PAPA test (test ćelija grlića materice po Papanikolau)
PAPA test je dizajniran za otkrivanje prekanceroznih promena grlića materice (cervix uteri). Prekancerozne promene (ispravno nazvano neoplazije unutrašnjeg epitela grlića materice/ cervikalna intraepitelialna neoplazija, ili CIN skraćeno) su uobičajene u svim uzrasnim skupinama, a ne daju simptome. To znači da žene neće biti svesne da CIN postoji osim ako ne urade ovaj test.
Prekancerozne promene uvek mogu da pređu u rak grlića materice. Takođe je moguće da će se prekancerozne promene povući same. Međutim, vaš lekar ne može da predvidi koje će prekancerozne promene nestati iako se ne leče, a koje će prekancerozne promene preći u stvarni rak.
Nije sigurno koliko je potrebno vremena da predkancerogene ćelije pređu u ćelije raka. Međutim, ako se redovno ne budu kontrolisale, pratile i lečile, čak 50% predkancerogenih ćelija će preći u ćelije raka tokom nekoliko naprednih godina. Nekada je potrebno da promena u dubinu prodre tako da formira ćelije karcinom 7-10 godina.
Kako se PAPA test izvodi?
PAPA test se radi uz manuelni ginekološki pregled. Uzorak ćelija sa površine je uzet iz materice sa malim drvenim štapićem. Primerak se nanosi na malo predmetno staklo, fiksira, boji i nosi u laboratoriju na pregled mikroskopom. Tehničar u laboratoriji tada će klasifikovati rezultat testa: da su normalne, granično abnormalno, blago, umereno ili jako abnormalno izmenjene ćelije.
Šta se događa ako je PAPA test normalan?
Žena je informisana i preporučeno je da test ponavlja na najviše tri godine.
Šta se događa ako je PAPA test graničan ili blago abnormalan?
Žena je informisana i preporučeno je da test ponavlja jednom u 6 ili 12 meseci.
Šta se događa ako se jave umerene ili teške abnormalnosti PAPA testa?
Žena će biti obaveštena i pozvana da uradi kolposkopiju u kliniku zarad daljih istraživanja i lečenja.
Šta je kolposkopija?
To je postupak u kojem ginekolog ispituje površinu grlića materice pomoću uvećanja instrumenta poznatog kao kolposkop. Iako se promene na ćelijama ne mogu videti direktno, fini krvni sudovi ispod grlića materice se razvijaju na karakterističan način tokom tih promena. Ginekolog će paziti na takve znakove pa u slučajevima kada su se promene na ćelijama dogodile, on će proceniti koliko su narasle i tačno koliko su se promenile.
Biopsija se uzima sa mesta na grliću materice gde je kolposkopija utvrdila da su promene dogodile.
Lečenje promena na grliću materice
Ako je došlo do promena na ćelijama tkiva ženi se obično savetuje da se otkloni to tkivo. Postoji nekoliko načina za to, uključujući dijatermiju petlje ili pomoću lasera. Većina postupaka može da bude izvedena sa lokalnom anestezijom, dok je žena budna. Nakon tih postupaka može da postoji neko manje krvarenje, ali grlić materice se zaleči brzo. Prekancerogeno tkiva koje je sada uklonjeno biće zamenjeno novim, zdravijim tkivom.
Šta se događa nakon uklanjanja promene na grliću materice?
Zavisno od težine prekancerozne promene koje je uklonjena, žena će biti obaveštena koliko često je potrebno dolaženje za praćenje PAPA testova. Ovaj oblik lečenja je vrlo učinkovit, ali prekancerozne promene se mogu vratiti, tako da je dalje praćenje vrlo bitno.
Koliko često treba raditi PAPA test?
Žene ne bi trebale da čekaju da primete ginekološke simptome da se ispitaju. Sve žene, od 20. do 65. godine života, treba da idu na ove preglede svake godine. Posle 3 uzastopna normalna rezultata, ukoliko žena ne pripada rizičnoj grupi, pregled se može raditi na 2-3 godine.
Objavljen: 6. januar 2012. godine, ažuriran: 20. decembar 2024. godineSave
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Neretko se upravo zbog boljeg razumevanja dodaju popularni smajliji, kako bi se bolje dočaralo kako neka rečenica zapravo nije ozbiljna iako tako deluje, ako na kraj ne dodamo smajli sa osmehom.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Erektilna disfunkcija je pojava pri kojoj osoba nije u stanju da dobije ili održi erekciju dovoljno za seksualni odnos. Ovo je normalno da se dešava povremeno, ali ne da postoji kao redovna pojava.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Andropauza označava fazu života muškaraca kada dolazi do postepenog smanjenja proizvodnje testosterona, ključnog muškog hormona. Za razliku od ženske menopauze, koja se dešava iznenada i obično u srednjim godinama života, andropauza se javlja postepeno i može početi već oko 40. godine života, iako se simptomi često primećuju u kasnijim fazama života.