Roditelji se nekada pitaju da li treba da deci prave magiju za novogodišnje praznike i da li treba da veruju u Deda Mraza. O tome zašto je dobro da veruju i koje su prednosti više u ovom tekstu.
Ne morate dete, ako ne želite, ubeđivati u postojanje Deda Mraza, ali mu nemojte ni rušiti iluzije i govoriti da ne postoji. Dajte mu prigodniji odgovor tipa: ”Dok god veruješ, on postoji!”
Bajke postoje oduvek i sastavni su deo detinjstva. Samim tim, i Deda Mraz je važan deo odrastanja svakog deteta. On je tu da u detetu probudi pravednost i želju da i ono jednog dana nagrađuje sve što je dobro.
Ako se dete suočava sa problemima bez prethodnog upoznavanja sa bajkama i razvojem mašte, osećaće se nesigurno i može imati trajne posledice od takvih trauma. Kao odrastao čovek će biti dosta nesigurno, teže donositi odluke i boriti se sa problemima. Deca su nezaštićena i osećaju se nesigurno,bez obzira na svu pažnju i ljubav koju dobijaju od okruženja. Verovanje u čuda im pomaže da se osećaju sigurnije. U izmišljenom svetu, deca se pretvaraju da su deo njega i tako vežbaju situacije koje će im biti od pomoći da lakše rešavaju probleme.
Šta ako deci neko sruši iluzije o postojanju Deda Mraza?
Deci uzrasta od tri ili četiri godine jako teško pada ako im stariji drugar ili sestra ruše iluzije tvrdnjom da Deda Mraz ne postoji. Mališani tada mogu istinski da pate. Pokušajte da im vratite magiju i veru na još neko vreme dok sami ne budu spremni.
Nemojte nikako govoriti detetu da je njegov drug rekao da ne postoji, jer on nije bio dovoljno dobar pa ga Deda Mraz zato ne posećuje. Nikada deci ne treba govoriti da neko dete nije dobro. Mnogo je bolje da mu kažete da Deda Mraz dolazi samo kod dece koja veruju da on postoji.
”Ako pričam deci o Deda Mrazu, uvek će verovati u laži!”
Ovo je jedna velika zabluda pojedinih roditelja. Psiholozi tvrde da ovo apsolutno nije tačno. Kada deca u pravo vreme prestanu da veruju u Deda Mraza neće biti razočarani.
Za decu pretškolskog uzrasta je jako bitno da veruju u dobro i savršenstvo, da što duže vremena provedu u svetu magije i mašte. Oni veruju u Deda Mraza i dok god ih neko ne navede na to, ne ”lupaju” svoje male glavice razmišljanjem da li uopšte postoji.
Deca koja su uskraćena da se razvijaju kroz maštu, najčešće izrastaju u cinike i večito su skeptični.
Takođe, ona deca kojoj se oduvek nameće da Deda Mraz ne postoji, a oni su ga videli na filmovima ili ulici, silno žele da on ipak postoji i potajnu se nadaju, ali ne smeju to da priznaju roditeljima. Ona obično kasnije imaju negativan stav prema novogodišnjim praznicima i u tom periodu oko sebe šire negativnu energiju. Slično je i sa decom kojoj je iluzija srušena, a roditelji se nisu potrudili da je povrate. Nema razloga da na bilo koji način razvijate i podgrevate negativnost kod dece prema nečemu što je zaista lepo.
Kad dete testira poverenje u roditelja
Deca kod koje roditelji razviju veru u dobro, imaju poverenja u njih, raduju se praznicima i željno iščekuju njihov dolazak. Međutim, ako su deca ljuta na roditelje, neće hteti da učestvuju u praznicima. Kako dete raste, poboljšava se i percepcija i vremenom zna da raspozna kada je u ulozi Deda Mraza neki rođak ili tata i kada on ne izgleda kao pravi Deda Mraz iz priče. Ipak to mu neće smetati da i dalje veruje u bajku. (Izvor: www.conversation.com)
Roditelji treba da oprezno odgovaraju na pitanja o Deda Mrazu jer nije poenta ni da slepo tvrdite kako postoji. Uvek, i u svemu vezano za Deda Mraza, treba da postoji doza mističnog i nedokučivog.
Kada deca prestaju da veruju u Deda Mraza?
Deca prestaju da veruju u Deda Mraza obično u vreme kada kreću u školu. U uzrastu od šest godina, već umeju da se snalaze u različitim situacijama. Više im nije neophodna podrška nestvarnih bića i bajki, već mogu da se suoče sa stvarima kakve jesu.
Tada dete slobodno možete voditi da samo izabere novogodišnji poklon jer Deda Mraz prelazi samo u lepu uspomenu. Ipak, potrudite se da dete zadrži čaroliju praznika i dalje i uživa u drugim lepotama nove godine.
Kada se javlja nizak testosteron? Koji su simptomi pada? Da li on dolazi zajedno sa andropauzom ili nezavisno od nje? Šta ukazuje na pad testosterona? Kako se leči? U ovom tekstu 1 Nizak testosteron1.1 Simptomi niskog testosterona1.1.1 Hroničan umor i nedostatak energije1.1.2 Nizak testosteron, pad libida i promene u seksualnom životu1.1.2.1 Gubitak mišićne mase i…
Kolač sa makom i čokoladom je ukusan i jedan od onih koje deca obožavaju. Ako više volite čia seme, onda ga potopite na sat-dva u mleku po izboru i dobićete cia puding koji možete zasladiti i obogatiti kakaom i voćem po želji. A ako ste više tradicionalni tip, evo jednog od onih „smuti pa prospi“…
Savremena istraživanja sve jasnije ukazuju na stvari koje se dešavaju telu od prerađene hrane, ukoliko je dugotrajno konzumirate. Moguće je da ćete vremenom imati određene posledice, a u nastavku teksta pročitajte o čemu se radi. U ovom tekstu 1 Kako „džank fud“ utiče na telo?1.1 Šta je zapravo ultrapreradjena hrana?2 6 stvari koje se dešavaju…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Pod naletom mode da se u poslednje vreme forsira čia seme, mak je nekako pao u drugi plan. Inače, ove dve vrste su veoma slične, obe prebogate omega 3 i omega 6 masnim kiselinama i odličan izvor proteina i vlakana.
Savremena istraživanja sve jasnije pokazuju da dugotrajna konzumacija ultrapreradjene hrane može imati ozbiljne posledice po zdravlje, naročito ako postane osnova ishrane.
U ljubavi su strastveni, uzbudljivi i nepredvidivi. Privlače ih osobe koje su jednako zanimljive i energične, jer im je potrebno stalno uzbuđenje u vezi.
U ljubavi su intenzivni, strastveni i veoma posvećeni kada pronađu osobu koja im odgovara. Ne vole površne odnose i traže partnera koji je jednako snažan i samostalan.
Kada se opet suočavaju sa kako fizičkim, tako i emocionalnim promenama, da li ste vi dovoljno prisutni? Da li ste podrška kojoj mogu baš za sve da se obrate?
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.
Roditeljstvo je najteži životni zadatak i ne podrazumeva se da iko zna sa sigurnošću šta da radi, osim kada pričamo o preživljavanju i potrebi da nagonski zaštitimo dete. Gotovo sve ostalo se uči.
Razvod roditelja predstavlja jedan od najstresnijih događaja u detinjstvu, jer direktno narušava osećaj sigurnosti na kojem dete gradi svoj emocionalni svet.
Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.