrebno je piti 8 čaša vode dnevno.
Žitarice u trudnoći
Žitarice u celom zrnu su jako bitne u ishrani.U toku trudnoće, trudnica bi dnevno trebala da pojede šest i više obroka hleba, žitarica, pirinča ili testenine. Ako ste fizički aktivni, trebate povećati dozu žitarica. Kod velike fizičke aktivnosti dozvoljeno je i 11 porcija dnevno. Jedna porcija žitarica je:
Kriška hleba ili
1 šoljica sirovih žitarica u zrnu ili
½ šoljice kuvane testenine ili pirinča.
Povrće u trudnoći
Dnevni potreban unos povrća je 3 do 5 porcija. Jedna porcija povrća je:
1 šoljica sirovog lisnatog povrća ili salata ili
½ šoljice seckanog povrća sirovog ili kuvanog.
Koliko trudnica treba da pojede voća tokom dana?
Potrebno je imati i 2 – 4 obroka voća. Jedna porcija voća je:
jedan srednji komad voća, kao što su jabuke, banane, naranče
¾ šoljice 100% čistog voćnog soka ili
¼ šoljice suvog voća ili
½ šoljice naseckanog suvog, kuvanog ili voća iz konzerve ili
1 srednja jabuka, pomorandža, breskva ili banana.
Mlečni proizvodi u ishrani trudnice
Dnevni meni treba da sadrži i dva obroka mlečnih proizivoda (mleko, jogurt, sir). Kod izbora mlečnih proizvoda obavezno je potrebno birati one sa niskim sadržajem masti. Jedan obrok je:
1 šoljica mleka ili jogurta ili
40 g tvrdog ili belog sira (mocarela, feta, čedar…) ili
55 g topljenog sira.
Proteini u trudnoći
Trudnice treba da jedu dve do tri porcije proteina (meso, riba, jaja, mahunarke, orašasti plodovi) dnevno. Birajte posna mesa i ribu. Jedna porcija proteina je:
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Fondacija Koreni u saradnji sa kompanijom Imlek pokreće projekat “Dobrotvorni karavan mleka”, koji će početi u maju 2026. godine sa idejom da preraste u dugoročnu inicijativu obe organizacije.
Kada par ne uspeva da ostvari trudnoću, pažnja se često usmerava na zdravlje žene, iako muški faktor učestvuje u oko polovini svih slučajeva infertiliteta. Jedan od najvažnijih, a često zanemarenih faktora jeste telesna težina.
Gojaznost može uticati na broj, pokretljivost i kvalitet spermatozoida, ali i na nivo testosterona, erektilnu funkciju i hormonsku ravnotežu. Dobra vest je da i relativno skroman gubitak telesne težine može dovesti do poboljšanja reproduktivnog zdravlja muškarca
Ispostavlja se da najzdravija kafa možda nije ona koju najčešće pijemo.
Nije svaka kafa ista. Način pripreme može uticati na holesterol, želudac i koristi koje kafa pruža organizmu.
Filter, turska ili espresso – koja kafa je najzdravija prema najnovijim istraživanjima?
Razgovor o ovim temama može pomoći detetu da shvati da nije jedino koje se oseća zbunjeno ili nesigurno. Normalizacija tih emocija često donosi veliko olakšanje.
Menopauza ne znači kraj seksualnog života. Nekada može doneti suvoću, bolne odnose i pad želje. Ovo su problemi o kojima se nedovoljno govori, ali koji su, na sreću, nešto što se može tretirati. Pružamo vam informacije o tome kako da budete što duže zdravi i uživate u svim fazama svog života.
Ispostavlja se da najzdravija kafa možda nije ona koju najčešće pijemo.
Nije svaka kafa ista. Način pripreme može uticati na holesterol, želudac i koristi koje kafa pruža organizmu.
Filter, turska ili espresso – koja kafa je najzdravija prema najnovijim istraživanjima?
Ako dan ne možete da zamislite bez kafe, postoji još jedan razlog da uživate u njoj. Kada se pije bez šećera i kaloričnih dodataka, crna kafa može pomoći organizmu da lakše sagoreva visceralnu mast – najopasniju vrstu masnoće koja se nakuplja duboko u stomaku.
Jaja su kompletna namirnica i odličan izvor proteina. Sadrže i mnoštvo minerala i vitamina, uključujući vitamine A, B, B12, D, zatim jod i folnu kiselinu.
Aflatoksin je jedan od najopasnijih toksina koji se može naći u hrani, iako ga ne vidimo, ne mirišemo i često ga ne možemo ni primetiti. Nastaje kao produkt plesni koje se razvijaju na namirnicama poput žitarica, orašastih plodova i začina, posebno u uslovima vlage i toplote. Upravo zbog toga predstavlja globalni problem bezbednosti hrane.
Ono što ga čini posebno zabrinjavajućim jeste činjenica da i male, dugotrajne izloženosti mogu imati ozbiljne posledice po zdravlje. Razumevanje njegovog delovanja pomaže nam da bolje zaštitimo sebe i svoju porodicu.