Insulinska rezistencija je stanje u kojem telo postaje manje osetljivo na dejstvo insulina – hormona koji pomaže glukozi (šećeru) iz krvi da uđe u ćelije i obezbedi energiju. Vremenom, ovakvo stanje može dovesti do predijabetesa i dijabetesa tipa 2.
Dobra vest: insulinska rezistencija se može usporiti ili čak preokrenuti uz promene u načinu života, zdravu ishranu i fizičku aktivnost.
Kako nastaje insulinska rezistencija?
Kod zdravih osoba, nakon obroka glukoza ulazi u krvotok i pankreas luči insulin koji pomaže njen ulazak u ćelije. Kada ćelije ne reaguju dovoljno na insulin, pankreas ga proizvodi sve više (hiperinsulinemija). Vremenom, dolazi do hronično povišenog šećera u krvi (hiperglikemija), što povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Insulinska rezistencija: Rani simptomi i znaci upozorenja
Insulinska rezistencija obično ne daje jasne simptome na početku. Kako napreduje, mogu se javiti:
- pojačana žeđ i učestalo mokrenje
- zamagljen vid
- hronični umor
Na pregledima se često uočavaju i:
- tamne mrlje na koži (akantoza nigrikans)
- kožne izrasline (akrohordoni)
- povećana telesna masa, naročito u predelu stomaka
- visok krvni pritisak
- hormonalni disbalansi (npr. kod žena hirzutizam ili PCOS)
Ko je u riziku za insulinsku rezistenciju?
Glavni faktori rizika uključuju:
- gojaznost i fizičku neaktivnost
- starost preko 45 godina
- genetsku predispoziciju (dijabetes u porodici)
- metabolički sindrom (visok pritisak, visok holesterol, masnoće u krvi)
- pušenje i hroničan stres
- određena oboljenja poput sindroma policističnih jajnika
Kako se dijagnostikuje?
Ne postoji jedan jedinstveni test za insulinsku rezistenciju, ali lekari koriste laboratorijske analize za procenu rizika:
- Hemoglobin A1c (HbA1c): prosečan nivo šećera u krvi u poslednja 3 meseca
- Test glukoze na gladno (FPG): meri nivo šećera posle najmanje 8 sati posta
- Oralni test tolerancije na glukozu (OGTT): meri reakciju organizma na zaslađeno piće u periodu od 2 sata
Ishrana i insulinska rezistencija
Ishrana igra ključnu ulogu u kontroli šećera u krvi. Preporučuje se:
- povećati unos povrća, voća, integralnih žitarica, mahunarki, semenki i orašastih plodova
- koristiti zdrave izvore proteina (riba, piletina, jaja, biljni proteini)
- birati zdrave masti (maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi)
- ograničiti crveno i prerađeno meso, brzu hranu, rafinisane ugljene hidrate i zaslađena pića
Mediteranska dijeta i DASH dijeta su najčešće preporučene jer pomažu u smanjenju insulinske rezistencije i jačanju kardiovaskularnog zdravlja.
Lečenje i promene načina života
Prvi korak je promena životnih navika:
- gubitak 5-7% telesne težine kod osoba sa viškom kilograma
- najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti nedeljno (šetnja, plivanje, vožnja bicikla)
- smanjenje sedentarnog ponašanja (manje sedenja, više kretanja tokom dana)
- prestanak pušenja i kontrola stresa (joga, meditacija, duboko disanje)
- lečenje poremećaja spavanja (npr. apneja)
U nekim slučajevima, lekar može propisati metformin – lek koji poboljšava osetljivost na insulin i smanjuje nivo glukoze u krvi.
Komplikacije ako se ne leči
Nelečena insulinska rezistencija može dovesti do:
- dijabetesa tipa 2
- kardiovaskularnih bolesti (srčani i moždani udar)
- oštećenja bubrega i nerava
- problema sa očima (retinopatija)
- problema sa stopalima (rana i infekcije)
Rezime
Insulinska rezistencija je stanje koje često prolazi neprimećeno, ali dugoročno može imati ozbiljne posledice. Dobra vest je da se promenama u načinu života – zdravijom ishranom, fizičkom aktivnošću i gubitkom viška kilograma – u većini slučajeva može preokrenuti.
Ako imate faktore rizika ili simptome, obratite se lekaru i uradite preventivne analize.
Literatura:
- Springer Link: Skin Manifestations of Insulin Resistance: From a Biochemical Stance to a Clinical Diagnosis and Management
- PLOS: The causal effect of obesity on prediabetes and insulin resistance reveals the important role of adipose tissue in insulin resistance
- MDPI: Metabolic Syndrome: Updates on Pathophysiology and Management in 2021