09.08.2025 08:40

Zdravlje dojki: prevencija i samopregled

Prevencija u održavanju zdravlja dojki podrazumeva redovne preglede, zdrav način života u smislu redovne fizičke aktivnosti, održavanja optimalne telesne težine i pravilne ishrane, između ostalog. Ali i hormonska terapija, kada je to potrebno, kao i samopregled dojki.

Zdravlje dojki

Zdravlje dojki je važan aspekt opšteg zdravlja žena. Rano otkrivanje potencijalnih problema može značajno povećati šanse za uspešno lečenje, posebno kada je u pitanju rak dojke. Preventivne mere i redovni samopregledi ključni su koraci u očuvanju zdravlja dojki.

Koji su koraci za preventivno zdravlje dojki?

Prevencija u održavanju zdravlja dojki podrazumeva redovne preglede, zdrav način života u smislu redovne fizičke aktivnosti, održavanja optimalne telesne težine i pravilne ishrane, između ostalog. Ali i hormonska terapija, kada je to potrebno, kao i samopregled dojki.

1. Redovni pregledi:

  • Mamografija: Žene starije od 40 godina trebalo bi da rade mamografiju svakih godinu do dve, dok žene sa povećanim rizikom (porodična istorija, genetski faktori) možda treba da započnu ranije i imaju preglede obavezno na godinu dana.
  • Klinički pregledi: Redovni pregledi kod lekara specijaliste pomoći će u ranom otkrivanju potencijalnih abnormalnosti.

2. Zdrav način života:

  • Fizička aktivnost: Redovno vežbanje može smanjiti rizik od raka dojke.
  • Zdrava ishrana: Ishrana bogata voćem, povrćem i vlaknima, a siromašna zasićenim mastima može doprineti smanjenju rizika.
  • Održavanje zdrave telesne težine: Goaznost je povezana sa povećanim rizikom od raka dojke, posebno nakon menopauze.
  • Ograničenje alkohola: Konzumiranje alkohola treba biti svedeno na minimum jer može povećati rizik od raka dojke.
  • Izbegavanje pušenja: Pušenje je povezano sa mnogim vrstama raka, uključujući i rak dojke.

3. Hormonska terapija:

Žene koje razmišljaju o hormonskoj terapiji za ublažavanje simptoma menopauze treba da razgovaraju sa svojim lekarom o potencijalnim rizicima i koristima, jer dugotrajna terapija može povećati rizik od raka dojke.

Kako se radi samopregled dojki?

  • Vreme: Najbolje je raditi samopregled jednom mesečno, otprilike sedam dana nakon početka menstruacije kada su dojke najmanje osjetljive i natečene. Žene koje su u menopauzi mogu birati bilo koji dan u mesecu za redovni samopregled.
  • Način: Samopregled dojki može se raditi u ležećem položaju, ispred ogledala ili pod tušem.
  • Ispred ogledala: Vizuelni pregled: Stanite ispred ogledala sa rukama spuštenim pored tela. Pogledajte dojke tražeći bilo kakve promene u obliku, veličini ili boji. Podignite ruke iznad glave i ponovite pregled. Zatim stavite ruke na kukove i blago pritisnite da biste zategli mišiće grudi i ponovo pregledajte dojke.
  • Pod tušem: Kružno pipanje: Podignite jednu ruku iznad glave, a drugom rukom, koristeći ravne prste, kružnim pokretima pregledajte dojku. Počnite od spoljnog ruba i pomerajte se ka bradavici. Pregledajte celu dojku i pazuh.
  • Ležeći: Horizontalni pregled: Lezite na leđa i stavite jastuk ispod ramena na strani dojke koju pregledate. Podignite ruku iznad glave i koristite suprotnu ruku za pregled. Kružnim pokretima pregledajte dojku, počevši od spoljnog ruba prema bradavici.

 

Šta tražiti?  

  1. Kvržice: Bilo kakva kvržica ili zadebljanje tkiva može biti znak upozorenja.
  2. Promene kože: Crvenilo, ljuskanje, zatezanje ili rupice na koži.
  3. Promene na bradavici: Ispupčenje, uvlačenje, iscjedak ili promene u obliku ili boji.
Kada posetiti lekara kada je u pitanju zdravlje grudi?   
  • Nepravilnosti: Ako primetite bilo kakve promene ili nepravilnosti tokom samopregleda, važno je da se odmah obratite lekaru.
  • Bol: Ako osećate bol u dojkama koji ne prolazi ili se pogoršava.
  • Porodična istorija: Ako imate porodičnu istoriju raka dojke, obavezno obavestite svog lekara kako biste mogli da se podvrgnete dodatnim testiranjima i redovnim pregledima.

Briga o zdravlju dojki je kontinuiran proces koji zahteva svest i posvećenost. Redovni pregledi i samopregledi pomažu u ranom otkrivanju problema i značajno povećavaju šanse za uspešno lečenje. Vođenje zdravog načina života dodatno smanjuje rizik i doprinosi opštem zdravlju.

mamografija
Photo by National Cancer Institute on Unsplash

Šta pokazuje mamografija?

Mamografija je rendgenski pregled dojki koji omogućava detaljan pregled tkiva dojki kako bi se otkrile potencijalne abnormalnosti. Mamografija može da pokaže da li postoji:

  • da li postoje kvržice ili tumor u dojci, koje obuhvataju i one koje su suviše male da bi se primetile prilikom pregleda;
  • kalcifikacije dojke – one mogu biti mikrokalcifikacije koji su znak ranog stadijuma dojke, ali i drugih benignih stanja dojki. Saznajte više: Šta znači kalcifikacija u dojci i kada se javlja?
  • ciste, guste čvorove, fibroadenome, asimetrije između dojki, promene u strukturi tkiva, kao i distorziju strukture tkiva.

Redovni mamografski pregledi omogućavaju lekarima da prate promene u tkivu dojki tokom vremena i da preduzmu odgovarajuće korake ukoliko se otkriju bilo kakve sumnjive promene.

Da li dojenje utiče na zdravlje grudi?

Da, dojenje može imati značajan uticaj na zdravlje dojki, a uglavnom se smatra da ima pozitivne efekte. Neke od glavnih prednosti su:

  1. smanjenje rizika od raka dojke (duže dojenje je povezano sa smanjenjem rizika od raka dojke),
  2. manji rizik od raka jajnika.

Takođe, treba imatu u vidu da rođenje dece u određenim godinama može imati uticaja na zdravlje dojki, posebno u kontekstu rizika od razvoja raka dojke. Evo nekoliko ključnih faktora kako reproduktivna istorija može uticati na zdravlje dojki:

  • Rađanje pre 30. godine života može smanjiti rizik od raka dojke. Žene koje rađaju prvo dete u mlađim godinama, posebno pre 25. godine, imaju niži rizik od razvoja raka dojke u poređenju sa ženama koje rađaju kasnije ili nikada ne rađaju.
  • Žene koje rađaju svoje prvo dete nakon 30. godine mogu imati blago povećan rizik od raka dojke u poređenju sa onima koje rađaju ranije.
  • Više trudnoća i više porođaja generalno su povezani sa smanjenim rizikom od raka dojke. Svaka dodatna trudnoća smanjuje ukupni rizik.
zdravlje dojki - samopregled
Zdravlje dojki – Photo by Pablo Heimplatz on Unsplash

Najčešća pitanja o zdravlju dojki, prevenciji i samopregledu

  1. Koliko je važan samopregled dojki?
    Samopregled (BSE) može ti pomoći da upoznaš izgled i osećaj svojih dojki i da primetiš promene. Međutim, stručne organizacije poput WHO i Task Force-a ocenjuju da samopregled nema dokazano dejstvo u smanjenju smrtnosti od raka dojke. Ipak, smatra se korisnim dopunskim alatom, uz mamografiju i klinički pregled.
  2. Kada bi trebalo raditi samopregled?
    Žene u reproduktivnom periodu poželjno je da pregled rade 2–3 dana posle menstruacije, kada su dojke manje natečene i osetljive. Ako nemaš ciklus, izaberi isti dan u mesecu za rutinu.
  3. Kako pravilno uraditi samopregled?
  • Vizuelno se pregledaj u ogledalu u različitim položajima: ruke niz telo, iznad glave, ruke na bokovima. Potraži promene u obliku, koži ili bradavici.
  • Fizički pregled možeš raditi ležeći, stojeći ili u tuširanju (sa sapunicom). Korišćenjem jastučića prstiju prati uzorak – cik-cak, krugovi ili klinasti pokreti – i proveri celo tkivo, uključujući i pazušnu regiju.
  1. Šta su alarmantne promene koje zahteva da posetiš lekara?
  • Novi čvorić ili zadebljanje u dojci ili pazuhu, koje traje duže od menstrualnog ciklusa
  • Bilo kakav iscjedak iz bradavice koji nije mleko, posebno ako je krvav
  • Promene na koži poput uvlačenja, udubljenja, crvenila ili “narandžine kore”
  • Vide promenu u obliku, veličini ili položaju grudi
    Ako primetiš bilo šta od ovoga, obrati se lekaru što pre.
  1. Kada treba početi sa mamografijom i drugim pregledima?
    Preporuke variraju:
  • ACOG preporučuje da mamografiju počneš sa 40 godina, jednom godišnje ili na dve godine, u zavisnosti od rizika.
  • Clinčki pregledi obavi kod lekara svake 1–3 godine od 25–39 i godišnje nakon 40. godine.
    Razgovaraj sa svojim lekarom o individualnim rizicima i planu skrininga.
  1. Kako životni stil utiče na zdravlje dojki?
    Promene poput održavanja zdrave telesne težine, redovne fizičke aktivnosti, ogranićavanja alkohola i dojenja mogu značajno smanjiti rizik od raka dojke.

 

Rezime

Održavanje zdravlja dojki zahteva kombinaciju zdravih životnih navika, redovnih medicinskih pregleda i edukacije. Prevencija kroz zdrav način života i ranu detekciju potencijalnih problema ključni su za smanjenje rizika od bolesti dojki. Pridržavanje ovih saveta može pomoći ženama da zaštite svoje zdravlje i smanje rizik od raka dojke i drugih bolesti dojki.

Literatura:

  1. Nurses’ Health Study (NHS)
  2. ACOG: Breast Cancer Risk Assessment and Screening in Average-Risk Women – https://www.acog.org/en/clinical/clinical-guidance/practice-bulletin/articles/2017/07/breast-cancer-risk-assessment-and-screening-in-average-risk-women
  3. Collaborative Group on Hormonal Factors in Breast Cancer
  4. John Hopkins Medicine: Breast Health: 3-Step Plan for Preventive Care – https://www.hopkinsmedicine.org/health/wellness-and-prevention/breast-health-preventive-care
  5. Canadian Cancer Society – https://cancer.ca/en/cancer-information/cancer-types/breast
Objavljen: 12. septembar 2024. godine, ažuriran: 9. avgusta 2025. godine
 
Pročitajte: