Zašto starija deca ne bi trebalo da čuvaju mlađu braću i sestre
Roditelji uglavnom odahnu kada njihovo najstarije dete postane dovoljno zrelo da može samo da ostaje kod kuće, međutim starija deca ne bi trebalo da čuvaju mlađu braću i sestre. To što su oni u stanju da brinu sami o sebi, pomažu u kući i postepeno se osamostaljuju, ne znači da treba da preuzmu ono što je uloga roditelja i povremeno se staraju o mlađima. Ovo se i u praksi, ali i psihologiji pokazalo kao pogrešno.
Zašto starija deca ne bi trebalo da čuvaju mlađu braću i sestre
Prvi i osnovni razlog zašto deca ne bi trebalo da čuvaju decu jeste previše odgovornosti koju im dajete. Takođe, postoji velika razlika između toga da tinejdžer treba da pripazi na mlađeg brata ili sestru dok vi odete u toalet ili pripremate večeru ili ako ga ostavite na sat i više da ih čuva. Takođe je i velika razlika u tome da li se to dešava jednom mesečno ili jednom dnevno.
Nedavna anketa koja je ispitivala šta spada u zanemarivanje deteta, navela je ljude da razmišljaju da li je ostavljanje deteta da brine o drugom detetu u odsustvu odrasle osobe vid zanemarivanja. Većina dece je u uzrastu između 10 i 12 godina sposobna da sama ostaje kući. Za neku decu, to je ranije, za neku kasnije. Izvor: Healthline
Da li dete ima izbora?
Veoma je važno da li dete ima izbora i kako se oseća što će čuvati mlađe od sebe. Nekada jednostavno ne morate ništa da mu kažete, ali ono zna da vi to očekujete i pristaje bez pobune i negodovanja. Sa druge strane nekada želi da bude „glavno“ i „bitno“ pa se pretvara da mu ovo nije neželjni teret. Uvek je važno da dete pomaže samo toliko do granice da ne dođe u situaciju da se ponaša kao drugi roditelj.
Ne zaboravite da, koliko god se vaša deca ponašala zrelo, ona su i dalje deca i nisu spremna da preuzmu veću odgovornost. Nisu u stanju da se nose sa nekim situacijama i, ukoliko se dogodi nesreća, pitanje je da li će ikada moći da se izbore sa osećajem krivice.
Starije dete nije dadilja ni profesionalac
Roditelji koji sebi ne mogu da priušte da plate čuvanje dece, često posežu za time da to rade starija deca. Od njih očekuju da pripreme hranu za mlađe i staraju se o njima zaboravljajući da su i sami deca. Neretko se dešava da u velikim porodicama starija deca preuzimaju deo kućnih zadataka, ali je veoma važno da budu delegirani u skladu sa njihovim uzrastom i mogućnostima, te da imaju vremena za sve ono za šta imaju i deca koja su jedinci. Njihova uloga može biti da slažu kocke, crtaju ili čitaju sa mlađima, ali ne i da ih presvlače, hrane i uspavljuju.
Kada postoji problem da deca ostaju sama?
Pažljivo morate razmotriti ove stavke i ne ostavljati decu nasamo ako:
starija deca nisu dovoljno koncentrisana i lako zaborave na brigu o mlađima,
starija deca nekada budu gruba prema mlađoj,
deca međusobno ne sarađuju i često imaju konfliktne situacije,
mlađa deca ne vole da im starija naređuju,
mlađa deca ne žele da sarađuju sa starijom i stariji su ogorčeni i frustrirani,
ako deca nekada žele da nemaju mlađeg brata ili sestru.
Ako deca spomenu da bi volela da nemaju brata ili sestru ili spomenu da znaju da se od njih očekuje da čuvaju, potrebno je da se ozbiljno pozabavite time gde ste ranije grešili, da grešku ispravite i više je ne ponavljate. Deca ne smeju da budu žrtve roditeljskih izbora koja nisu u skladu sa njihovim uzrastom, a uloga dadilje to svakako jeste.
Nikako ne treba da svojom organizacijom dovedete do toga da deca osećaju animozitet prema braći i sestrama ili konceptu porodice i roditeljstva.
Da li je dete samostalno ili zanemareno?
Istraživanje Američke akademije za pedijatriju pokazalo je da deca treba da imaju najmanje 12 godina da bi više od 4 sata ostajala sama kod kuće. Socijalni radnici će povredu deteta mlađeg od ovog uzrasta koja je nastala tada verovatno klasifikovati kao zanemarivanje deteta. Svako ostavljanje deteta mlađeg od 6 godina koje nije sa odgovornom punoletnom osobom na duže od 4 sata kod kuće, smatra se zanemarivanjem.
Posao za tinejdžera: čuvanje tuđe dece ili čuvanje braće i sestre – gde je razlika?
Čuvanje dece je odličan način da tinejdžeri zarade neki dinar i steknu iskustvo sa brigom o deci. Ali zašto je to odlično, a čuvanje braće i sestara nije tako sjajan izbor?
Pre svega, braća i sestre bi trebali da upravo to i budu – braća i sestre. Roditelj je taj koji je primarni staratelj, a ne neko od dece. Starija deca mogu samo da obezbede privremeni nadzor, ali ne treba da menjaju ulogu mame ili tate i ako se to od njih očekuje, postoji problem u funkcionisanju porodice.
Bilo bi divno kada bi stvari funkcionisale tako da potrošite samo onoliko novca koliko vam treba da odete na večeru ili kod frizera, a da niste morali da platite i dadilju, ali to nije tako i nikada ne treba da tako funkcioniše. Ne možete štedeti tako što nećete plaćati osobu za čuvanje deteta, već ćete koristiti starije dete u te svrhe. Naravno, sasvim je druga priča, ako su deca dovoljno odrasla da brinu sama o sebi, tada je u redu da ostaju kod kuće dok vi obavljajte šta je potrebno. Izvor: SiblingRelationshipLab
Nažalost, ono što je najbolje za svako od vaše dece, nije uvek najjednostavnije i zahtevaće još mnogo godina usklađivanja i dodatne troškove, ali je tako. Moramo razmišljati uvek da imamo vreme za svako od dece, ali i da oni sami imaju svoje vreme. Porodično vreme nije ono kada roditelji rade nešto treće, a očekuju da se deca čuvaju sama.
Čak i ako ste kod kuće, ali očekujete da pomognu, trebate im reći: „Ovo je moj posao, ali ga delegiram tebi i platiću ti vreme koje si izdvojio/la da pomogneš starijem bratu ili sestri.“ Na taj način im stavljate do znanja da je to vaš, i samo vaš posao i odgovornost, a da, kada oni to rade, treba da imaju adekvatnu nadoknadu. Sa druge strane, ako roditelji iznose kabast nameštaj, a dete za to vreme treba da pripazi bebu dok oni to obave, ne treba im biti plaćeno jer je to funkcionisanje porodice i svako doprinosu u domenu svojih kapaciteta.
Znači, važno je razlikovati da li roditelj ide na sastanak, kod kozmetičara, da se vidi sa drugaricama, prošeta, na večeru, u tržni centar. Ovo su situacije u kojima bi inače trebalo da plati dadilju, pa je logično da plati i tinejdžeru.
Žrtvovanje detinjstva starije dece
Nakon što dete koje je jedinac obavi svoje redovne zadatke poput pospremanja sobe i domaćeg zadatka, ono može izaći napolje da se igra sa svojim prijateljima, gledati seriju ili raditi šta poželi. U nekim porodicama, deca koja imaju mlađu braću i sestre sebi ne mogu ovo da priušte. Oni od malena nemaju vreme za sebe, za kojim i mi, roditelji, nekada žudimo. Zamislite koliko to može biti frustrirajuće za osobu koja tek raste i gradi svoj svet.
Roditelji često očekuju da se podrazumeva da će oni prekinuti svoje tinejdžerske aktivnosti i svakodnevno po 5 ili 50 minuta brinuti o mlađem bratu ili sestri dok oni nešto obave. Čuvanje dece nije i ne treba da bude posao tinejdžera. Ovo ne bi trebalo da se dešava često, kao ni da bude pravilo.
Dozvoliti svakom od dece da bude dete je najbolje što za njega možete da uradite.
Povezanost među decom – istraživanja:
Interakcija među braćom i sestrama igra važnu ulogu u socijalizaciji. U savremenim društvima je manji broj dece nego ranije, ali su deca češće izložena potrebi da čuvaju mlađe, nego što je to ranije bio slučaj. Braća i sestre se u ovom domenu češće dele prema polu, odnosno braća čuvaju braću, a sestre se više međusobno čuvaju. Dok dečaci više polažu na igru sa mlađom braćom i sestrama, devojčice češće pružaju negu i razgovaraju sa braćom i sestrama, te više imaju obrasce viđene kod roditelja. Bez obzira na napredak i promene u načinu ophođenja prema polu, studije su pokazale da se i te kako razlikuje stil čuvanja kod muške i ženske dece.
Čuvanje dece i lošiji odnosi među decom
Očekivanja od starijeg deteta da čuvaju decu i davanje takvih zadataka starijem može da izazove ogorčenost kod njega. Preveliki pritisak i stres koji izaziva odgovornost koju roditelji prebacuju sa sebe na dete može da rezultira time da počnu da osećaju negativna osećanja prema braći i sestrama. Kada ostanu sami, stariji moraju imati autoritativnu ulogu, a kako je mlađi ne prihvataju, to može dovesti do toga da i mlađi osećaju otpor prema starijima.
Najvažnije: Čuvanje dece nije posao deteta već roditelja
Vratimo se na suštinu, da je normalno da dete brine o drugom detetu, onda bi i moglo da ga ima, što, je l’ te nije slučaj! Roditelji nikada ne treba da očekuju besplatno čuvanje dece u vidu pomoći starijeg deteta. To jednostavno nije njihov posao. Oni imaju svoje detinjstvo i svoje obaveze, ali one ne uključuju odgovornost prema mlađima. Postoje dadilje koje možete unajmiti, ako nema nikoga od prijatelja, rođaka ili povremeno bake i deke.
U izuzetnim situacijama, ako uzrast to dozvoljava, možete se dogovoriti sa detetom da mu to bude plaćena aktivnost, kao da ste unajmili dadilju i tako ćete mu pokazati da cenite njegov rad. Ipak, i tada, idealno je da ovo bude baš povremena aktivnost i, po mogućnosti, neobavezna aktivnost.
BrightSide: Why Your Older Kids Shouldn’t Babysit Their Siblings – https://brightside.me/articles/why-your-older-kids-shouldnt-babysit-their-siblings-797612/
AAP: https://www.aap.org/
Parents: What To Know About Oldest Child Syndrome and Birth Order – https://www.parents.com/baby/development/sibling-issues/how-birth-order-shapes-personality/
MedicineNet: What Age Can a Child Stay Home Alone With a Sibling? – https://www.medicinenet.com/what_age_can_a_kid_stay_home_alone_with_a_sibling/article.htm
Horoskopski znak VAGA ( septembar – 22. oktobar); Karakteristike:Društvene, šarmantne i u potrazi za harmonijom i pravdom, često uživaju u partnerstvu i saradnji U ovom tekstu 1 Rođeni 29. septembra – osobine ličnosti1.1 29. septembar – ljubav1.2 Karijera – rođeni 29. septembra1.2.1 Zdravlje1.2.1.1 29. septembar – pozitivne osobine1.2.1.2 Rođeni 29. septembra – negativne osobine1.2.1.2.1 Poznate…
Kada pričamo o tome šta se dešava kada dođe menopauza i srčane bolesti su nešto što ne smemo da propustimo da spomenemo. Menopauza predstavlja prirodan proces starenja kod žena, koji se obično javlja između 45. i 55. godine života. Tokom ovog perioda, žensko telo prolazi kroz značajne hormonalne promene, uključujući smanjenje proizvodnje estrogena. Osim što…
Insulinska rezistencija je stanje u kojem telo postaje manje osetljivo na dejstvo insulina – hormona koji pomaže glukozi (šećeru) iz krvi da uđe u ćelije i obezbedi energiju. Vremenom, ovakvo stanje može dovesti do predijabetesa i dijabetesa tipa 2. Dobra vest: insulinska rezistencija se može usporiti ili čak preokrenuti uz promene u načinu života, zdravu…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Nedostatak dodatne podrške i jednog prihoda često dovodi do stresa i zabrinutosti u vezi sa finansijama. U Srbiji je to poseban izazov iz više razloga.
Samohrani roditelji u Srbiji suočavaju se s kompleksnim izazovima koji zahtevaju sistemska rešenja. Jasna pravna definicija njihovog statusa, dosledna primena zakonskih prava i povećana društvena podrška ključni su koraci ka poboljšanju njihovog položaja i kvaliteta života.
Svaki dan samohrani roditelji suočavaju se sa jedinstvenim izazovima koji mogu izazvati značajan stres i pritisak. Putovanje kroz roditeljstvo bez partnera može biti emocionalno iscrpljujuće, ali postoje strategije koje im mogu pomoći da ojačaju svoju emocionalnu dobrobit i izgrade otpornost na stres.
U današnje vreme, a posebno u Aziji i siromašnim zemljama Evrope, roditelji sve češće upisuju decu na različite sportove u uzrastu ranijem od preporučenog, ali i preko njihovim mogućnosti.
Letnji meseci umeju da prolete neverovatnom brzinom. Upravo zato vredi zastati i pokušati da leto učinimo sporijim, punim trenutaka za pamćenje i unutrašnjeg mira. Sporo leto nije samo trend – to je način da pronađete balans, uživate u malim stvarima i negujete sebe i svoje odnose.