Još jedna stvar koja muči trudnice su strije u trudnoći. One se pojavljuju kod velikog broja trudnica i neretko su velike i upadljive. Dobra vest je da možete uraditi neke stvari da predupredite ili bar ublažite pojavu strija.
Strije su mali, udubljeni tragovi na koži koji se pojavljuju najčešće na stomaku u kasnijim fazama trudnoće, kada se trbuh brzo širi za smeštaj bebe koja raste. Neke žene će ih takođe dobiti na stražnjici, bedrima, bokovima, a i grudima. Strije su prouzrokovane promenama u elastičnom tkivu koje se nalazi neposredno ispod kože kao potporno tkivo. Na početku su ružičaste, crvenkasto smeđe, ljubičaste ili tamno smeđe, zavisno od boje kože. Kasnije izblede, iako nikada potpuno ne nestanu.
Kako mogu da znam da li ću dobiti strije u trudnoći?
Teško je predvideti. Najmanje polovina trudnica dobije strije, ali niko ne može da kaže sa sigurnošću ko će ih dobiti, a ko neće. Međutim, postoje neki činioci koji povećavaju vaše šanse za dobijanje strija.
Istraživanja pokazuju da genetika igra ulogu: ako su vam majka ili sestra dobile strije u trudnoći, velika je verovatnoća da će ih i vi dobiti. Takođe, neke studije pokazuju da su mlađe mame više sklone dobijanju strija.
Osim toga, što se više kože proširi tokom trudnoće i brže se to dogodi, to je verovatnije da će se razviti strije. Iz tog razloga, veća je verovatnoća da ćete dobiti strije ako:
Nažalost, nema puno toga što možete da učinite. Potrudite se da ne dobijete više od preporučene težine – u većini slučajeva, preporučeno je da dobijete 9 do 12 kilograma i to postepeno – jer bi to moglo da smanji vaše šanse za dobijanje strija.
Nema dokaza da bilo koje od kreme, losiona i ulja za koje tvrde da bi sprečilo strije zapravo imaju efekata. (Iako hidriranje vašeg stomaka koji raste može da smanji svrab.)
Strije se ne javljaju svim ženama tokom trudnoće, ali su veoma česte. Oko 50-90% trudnica razvije strije, koje obično nastaju zbog brzog istezanja kože i hormonskih promena. Faktori koji mogu povećati verovatnoću pojave strija uključuju genetiku, brzinu i količinu dobijanja težine, kao i elastičnost kože.
Strije se najčešće javljaju na stomaku, grudima, butinama i zadnjici. Iako se ne mogu potpuno sprečiti, održavanje hidratacije kože, pravilna ishrana i kontrola težine mogu pomoći u smanjenju rizika.
Da li strije ikada prođu?
Strije u trudnoći koje se jednom pojave ne mogu potpuno nestati, ali vremenom mogu postati manje vidljive. U početku, strije su obično crvene, ljubičaste ili ružičaste, ali kako vreme prolazi, one postaju bleđe i manje primetne, prelazeći u srebrnkasto-belu boju. Postoji nekoliko tretmana koji mogu pomoći u smanjenju vidljivosti strija:
Kreme i gelovi: Proizvodi koji sadrže retinoide, hijaluronsku kiselinu ili vitamin E mogu pomoći u poboljšanju izgleda strija.
Laserski tretmani: Laserska terapija može stimulisati proizvodnju kolagena i poboljšati teksturu kože, čineći strije manje vidljivim.
Mikrodermoabrazija: Ovaj tretman uključuje uklanjanje gornjeg sloja kože kako bi se podstakla regeneracija kože.
Hemijski pilinzi: Piling sa hemijskim supstancama može pomoći u uklanjanju mrtvih ćelija kože i stimulisati rast nove kože.
Masaže i hidratacija: Redovna masaža sa hidratantnim uljima ili kremama može poboljšati cirkulaciju i elastičnost kože.
Važno je napomenuti da nijedan tretman nije potpuno efikasan i da rezultati mogu varirati od osobe do osobe. Pre započinjanja bilo kakvog tretmana, najbolje je konsultovati se sa dermatologom ili stručnjakom za kožu.
Strije kod trudnica: Mogu li išta da učinim da bi se oslobodila strija kasnije?
Nećete biti u mogućnosti da ih otklonite potpuno, ali ako vam strije još uvek smetaju nakon trudnoće, razgovarajte sa dermatologom o načinima kako ih smanjite. Postoje različite mogućnosti lečenja.
Aktuelni lekovi kao što su tretinoin (retinol-A) i glikonke kiseline mogu da pomognu. (Napomena: Retinol-A nije siguran za korišćenje tokom trudnoće i nema pouzdane informacije o količini koja se izlučuje u majčino mleko ili njegovom uticaju na odojče, tako da je najbolje izbegavati ga dok dojite.)
Hormonska glavobolja nastaje usled promena novoa hormona i može se dogoditi prilikom pada estrogena ili tokom menstruacije, zatim menopauze, trudnoće i tokom upotrebe pilula za kontracepciju. Najčešće se pod pojmom hormonska glavobolja naziva glavobolja u PMS-u ili menstrualna migrena. O tome kako da predupredite njeno nastajanje i lečite je kada do nje dođe, pisali smo…
Saveti za jačanje imuniteta se čine podrazumevanim, ali neretko se upravo oni zaborave i dođe olako do problema. Onda, kada virus, stigne u porodicu čini se da se samo vrtimo u krug i nikako da izađemo. Bolje je da se bavimo preventivom i uradimo sve što je u našoj moći da sprečimo probleme. U ovom…
Da li se i po čemu razlikuju ljudi rođeni 29. u mesecu, šta kaže numerologija o njima? Koje su njihove prednosti, a koje mane? Čemu teže i šta ih definiše? Osobe rođene 29. dana u mesecu su razigrani i simpatični. Njihov gospodar je Mesec, um im je čist i iskren. Vrlo brzo su skloni da…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Najčešće se pod pojmom hormonska glavobolja naziva glavobolja u PMS-u ili menstrualna migrena. O tome kako da predupredite njeno nastajanje i lečite je kada do nje dođe, ali i o ostalim tipovima hormonske glavobolje, pisali smo u ovom članku.
Da biste što spremniji dočekali zimu, važno je da ojačate imunitet na prirodan i održiv način. Donosimo nekoliko praktičnih saveta kako da se pripremite i obezbedite svom telu potrebnu snagu i otpornost.
Manje vremena uz ekran znači manje izlaganja plavom svetlu koje uređaji emituju, a to može da poboljša kvalitet sna, jer plavo svetlo utiče na lučenje melatonina i remeti ciklus spavanja.
Neke žene porete ploda osete ranije, neke kasnije. U prvoj trudnoći se često pokreti ploda prepoznaju nešto kasnije, a zavise i od toga gde se nalazi poseljica i kako je beba smeštena.
Dvojajčani blizanci se razvijaju iz dve jajne ćelije koje se oslobađaju i bivaju oplođene u isto vreme. Oni su poznati kao dizigoti (DZ). Identični blizanci se razvijaju iz jedne jajne ćelije koja se deli u dve, te su zato poznati kao monozigoti (MZ).
Blastociste (grupe ćelija koje će postati vaše bebe) sada su se čvrsto ugnjezdile u zid materice. Povezuju se sa vašim krvotokom i pripremaju za formiranje placente, preko koje će u narednim mesecima dobijati kiseonik i hranljive materije.