Imunizacija, odnosno vakcinacija je jednostavan i efikasan način da zaštitite dete od velikog broja bolesti.
Vakcinacija – zašto je važno vakcinisati dete
Smatra se da godišnje u svetu najmanje dva miliona ljudi oboli od bolesti koje su mogle biti sprečene imunizacijom. Od toga čak 1,4 miliona su deca mlađa od pet godina.
Zašto je imunizacija važna?
Imunizacija je naizgled jedan kontroverzan čin: u organizam vakcinisane osobe unosi se uzročnik bolesti. Time se izaziva reakcija imunog sistema – razvija se otpornost na bolest. Veoma slično funkcioniše i prirodan proces: kada se od nečeg razbolimo, najčešće na tu bolest po ozdravljenju stičemo imunitet i ne možemo se razboleti ponovo.
Kada se dete pravovremeno vakciniše, pojačava se sposobnost njegovog organizma da se brani od bolesti tako što se razvijaju antitela protiv njihovih uzročnika. Deca koja nisu vakcinisana zato lako mogu da obole od nekih bolesti koje su naizgled iskorenjene iz urbanog dela Zemlje: tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečje paralize, malih boginja, rubele, zaušaka, hepatitisa B, kao i oboljenja izazvanih Hemophilusom influenzae b.
Vakcinacija se sprovodi prema kalendaru imunizacije u tačno određenom uzrastu. Neke vakcine daju se samo jednom, dok je kod drugih nužna revakcinacija u određenim intervalima.
U kojim slučajevima se ne može vršiti vakcinacija
Zašto je imunizacija važna?
Imunizacija protiv zaraznih bolesti ne može se sprovoditi kada kod osobe postoje kontraindikacije. Najčešće kontraindikacije su akutne bolesti, febrilna stanja, anafilaksija na komponente vakcine, teže neželjene reakcije na prethodnu dozu vakcine, kao i kod stanja smanjene otpornosti (kada postoje maligne bolesti, terapije antimetabolicima, većim dozama kortikosteroida, alkilirajućim jedinjenjima ili radijacijom i druga utvrđena stanja imunosupresije) i u trudnoći.
U pripremi ovog teksta korišćeni su podaci Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Njihova impulsivnost je retka i obično im se dešava kada su spontani. Sklonost ka riziku ih nekada može dovesti do neuspeha, a zbog jake volje se dešava da misle da se svet vrti oko njih.
Dani sa decom u pubertetu su sami po sebi veoma izazovni. Često se sve može pretvoriti u stres i napetost, kako kod dece, tako i kod roditelja. Svakako bi trebalo decu na raspustu pustiti da uživaju u slobodnom vremenu i spavanju.
Kada je neko do koga vam je stalo u depresiji, prirodno je da želite da pomognete. Savet, ohrabrenje ili „mudra reč“ često dolaze iz dobre namere. Međutim, kod depresije, ozbiljnog zdravstvenog stanja, pogrešne reči mogu naneti više štete nego koristi.
Dani donose puno igre, druženja, putovanja i sportskih aktivnosti, pa roditelji često traže praktične i zdrave užine koje mogu lako da spakuju i ponude deci u hodu. Dobra grickalica treba da bude hranljiva, jednostavna za pripremu i dovoljno zanimljiva da je mališani rado pojedu.
Hormon rasta se ne oslobađa konstantno istim intenzitetom. Najviši nivo hormona rasta je prvih dana nakon rođenja, da bi se nakon nekoliko nedelja smanjio.
Tihi refluks nije uvek očigledan. Beba će puno plakati, naročito nakon hranjenja. Kada popije mleko, ubrzo će početi da ima problem i postaće plačljiva, razdražljiva i nemirna.
Da li postoji dokaz ili studija koji pokazuju da su vakcinacija i autizam na neki način povezani ili da vakcine uzrokuju autizam? Ne, ne postoji veza između vakcina i autizma!