Vantelesna oplodnja (VTO), poznata i kao in vitro fertilizacija (IVF), predstavlja postupak medicinski potpomognute oplodnje u kojem se jajne ćelije žene oplode spermatozoidima izvan njenog tela, u kontrolisanim laboratorijskim uslovima. Ovaj metod se primenjuje kod parova koji imaju poteškoća sa začećem prirodnim putem i jedan je od najefikasnijih tretmana za lečenje neplodnosti.
Šta je vantelesna oplodnja i koji su koraci u procesu VTO?
Stimulacija jajnika: Ženi se prepisuju hormonski lekovi kako bi se stimulisala proizvodnja većeg broja jajnih ćelija. Ova faza, poznata kao superovulacija, omogućava prikupljanje više jajnih ćelija tokom jednog ciklusa, čime se povećavaju šanse za uspešnu oplodnju.
Aspiracija folikula: Kada folikuli dostignu odgovarajuću veličinu, jajne ćelije se prikupljaju putem transvaginalne aspiracije pod kontrolom ultrazvuka. Ovaj postupak je minimalno invazivan i obavlja se uz blagu sedaciju.
Oplodnja: Prikupljene jajne ćelije se u laboratoriji spajaju sa spermatozoidima partnera ili donora. Oplodnja može biti izvedena klasičnom metodom, gde se jajne ćelije i spermatozoidi inkubiraju zajedno, ili metodom intracitoplazmatske injekcije spermatozoida (ICSI), gde se jedan spermatozoid direktno ubrizgava u jajnu ćeliju.
Kultivacija embriona: Oplođene jajne ćelije (embrioni) se drže u inkubatoru nekoliko dana kako bi se pratila njihova deoba i razvoj. Tokom ovog perioda, embriolozi procenjuju kvalitet embriona kako bi odabrali najperspektivnije za transfer.
Transfer embriona: Jedan ili više kvalitetnih embriona se prenose u matericu žene putem tankog katetera. Ovaj postupak je bezbolan i ne zahteva anesteziju. Nakon transfera, preporučuje se odmor i praćenje simptoma trudnoće. Detaljnije: Embriotransfer – transfer embriona
Podrška lutealnoj fazi: Nakon transfera, ženi se često prepisuju hormonski preparati, poput progesterona, kako bi se podržala implantacija embriona i održala trudnoća u ranim fazama.
Uspešna oplodnja zavisi od međusobne interakcije spermatozoida i jajne ćelije. Spermatozoid mora proći kroz nekoliko faza kako bi oplodio jajnu ćeliju: kapacitacija, vezivanje za zonu pelucidu (zaštitni omotač jajne ćelije), akrosomalna reakcija, penetracija kroz zonu pelucidu i fuzija sa oocitom. Nakon fuzije, dolazi do aktivacije jajne ćelije i početka deobe, što vodi ka formiranju embriona.
Razumevanje ovih mehanizama je ključno za unapređenje tehnika vantelesne oplodnje i povećanje stope uspešnosti. Na primer, istraživanja su pokazala da je zrela jajna ćelija neophodna za normalan razvoj embriona, što naglašava važnost adekvatne stimulacije jajnika i pravovremenog prikupljanja jajnih ćelija.
Rezime
Vantelesna oplodnja je složen proces koji obuhvata više faza, od stimulacije jajnika do transfera embriona. Razumevanje svakog koraka i mehanizama koji stoje iza njih pomaže parovima i medicinskim profesionalcima da optimizuju tretman i povećaju šanse za uspešnu trudnoću.
PubMed: Molecular and cellular mechanisms of sperm-oocyte interactions opinions relative to in vitro fertilization (IVF) – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25054321/
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Začeće nakon kontracepcije ne bi trebalo da bude problem samo po sebi. Za parove koji su koristili određene metode kontracepcije, postizanje trudnoće može biti sledeći korak u planiranju porodice.
Neretko se dovodi u pitanje da li se mogu dovesti u vezu preponska kila i plodnost, odnosno da li ona može da bude uzrok steriliteta. Ingvinalna kila je relativno česta pojava kod muškaraca, a da li postoji njen uticaj na neplodnost možete pročitati u ovom članku.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.